Na dan kada je, ove veljače, odlučio pokrenuti invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je pozvao u Kremlj grupu najbogatijih ruskih biznismena. Rekao im je da je napad na susjednu zemlju "nužna mjera". Znao je da će doći do ekonomskih sankcija SAD-a i Europske unije, koje bi mogle utjecati na njihovo poslovanje.
- Razumijemo svijet u kojem živimo - kazao im je, aludirajući na sankcije, piše Washington Post.
Sastaju se desetljećima
Svatko od uzvanika u vrhu je ruske ekonomije. Četrnaestero su milijarderi. Njihove kompanije bave se ključnim poslovima u Rusiji - plinom, naftom, bankama, kemijskom industrijom... Mnogi od njih s Putinom se sastaju već dva desetljeća.
Ipak, iako su načelno podržali Putinovu odluku, mnogi su iz opreza svoju imovinu prebacili izvan zemlje. Kako pokazuju dokumenti do kojih je došao američki list, od 37 sudionika sastanka više od pola ih je povezano s "offshore" kompanijama preko kojih su izvršene transakcije vrijedne stotine milijuna dolara, obavljene financijske investicije, odobravane pozajmice i formirani obiteljski fondovi. Do brojnih informacija Washington Post došao je i analizom takozvanih "Pandorinih dokumenata" i afere "Panama papers".
List napominje kako je najmanje 21 sudionik sastanka ili članova njihovih obitelji imao račune na Britanskim Djevičanskim Otocima, Cipru te u drugim zemljama poznatim po "liberalnim" ili čak nepostojećim zakonskim i poreznim politikama prema oligarsima. Do dokumenata, koji proučavaju razdoblje od 2007. do 2018., Post je došao zahvaljujući radu Međunarodnog odbora istraživačkih novinara, naveli su.
Vjeruje se kako je sve planirano kako bi oligarsi na vrijeme spasili svoju imovinu i prebacili je na mjesta gdje joj nitko ne može ući u trag. Takozvane "offshore" kompanije pritom su poslužile kako bi se novac sakrio od istražitelja, poreznika, konkurentskih tajkuna kao i "financijskih predatora" unutar same Rusije.Iako su te kompanije stvorene godinama prije uvođenja zapadnih sankcija Rusiji, sada se pokazuju vrlo korisne u njihovom izbjegavanju. Svi sudionici sastanka, osim dvojice, pogođeni su mjerama koje su SAD, EU i Velika Britanija nametnule Rusiji.
Pomalo je ironično da se Putin godinama borio protiv takvih "offshore" kompanija tvrdeći da se radi o tvrtkama koje su stvorene samo kako bi se prao novac i izbjegavalo plaćanje poreza. No, čini se da je to bila samo predstava za javnost, jer je potiho možda čak i ohrabrivao oligarhe na takve poteze.
Iz zemlje je izvučen golem novac
- Putin dozvoljava određenom krugu ljudi da crpe novac iz javnih kompanija pa čak i iz same države - smatra Julia Friedlander, bivša analitičarka CIA-e i trenutna savjetnica u američkom Uredu za terorizam i financijski obavještajni rad koja je također ustvrdila da velik dio novca završava u "offshore" tvrtkama.
Oko bilijun dolara ruskog novca je, vjeruje se, na taj način izvučeno iz države, pokazuju ekonomske studije. Taj novac čini značajan dio ruske ekonomije. Po nekim procjenama, više je novca kojeg su ruski bogataši iznijeli iz zemlje nego što ga trenutno u svojim džepovima drže svi stanovnici Rusije.
Među onim sudionicima čija su se imena već pojavljivala u "Pandorinim dokumentima" je, primjerice, Vagit Alekperov, bivši predsjednik Lukoila, tvrtke koja ima više od 230 benzinskih postaja samo u Sjedinjenim Američkim Državama. On je odstupio s dužnosti nakon što je stavljen pod britanske sankcije, ali je poznato da je posjedovao brojne offshore kompanije koje su u svojem portfelju imale stotine milijuna dolara te su se bavile investicijama i pozajmicama. Topaz Opportunities, tvrtka koju je osnovao na Britanskim Djevičanskim otocima, investirala je 130 milijuna dolara u kompaniju na Belizeu, a kasnije joj još posudila 60 milijuna dolara. Topaz je kasnije dao dvije pozajmice vrijedne 237 milijuna dolara drugoj kompaniji na Djevičanskim otocima.
Andrej Akimov, šef treće najveće ruske banke Gazprombank bio je vlasnik najmanje osam kompanija na Otocima. Jedna od njih imala je imovinu vrijednu najmanje 360 milijuna dolara, a novac je bio namijenjen financiranju nekretninskih projekata u Moskvi. Dodatnih 80 milijuna dolara drži Mariana Čajkina, umjetnica koju su ruski mediji razotkrili kao Akimovljevu partnericu, no o tome nikad nije htjela govoriti za medije.
Šef Sberbanka Herman Gref, najveće ruske banke, pak, kontrolirao je "prekoobalnu" imovinu vrijednu 54 milijuna dolara. Prema "Panama dokumentima" taj je fond pozajmio 30 milijuna dolara bivšem Putinovom šefu ureda Kirilu Androsovu.
