UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Moskva obustavila sporazum o žitu: ‘Ukrajina je izvela masivni napad na crnomorsku flotu!‘

Ključne događaje 248. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu

Isječak iz snimke na kojoj se navodno može vidjeti dim koji suklja kod sjedišta Crnomorske flote u Sevastopolju/ Arhivska fotografija

 Anton Gerašenko/Twitter

Ključni događaji:

- U tijeku je 248. dan ruske invazije na Ukrajinu

- Ukrajinci tvrde da su ubili visokog časnika Wagnera

- Rusija tvrdi da je Britanska mornarica raznijela plinovod Sjeverni tok

- Moskva: Raspoređivanje nuklearnog oružja u Europi snizilo bi ‘nuklearni prag‘

- Rusi: ‘Odbili smo napad dronovima na Krim‘


Kijev osudio "lažni" izgovor Rusije

Ukrajina je u subotu osudila "lažni izgovor" koji je upotrijebila Rusija kako bi opravdana suspenziju sporazuma o izvozu žitarica, te je pozvala Moskvu da poštuje svoje obveze.

Rusija je obustavila sudjelovanje u sporazumu o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka kojemu je posredovao UN, nakon napada na brodove na Krimu, objavilo je u subotu rusko ministarstvo obrane, a prenosi agencija TASS.

Rusija je rekla da su ukrajinske snage, uz pomoć dronova, napale brodove Crnomorske flote u Sevastopolju, najvećem gradu na Krimu, u ranim satima u subotu.

"Moskva koristi lažni izgovor za blokiranje koridora za izvoz žitarica koji jamči sigurnost hrane za milijune ljudi. Pozivam sve države da zatraže od Rusije da prestane sa svojim igrama gladi i ponovno počne poštivati svoje obveze", napisao je na Twitteru ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

Rusija je glavnom tajniku UN-a rekla u pismu u koje je uvid imao Reuters da "počevši od danas" suspendira na neodređeno vrijeme dogovor o izvozu žitarica.

Ujedinjeni narodi pozvali su da se učini sve kako bi se očuvao sporazum o ukrajinskom izvozu žitarica.

"Važno je da se sve strane suzdrže od bilo kakve radnje koja bi ugrozila Sporazum o crnomorskim žitaricama", rekao je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Stephane Dujarric u izjavi, ističući da je ovaj sporazum imao "pozitivan učinak" na pristup hrani za milijune ljudi diljem svijeta.

Prema sporazumu od 22. srpnja 2022., Ukrajina je mogla nastaviti s crnomorskim izvozom žitarica i gnojiva, koji su bili zaustavljeni kad je Rusija napada Ukrajinu 24. veljače. Sporazum o ukrajinskom izvozu prvotno je dogovoren na 120 dana.


Rusija obustavila provedbu sporazuma o izvozu žita

Rusija obustavlja sudjelovanje u dogovoru oko izvoza žita nakon terorističkog napada u Sevastopolju na brodove Crnomorske flote i civilne brodove uključene u osiguranje žitnog koridora. Izvijestili su to u subotu u Ministarstvu obrane Ruske Federacije.

"U 4.20 jutros, kijevski režim je izveo teroristički napad na brodove Crnomorske flote", reklo je ministarstvo u subotu.

"S obzirom na teroristički čin koji je kijevski režim izveo 29. listopada ove godine pod vodstvom britanskih stručnjaka protiv brodova Crnomorske flote i civilnih plovila uključenih u osiguranje sigurnosti žitnog koridora, ruska strana obustavlja sudjelovanje u provedbi sporazuma o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka" - navodi se u priopćenju.

Ranije je Ministarstvo obrane izvijestilo da je kijevski režim izveo teroristički napad na brodove Crnomorske flote i civilne brodove u Sevastopolju, koristeći devet dronova i sedam autonomnih pomorskih dronova. Svi su uništeni.


Rusi: Napali su crnomorsku flotu, ratni brod je oštećen

Ukrajina je izvela "masivni" napad dronovima na crnomorsku flotu u krimskom lučkom gradu Sevastopolju, oštetivši jedan ratni brod, kaže Rusija.

Minolovac poznatiji i kao Ivan Golubec, kao i ostali objekti u zaljevu teško su oštećeni, izvijestilo je rusko ministarstvo obrane u subotu u Moskvi.

Korišteno je devet bespilotnih letjelica, rekao je visoki dužnosnik. Ukrajina ruske navode nije komentirala.

Bez pružanja dokaza, Rusija je optužila britanske trupe za umiješanost u subotnji napad - i za dizanje u zrak plinovoda prošlog mjeseca.

U svom odgovoru, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva reklo je da Rusija "širi lažne tvrdnje epskih razmjera".

Subotnji napad dolazi u trenutku kada ukrajinske trupe uspješno preuzimaju okupirani teritorij. Rusija je odgovorila pokretanjem velikih napada na ukrajinsku infrastrukturu, posebice na energetsku mrežu zemlje.


