Šef ruske Vanjske obavještajne službe (SVR) je u utorak rekao da je Rusija blizu postizanja svojih ciljeva u Ukrajini te da Moskva ima "stratešku inicijativu" u svim područjima rata. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela je do više desetaka tisuća poginulih i milijuna raseljenih ljudi te prouzročila najveću krizu u odnosima između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962.
"Situacija na bojištu ne ide u prilog Kijevu", kazao je čelnik SVR-a Sergej Nariškin za službeni list organizacije. "Strateška inicijativa u svim područjima pripada nama, mi smo blizu postizanja svojih ciljeva, a oružane snage Ukrajine su na rubu kolapsa", rekao je. Dodao je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za Rusiju izgubio legitimitet i "sposobnost pregovaranja".
Nariškin je jedan od rijetkih viših ruskih dužnosnika koji održavaju relativno redovite kontakte s višim američkim i zapadnim dužnosnicima. Njegovi stavovi pružaju uvid u način razmišljanja na najvišim razinama u Kremlju, koji podršku zapada Ukrajini smatra dokazom da Sjedinjene Američke Države vode posrednički rat protiv Rusije, sa ciljem svrgavanja vlasti u Moskvi.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je u nedjelju pozvao na trenutačno primirje i pregovore između Ukrajine i Rusije kako bi se okončalo "ludilo" ratovanja. Zelenski je u ponedjeljak predložio diplomatsko rješavanje sukoba i predstavio mogućnost raspoređivanja stranih vojnika u Ukrajini dok se ona ne pridruži NATO savezu.
Trump, koji je obećao sukob završiti po kratkom postupku, vraća se u Bijelu kuću u vrijeme kada Rusija na bojištu stoji sve bolje. Moskva upravlja velikim dijelom ukrajinskog teritorija i najbrže napreduje od ranih dana invazije 2022. Javno dostupne karte pokazuju da ruske snage napreduju uzduž bojišnice, a da se žestoke borbe vode u gradovima Kurahove i Toreck na istoku zemlje.
Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da je ruski čelnik Vladimir Putin otvoren za pregovore s Trumpom o primirju u Ukrajini, no isključuje mogućnost većih teritorijalnih ustupaka i ustraje u tome da Kijev odustane od svojih težnji za članstvom u NATO-u. Putin je rekao da bi Rusija trebala dobiti potpunu kontrolu u četirima ukrajinskim pokrajinama koje njegovi vojnici sada djelomično kontroliraju kako bi se mogao postići mirovni sporazum. Te je uvjete Kijev opetovano odbacio kao jednake predaji zemlje.
Kremlj je u utorak priopćio da će se rat u Ukrajini nastaviti sve dok se vojnom akcijom ili pregovorima ne ispune ciljevi koje je zadao Putin. "Specijalna vojna operacija će završiti kada se ispune svi ciljevi koje su zadali predsjednik i glavni zapovjednik. Ti ciljevi mogu proizaći kao rezultat specijalne vojne operacije ili relevantnih pregovora", rekao je Dimitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. On je potvrdio da se trenutačno ne odvijaju nikakvi razgovori između dviju strana jer "ukrajinska strana odbija bilo kakve razgovore".
Zapad i Ukrajina tvrde da rat predstavlja ruski imperijalistički grabež teritorija te su upozorili da će, ako Putin pobijedi, to ohrabriti neprijatelje zapada diljem svijeta.
Sukob u istočnoj Ukrajini započeo je 2014. nakon što je proruski predsjednik svrgnut revolucijom poznatom kao ‘Euromajdan‘, Rusija je anektirala Krim, a proruski separatisti su se sukobili s ukrajinskim oružanim snagama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....