KIŠINJEV U MRAKU

Moldavija na nišanu Putina: ‘Tek sada nam je jasno zašto je invazija krenula baš 24. veljače‘

Tim od svega 17 ljudi u Moldaviji preko noći je morao početi tražiti način kako smanjiti ovisnost o ruskoj energiji i nabaviti skuplju

Kišinjev u mraku

 Frimufilms/Alamy/Alamy/Profimedia/Frimufilms/alamy/alamy/profimedia

Mala grupa ljudi u elektrodistribucijskoj tvrtki Moldavije, Energocomu, zadužena za opskrbu zemlje električnom energijom, sve češće ostaje bez daha dok doslovno trči sa sastanka na sastanak. Uz pomoć te ekipe od svega 17 osoba, vršitelj dužnosti generalnog direktora Energocoma Victor Binzari i njegova dva pomoćnika pokušavaju pronaći nove izvore energije od sredine listopada, kada su ruski projektili u Ukrajini uništili trafostanice koje osiguravaju gotovo trećinu moldavskog uvoza električne energije.

Preostale dvije trećine ‘isparile‘ su ranije ovog mjeseca, nakon što je Moskva smanjila opskrbu prirodnim plinom ovoj maloj bivšoj sovjetskoj republici, po nekim pokazateljima najsiromašnijoj europskoj državi, stiješnjenoj između Ukrajine, članice NATO-a Rumunjske i ruskih ambicija da ponovno postane velika globalna sila.

Gotovo preko noći, kako prenosi Bloomberg, Moldavija je morala početi kupovati oko 80 posto električne energije i polovicu prirodnog plina iz Europe, što predstavlja najoštriji i najbolniji prijelaz s ruskih na zapadne opskrbe energijom koji je doživjela bilo koja zemlja bivšeg sovjetskog bloka otkako je on 1989. godine kolabirao.

U utorak je ruski energetski div Gazprom zaprijetio daljnjim prekidom opskrbe plinom od 28. studenoga. U srijedu je Moldavija dva sata bila bez struje nakon što su ruski projektili na Ukrajinu prekinuli hitne isporuke iz Europe. Troškovi energije su se utrostručili, pa čak i više od toga, donoseći procijenjeni pad BDP-a od 8 posto u jednoj od najsiromašnijih ekonomija Europe i kreiravši metu za moldavske proruske oporbene stranke za napad na vladu.

"Vi, naravno, razumijete da većina ljudi nema mogućnosti plaćati, to je golema razlika", rekao je Binzari u svom uredu u središtu Kišinjeva između novog kruga sastanaka i telefonskih poziva, koji njemu i njegovim savjetnicima u posljednje vrijeme ostavlja malo vremena za san.

Nije samo novac problem, tu je i Pridnjestrovlje

Europska unija poručila je da će pomoći s financiranjem, ali novac nije jedini problem. Kabel od 400 kilovolti iz Rumunjske, preko kojeg zemlja sada ostvaruje većinu svojih energetskih veza s obje strane granice s Ukrajinom, prolazi kroz elektranu u Pridnjestrovlju (Transnistriji), separatističkom proruskom teritoriju koji se odcijepio od Moldavije uz pomoć ruskih snaga 1992. godine.

Do 1. studenog, elektrana pogonjena uglavnom na plin - kojom je upravljala Moldavskaja GRES, tvrtka u ruskom vlasništvu - opskrbljivala je ostatak zemlje s više od polovice isporuka električne energije. Sada je to ‘de facto‘ distribucijsko središte za energiju na putu od Rumunjske do moldavske prijestolnice Kišinjeva. Dobro navođena ruska raketa ili samo okretanje prekidača u Pridnjestrovlju, mogli bi presjeći novi europski pojas spasa Moldavije, koja k tome strahuje da bi nakon Ukrajine mogla biti jedna od idućih meta Kremlja.

Nestanak struje u cijeloj zemlji u srijedu ponudio je predodžbu kako bi stvari mogle krenuti i izgledati. Kabel iz Rumunjske vjerojatno je zakazao domino efektom jer su raketni napadi prekinuli mrežu u ukrajinskoj regiji Odesa, smatra Maciej Wozniak, poljski konzultant koji je poslan da pomogne Energocomu. Države diljem Europe bore se s rastućim cijenama energije, ali nijedna nije doživjela da cijene rastu tako brzo s vrlo niske cjenovne razine ili da ih plaća tako siromašno stanovništvo kao što je moldavsko. Poljskoj je u tom smislu trebalo sedam godina da prijeđe na tržišne cijene, kaže Wozniak.

Moldavija još nije pretrpjela sveobuhvatne nestanke električne energije kakvi se mogu vidjeti u Ukrajini, no predsjednica Maia Sandu izjavila je početkom studenog da je cijena plina za potrošače porasla čak šest puta u godinu dana, a obitelji sada troše od 70 do 75 posto svojih prihoda na režije. Proruske stranke organizirale su prosvjede kako bi kanalizirale narodni bijes prema vlastima.

Moskva odbacuje optužbe da koristi energiju kao oružje. Gazprom je pružio obrazloženja za smanjenje ugovorene opskrbe Moldavije u listopadu i studenom, koja su govorila o komercijalnim i tehničkim razlozima. Isporuke su smanjene za 49 posto u odnosu na iznos koji treba platiti ovog mjeseca, kažu u Kišinjevu. Objašnjavajući svoju najnoviju prijetnju daljnjim rezovima, Gazprom je priopćio da je krivica na Ukrajini, za koju kaže da zadržava tranzit plina namijenjenog Moldaviji.