Britanija: Nismo digli u zrak Sjeverni tok, to je laž epskih razmjera!

Britanija je u subotu odbacila ruske tvrdnje da su pripadnici britanske mornarice digli u zrak plinovod Sjeverni tok prošlog mjeseca, istaknuvši da je riječ o "lažnim tvrdnjama epskih razmjera".

"Kako bi umanjilo svoje katastrofalno vođenje ilegalne invazije na Ukrajinu, rusko ministarstvo obrane pribjegava širenju lažnih tvrdnji epskih razmjera", rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva obrane.

"Ova najnovija izmišljena priča govori više o raspravama unutar ruske vlasti nego o Zapadu", dodao je.

Rusko ministarstvo obrane u subotu je ustvrdilo da su pripadnici Britanske mornarice prošli mjesec raznijeli plinovod Sjeverni tok, izravno optuživši NATO članicu za sabotažu ključne ruske infrastrukture.

Ministarstvo obrane nije dokazima potkrijepilo svoju tvrdnju.

"Prema dostupnim informacijama, pripadnici jedinice Britanske mornarice sudjelovali su u planiranju, pripremi i provođenju terorističkog napada u Baltičkom moru 26. rujna ove godine - raznijevši plinovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2", reklo je ministarstvo.

Rusija je prethodno okrivila Zapad za eksplozije koje su se dogodile prošli mjesec i kojima su oštećeni plinovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 koje je izgradila Rusija, a koji se nalaze u Baltičkom moru.

No Rusija nikad ranije nije iznijela konkretne dokaze tko je odgovoran za štetu nanesenu plinovodima, koji su bili najveća ruta kojom je Europa opskrbljivana ruskim plinom.

Kremlj je iznova ponavljao da su optužbe o ruskoj odgovornosti za štetu na plinovodima "glupe" te su ruski dužnosnici govorili da je Washington imao motiv jer želi Europi prodavati više ukapljenog prirodnog plina (LNG).

SAD je zanijekao umiješanost.


Rusija tvrdi da je Britanska mornarica raznijela plinovod Sjeverni tok

Rusko ministarstvo obrane u subotu je ustvrdilo da su pripadnici Britanske mornarice prošli mjesec raznijeli plinovod Sjeverni tok, izravno optuživši NATO članicu za sabotažu ključne ruske infrastrukture.

Ministarstvo obrane nije dokazima potkrijepilo svoju tvrdnju.

"Prema dostupnim informacijama, pripadnici jedinice Britanske mornarice sudjelovali su u planiranju, pripremi i provođenju terorističkog napada u Baltičkom moru 26. rujna ove godine - raznijevši plinovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2", reklo je ministarstvo.

Britansko ministarstvo obrane nije odmah komentiralo.

Rusija je prethodno okrivila Zapad za eksplozije koje su se dogodile prošli mjesec i kojima su oštećeni plinovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 koje je izgradila Rusija, a koji se nalaze u Baltičkom moru.

No Rusija nikad ranije nije iznijela konkretne dokaze tko je odgovoran za štetu nanesenu plinovodima, koji su bili najveća ruta kojom je Europa opskrbljivana ruskim plinom.

Kremlj je iznova ponavljao da su optužbe o ruskoj odgovornosti za štetu na plinovodima "glupe" te su ruski dužnosnici govorili da je Washington imao motiv jer želi Europi prodavati više ukapljenog prirodnog plina (LNG).

SAD je zanijekao umiješanost.


ISW: Rusija ne postiže značajan napredak nigdje duž prve linije fronte

Ratni analitičari opisali su stanje oko ruskih snaga koje se posljednjih dana bore da ostvare značajnije uspjehe diljem Ukrajine.

U najnovijoj analizi američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) kaže se da oni "ne postižu značajan napredak oko Bahmuta, Donjecke oblasti ili bilo gdje drugdje uz crtu bojišnice u Ukrajini".

Međutim, navodi se da Rusija još uvijek pokušava progurati narativ da postiže veliki napredak u Bahmutu, gradu u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck.

Analitičari kažu da je informativna operacija vjerojatno pokušaj "popravljanja morala" i "možda osobnog položaja" ruskog oligarha Jevgenija Prigožina, koji stoji iza Wagnerove skupine plaćenika.

Ozloglašena Wagnerova grupa je "u velikoj mjeri odgovorna" za minimalni progres oko Bahmuta, ali ISW kaže da je napredak išao "sporom brzinom i plaćen je značajnom cijenom".

Prigožin, koji se navodno suočio s Vladimirom Putinom oko ruskih ratnih napora, priznao je spori tempo kopnenih operacija u blizini Bahmuta prošlog tjedna.

Rekao je da su njegove Wagnerove snage napredovale samo 100 do 200 m dnevno, za što je apsurdno ustvrdio da je normalna brzina za moderno napredovanje.


