NOVI VAL NAPADA

‘Moguće je da će Rusija lansirati do 100 projektila. Poznati su njihovi ciljevi‘

Ukrajinske zračne snage priopćile su da je u masovnom napadu u petak ispaljena 71 raketa, od čega su oborili 61

Ukrajinski vojnici

 Yasuyoshi Chiba/Afp

Rusija je u petak rano ujutro pokrenula novi val napada iz zraka i s mora na ukrajinske mete, jačajući pritisak na Kijev uoči godišnjice invazije. U udarima na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu na jugu, istoku i zapadu zemlje korišteni su dronovi samoubojice i krstareći projektili lansirani sa strateških bombardera.

Ukrajinske zračne snage priopćile su da je u masovnom napadu u petak ispaljena 71 raketa, od čega su oborili 61. Osam ruskih strateških bombardera Tu-95MS ispaljivali su projektile tipa Kh-101 i Kh-555 iz Kaspijskog jezera i Volgodonska, grada blizu granice s Ukrajinom. Većina raketa je bila umjerena na istok Ukrajine, posebno na pokrajine Luhansk i Doneck.

Oružane snage Ukrajine objavile su da su ruske snage lansirale sedam dronova-kamikaza Shahed s istočne obale Azovskog mora i šest krstarećih projektila Kalibr iz Crnog mora. Rusija je ranije koristila dronove Shahed iranske proizvodnje za napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu. Poznati su kao dronovi samoubojice jer eksplodiraju pri udaru poput projektila.

"Ukrajinske zračne snage uništile su pet krstarećih raketa Kalibr i pet jurišnih bespilotnih letjelica Shahed-136/131", rekao je glasnogovornik zračnih snaga Jurij Ihnat za ukrajinsku televiziju. "Okupatori su također pokrenuli masivan napad s protuzračnim projektilima S-300 iz područja Belgoroda i Tokmaka, okupiranog područja u regiji Zaporižja."

Krstareće rakete

Valerij Zalužni, vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, rekao je da su dvije ruske rakete Kalibr lansirane iz Crnog mora ušle u moldavski zračni prostor, a zatim odletjele u rumunjski zračni prostor prije nego što su ušle u Ukrajinu. No, Rumunjska, inače članica NATO-a, kasnije je opovrgnula te navode, rekavši da je njihov sustav za nadzor zračnog prostora detektirao krstareću raketu lansiranu iz Crnog mora s broda Ruske Federacije otprilike 35 km sjeveroistočno od rumunjske granice. "Ruska raketa koja je ušla u zračni prostor Moldavije nije stigla do Rumunjske", priopćilo je rumunjsko ministarstvo obrane. Moldavija je hitno pozvala ruskog veleposlanika Olega Vasnetsova u Kišinjev, upućujući prosvjednu notu "protiv neprihvatljive povrede moldavskog zračnog prostora".

Ukrajinska vojska ističe kako je Rusija lansirala 35 protuzračnih vođenih projektila na regije Harkiv i Zaporižja. U sat vremena najmanje 17 projektila pogodilo je jugoistočni grad Zaporižja. Te rakete imaju relativno mali domet, pa su ih Rusi koristili za napade na regije nedaleko od teritorija pod kontrolom Rusije.

No, današnji napad otišao je još dalje, ciljajući glavni grad Kijev. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je 10 ruskih projektila oboreno iznad glavnog grada Ukrajine.

Šef kijevske gradske uprave Serhij Popko rekao je da "postoji velika prijetnja od raketnog napada" jer su strateški bombarderi Tu-95, koji mogu nositi krstareće rakete, u zraku.

Kritična infrastruktura

Pogođena je i kritična infrastruktura u Harkivu, drugom po veličini ukrajinskom gradu na sjeveroistoku. Ondje je ranjeno sedam ljudi, od kojih je dvoje u teškom stanju. Gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov potvrdio je da je pogođen infrastrukturni objekt i da je oko 150.000 ljudi u Harkivu ostalo bez struje. Kritična infrastruktura također je napadnuta bespilotnim letjelicama Shahed u Hmeljnickiju u zapadnoj Ukrajini i regiji Dnjepropetrovsk u središtu zemlje.

Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u većem dijelu Ukrajine, a građani su bili pozvani da ostanu u kućama ili se sklone u najbližu stanicu podzemne željeznice zbog straha od novih napada. Dužnosnici su također naredili hitna isključenja električne energije u određenim dijelovima zemlje nakon napada na infrastrukturu.

Posljednjih tjedana sve je više spekulacija da će Rusija pokrenuti veliku ofenzivu na Ukrajinu dok se bliži prva godišnjica rata 24. veljače. Kijevska vojna obavještajna agencija priopćila je da su ruske snage već pokrenule ofenzivu u djelomično okupiranim regijama Donecka i Luhanska, s ciljem preuzimanja pune kontrole nad cijelom industrijskom regijom, poznatom kao Donbas.

"Moguće je da će Rusija lansirati do 100 projektila. Ciljevi Rusa ostaju isti - energetska infrastruktura", citirao je neimenovani vojni dužnosnik ukrajinski medij TSN.

Guverner istočne regije Doneck Pavlo Kirilenko uvjeren je da je velika ofenziva snaga Kremlja već započela.

"Oko istočnih gradova, kao što su Bahmut, Avdiivka i Vuhledar, eskalacija neprijateljskih snaga i sredstava se svakodnevno intenzivira", ističe Kirilenko.

Povećan intenzitet granatiranja

Guverner Luhanska Serhij Hajdaj ističe da je na tom području posljednjih 10 dana zabilježen povećan intenzitet granatiranja: "Ovo je dio sveobuhvatne ofenzive koju planiraju Rusi".

Ukrajinski obavještajci kažu kako ruske okupacijske snage preraspoređuju jedinice, oružje i vojnu opremu prema istoku. "Putin je izdao zapovijed da se zauzmu svi teritoriji Donecke i Luhanske regije do kraja ožujka", rekao je dužnosnik ukrajinske vojno-obavještajne službe Andrij Černjak za Kyiv Post.

Britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom izvješću o situaciji u Ukrajini navodi kako su ruske snage od 7. veljače vjerojatno ostvarile taktičke uspjehe u dva ključna sektora. Na sjevernoj periferiji grada Bahmuta u Donbasu borci grupe Wagner probili su se dva do tri kilometra prema zapadu, a na jugu su ruske jedinice napredovale oko zapadnog ruba Vuhledara. No, ministarstvo dodaje kako su vjerojatno pretrpjele posebno teške gubitke u okolici tog grada jer su angažirali neiskusne vojnike.

Dan prije nove ruske ofenzive ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se s liderima EU, tražeći od zapadnih saveznika da pošalju borbene zrakoplove u Ukrajinu. Francuski čelnik Emmanuel Macron smatra da bi prioritet trebala biti vojna pomoć poput topništva, koje se pokazalo učinkovitim i na kojem su ukrajinske snage već obučene, a poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da svaka odluka o isporuci borbenih zrakoplova Ukrajini mora doći od strane NATO-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:42