Do ove je godine sve bilo kao u sovjetsko doba

U srijedu je glavni izvršni direktor Moldovagaza Vadim Ceban naveo u objavi na Telegramu da Ukrajina jest balansirala s isporukama moldavskog plina, ali prema dogovoru - Moldaviji je nedostajalo kapaciteta za skladištenje plina za kojim nije bilo potražnje tijekom neuobičajeno toplog vremena u listopadu, ali bi zemlja preuzimala svoj plin kako bi temperature padale.

Kao što se dogodilo 2006. godine, Gazpromovi sporovi s Ukrajinom, a sada i s Moldavijom, mogli bi završiti prekidom daljnje isporuke plina Europi. "Ne vode samo generali rat u Ukrajini, ovo je također ekonomski i informacijski rat", ističe Tatjana Savva, zamjenica direktora Fonda za javnu imovinu Moldavije, koja se nalazi i na čelu nadzornog odbora Energocoma te se uključila u akciju kako bi pomogla Binzariju. Ipak, postoje i razlozi zbog kojih se najgori strahovi Moldavije možda neće ostvariti. Ako u Pridnjestrovlju, primjerice, presjeku kabel iz Rumunjske, uskoro bi moglo doći do situacije da čelik i drugi izvozni proizvodi, o kojima ovise prihodi ove odcijepljene regije, ostanu blokirani na putu do tržišta EU-a.

Zapravo je pravo čudo da su svjetla u Moldaviji uopće ostala upaljena, ocjenjuje Bloomberg. I dalje potpuno ovisna o sovjetskim elektroenergetskim mrežama sve do ove godine, unatoč upozorenjima, zemlja sada odjednom mora sklapati ugovore za kupovinu električne energije na europskim burzama. To je zahtijevalo otvaranje inozemnih podružnica, ureda i bankovnih računa, kao i registraciju za rumunjsku licencu za trgovanje u roku od svega nekoliko dana.

"Prošle godine sklopili smo 10 trgovačkih ugovora. U posljednja dva tjedna potpisali smo njih 30", kaže Savva. "Željeli smo situaciju raznolikih puteva opskrbe energijom i ustrojenu tvrtku sa svim potrebnim djelatnicima, a sada govorim o 17 ljudi i jednom psu". Energocomu je bilo potrebno vrlo malo djelatnika - u siječnju ih je bilo 12, a uskoro će ih biti 20 - jer se do ove godine malo toga promijenilo od raspada SSSR-a 1991. po pitanju načina na koji je Moldavija dobivala struju i plin. Električna energija je dolazila iz iste elektrane, preko istih kablova, kao u sovjetsko vrijeme.

Moldavija je uočila da će doći do redukcija ruske energije, navodi državni tajnik za energetiku Constantin Borosan. Njegovo ministarstvo kupilo je i uskladištilo plina koliko god je bilo moguće. Toplane su prešle s plina na mazut kao gorivo, a tu su još deseci drugih mjera. Zahvaljujući toplom vremenu, kaže, potrošnja prirodnog plina pala je gotovo 50 posto u listopadu na godišnjoj razini, a potrošnja električne energije za 14,4 posto.

‘Sovjetska energetska infrastruktura trebala je blok držati na okupu‘

No, energiju je teško skladištiti, a neuspjesi u tome mogu biti razorni. Primjer je tvornica stakla na periferiji Kišinjeva, koja proizvodi boce za vina i žestoka pića koja se proizvode diljem Europe. Prema riječima glavnog izvršnog direktora Iona Covriga, samo pet minuta bez struje prisililo bi ih na gašenje tvorničke peći. "Trebalo bi nam 15 mjeseci i mnogo milijuna dolara za remont peći kako bi je mogli ponovno pokrenuti", objašnjava Covrig. Već sada moraju prilagoditi poslovanje troškovima energije, koji su veći nego kod nekih konkurenata u Europi. Covrig kaže da je osjetio strah kad je u srijedu nestalo struje, iako samo na nekoliko sekundi prije nego što se uključila rezervna opskrba.

Prema Victoru Parlicovu, bivšem čelniku moldavskog energetskog regulatora, sovjetska energetska infrastruktura građena je na način da pomogne održavanju sovjetskog bloka na okupu, zbog čega visokonaponski kabel prema Rumunjskoj zapravo bespotrebno prelazi granicu s Ukrajinom. To je i razlog zašto je sovjetsko vodstvo pripojilo Pridnjestrovlje - dio teritorija s većinskim ruskim govornim područjem na istočnoj obali rijeke Dnjestar - Moldaviji prilikom formiranja tadašnje republike i zašto su tamo pozicionirani glavna elektrana i industrija, rekao je Parlicov.

Parlicov također smatra znakovitim datum invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu jer je za 24. veljače bio zakazan test mreže preko koje bi se Ukrajina i Moldavija odvojile od elektroenergetske mreže Rusije i Bjelorusije po prvi put, kako bi mogle trgovati električnom energijom međusobno te između sebe i EU-u.

"Sovjeti su Moldaviju uvijek smatrali nelojalnom, a takva je i bila", ističe Parlicov, jer bi se ta regija s većinskim rumunjskim govornim područjem - sada neovisna i na putu prema članstvu u EU-u - pobunila u svakoj pogodnoj prilici otkako ju je 1812. ‘progutalo‘ Rusko carstvo. Sovjetska elektroenergetska mreža i cjevovodi koji opskrbljuju jeftinom ruskom energijom bili su zamišljeni i dizajnirani tako da obeshrabre svako ponavljanje povijesti, zaključuje Parlicov, kako prenosi Bloomberg.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 01:59