Rusija: Raspoređivanje nuklearnog oružja u Europi snizilo bi ‘nuklearni prag‘

Rusija je u subotu rekla da bi ubrzano raspoređivanje moderniziranog taktičkog nuklearnog oružja B61 u bazama NATO saveza u Europi snizilo "nuklearni prag" i da bi Rusija taj potez uzela u obzir prilikom razvijanja vlastitih vojnih planova.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je najveću konfrontaciju između Moskve i zapada od Kubanske raketne krize 1962., kada su se dvije hladnoratovske svjetske supersile najviše približile nuklearnom ratu.

Rusija posjeduje otprilike 2,000 komada taktičkog nuklearnog oružja u funkciji dok Sjedinjene Američke Države imaju oko 200, od kojih se polovica nalazi u bazama u Italiji, Njemačkoj, Turskoj, Belgiji i Nizozemskoj.

Američki list Politico je objavio da je SAD na sastanku NATO-a iza zatvorenih vrata rekao da će ubrzati raspoređivanje modernizirane inačice oružja B61, B61-12, pri čemu će novo naoružanje stići u europske baze u prosincu, nekoliko mjeseci ranije nego što je planirano.

"Ne možemo ignorirati planove da se modernizira nuklearno oružje u Europi", rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandr Gruško za novinsku agenciju u vlasništvu ruske države RIA.

Bomba B61-12, dugačka 3.6 metara, sadrži slabiju nuklearnu bojnu glavu nego ranije verzije, no preciznija je i može prodrijeti ispod zemlje, prema istraživanju koje je provela Federacija američkih znanstvenika.

"Sjedinjene Američke Države ih moderniziraju, povećavaju im preciznost i smanjuju moć nuklearnog naboja, to jest, pretvaraju ovo oružje u ‘oružje bojišnice‘, stoga smanjuju nuklearni prag", rekao je Gruško.


Ukrajinci tvrde: ‘Ubili smo visokog časnika Wagner grupe‘

Visokog časnika Wagner grupe ubili su ukrajinski specijalci u bliskoj borbi, javlja The Kyiv Independent na Twitteru.

Pišu kako je ukrajinska jedinica specijalnih snaga "Khort" izvijestila da je ubila zamjenika načelnika stožera ruske paravojne skupine Wagner.


Rusija: Odbili smo napad dronovima na Krim

Ruske mornaričke snage navodno su odbile napad bespilotnih letjelica u Sevastopoljskom zaljevu, tvrdi čelnik tog područja.

Sevastopolj je najveći grad na Krimu koji je Rusija anektirala 2014. godine i u njemu je sjedište crnomorske flote.

"Brodovi Crnomorske flote odbili su napad drona u vodama Sevastopoljskog zaljeva", poručio je guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev na Telegramu.

"Ništa nije pogođeno u gradu. Ostajemo mirni. Situacija je pod kontrolom."

Lokalni dužnosnici rekli su da su trajekti i brodovi privremeno prestali prelaziti Sevastopoljski zaljev.

Ukrajinska strana nije priznala incident, iako je bilo izvješća na društvenim mrežama o eksplozijama koje su izgleda dolazile iz tog područja.

Jutros je šef regionalne vojne uprave Luhansk Serhij Hajdaj rekao da je Ukrajina izvela zračne napade na ruske položaje i sustave protuzračne obrane.


Više od sedam milijuna raseljenih unutar Ukrajine

Više od sedam milijuna ljudi raseljeno je unutar Ukrajine do kolovoza ove godine, pokazalo je istraživanje koje su provele međunarodne agencije.

Većina njih su žene, a gotovo trećina ih je raseljena više puta, navodi se u zajedničkom izvješću agencije EU-a za azil, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) objavljenom u petak.

U isto vrijeme, više od šest milijuna ljudi izbjeglih iz Ukrajine ili raseljenih unutar zemlje odlučilo se vratiti svojim domovima do kolovoza.

Prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, iz Ukrajine je dosad pobjeglo ukupno 14,3 milijuna ljudi.

Tri četvrtine ih je otišlo u četiri susjedne zemlje EU-a Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku.


Rusija uklonila ostatke državnika iz 18. stoljeća iz Hersona

Posmrtni ostaci ruskog državnika iz 18. stoljeća uklonjeni su iz Hersona, tvrde najnoviji obavještajni podaci Ujedinjenog Kraljevstva, što ukazuje na Putinove planove da "ubrza povlačenje" iz tog područja.

"26. listopada 2022. Rusija je uklonila ostatke poznatog ruskog državnika iz 18. stoljeća, kneza Grigorija Potemkina, iz njegove grobnice u katedrali u Hersonu istočno od Dnjepra. U ruskom nacionalnom identitetu, Potemkin je uvelike povezan s ruskim osvajanjem ukrajinskih zemalja u 18. stoljeću i naglašava težinu koju Putin gotovo sigurno pridaje percipiranom povijesnom opravdanju invazije. Ovo simbolično uklanjanje Potemkina i egzodus civila vjerojatno znači rusku namjeru da ubrza povlačenje iz tog područja", napisali su britanski obaještajci na Twitteru.

Dosad je više od 70.000 ljudi napustilo grad Herson.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 17:29