Kupovali jahte i avione
Washington Post je o ovim podacima htio porazgovarati s akterima, no Alekperov, Akimov, Gref i Androsov odbili su dati bilo kakav komentar. Ističu kako bi brojke iznesene u tih nekoliko milijuna stranica dokumenata mogle biti i premale, jer otkrivaju samo dio Putinove mreže oligarha. Ipak, jasno pokazuju kako su se offshore kompanije koristile za financiranje brojnih projekata u Rusiji. Ili, pak, za zadovoljavanje osobnih interesa. Vidljivo je tako da su tim novcem tajkuni kupovali jahte i privatne zrakoplove. Samo jahta milijardera Andreja Meljničenka procijenjena je na oko 600 milijuna dolara. U vlasništvu je tvrtke Yalla Yachts koje je registrirana na Bermudskin otocima. Milijarder Jeonid Mikhelson kupio si je 65 milijuna vrijedan privatni mlažnjak Gulfsteam G650 koji je registriran na Otoku Manu.
Očekivano, nitko od njih dvojice nije htio razgovarati s novinarima.
Post ističe kako je gotovo nevjerojatno vidjeti koliko su ruski oligarsi zapravo povezani. Bankar i ekonomist Petr Aven tako posjeduje dvije kompanije s još tri milijardera.
Predsjednik vodeće ruske kompanije za proizvodnju željezničke opreme i član ruskog Olimpijskog odbora Andrej Bokarev posjeduje dvije "offshore" tvrtke s metalurškim magnatom Iskandarom Mahmudovom.
Putin se proteklih godina redovito sastajao s ruskim bogatašima. Mnogi od njih obogatili su se na privatizaciji raspadom Sovjetskog Saveza. Brojni bogati Rusi domogli su se ogromnog novca dajući zajmove u zamjenu za vlasničke udjele u javnim poduzećima. Aven je ruskoj vladi bio jedan od glavnih savjetnika u tom postupku te je, smatra EU, jedan od glavnih Putinovih ekonomista. Alekperov je, pak, bio na čelu sovjetskog Ministarstva energetike, a kasnije zamjenik ministra. Nakon godinu dana postao je čelnik Lukoila.
Zatvor zbog protivljenja
Drugi sudionici sastanka bogatstvo su stekli relativno nedavno, na poodručjima poput proizvodnje tehnologije i slično, dok su neki u rodbinskim vezama s vladinim dužnosnicima. Svi su oni lojalni ruskom predsjedniku, ističe list, jer znaju što se može dogoditi. Naftni tajkun Mihail Hodorkovski, nekad najbogatija osoba u Rusiji, usprotivio se predsjedniku te je završio u zatvoru zbog porezne prijevare i niza drugih optužbi za koje njegovi podupiratelji smatraju da su bile politički motivirane. Trebalo je proći cijelo desetljeće da ga Putin pomiluje.
Val iznošenja novca iz Rusije počeo je još 1990-ih, jer su oni koji su ga stekli vjerovali da ga je sigurnije držati izvan zemlje. To je izazvalo političke rasprave i bijes stanovnika. Dio ruskog novca vraćen je u zemlju kroz investicije oligarha, no i tu se radilo o financijskim manevrima u nadi izbjegavanja plaćanja poreza kao i skrivanja ostatka imovine.
- Kapital Rusiju napušta samo zbog straha. Rusija je vrlo opasno okruženje za osobu s novcem - kaže William Spiegelberger, američki odvjetnik koji je do sankcija 2018. vodio jednu veliku rusku kompaniju za proizvodnju aluminija.
Ni iz Putinovog ureda nisu htjeli komentirati sve ove navode.
No, Putin je još 2012. ukazivao na "problem" offshore kompanija.
- Veliki dio ruskog novca nalazi se u offshore kompanijama, to je apsolutna činjenica - rekao je dodavši kako devet od deset velikih transakcija ruskih kompanija nije pod kontrolom ruskih vlasti.
Putinova kampanja
Godinu kasnije to je povezao s izbjegavanjem plaćanja poreza, prijevarama i pranjem novca.
- Imperativ je da uspostavimo sustav koji će goniti one koji svjesno daju lažne ili polovične informacije o stvarnom stanju banaka, kompanija i drugih financijskih institucija - kazao je.
Sljedeće, 2014. godine pozvao je ljude koji imaju svoj novac u offshore kompanijama da ga vrate u Rusiju, rekavši da će, bez ikakvih pitanja, biti potpuno oslobođeni bilo kakvih optužbi te da se neće istraživati kako su stekli taj novac.
- Ako osoba legalizira taj novac u Rusiji dobiva našu jasnu garanciju da neće biti podvrgnuta bilo kakvom ispitivanju, bilo od strane policije ili sudstva, ili od strane poreznih agencija - kazao je tada.
No, Putinova kampanja nije naišla na plodno tlo. Dio oligarha, piše Post, smatra i dalje da je Putin agresivan prema njihovoj imovini te ju namjeravaju štititi. SAD je donio prošle godine zakone o korporativnoj transparentnosti, prema kojima mora biti jasno naznačeno vlasništvo nad nekim novcem, a korake su poduzele i vlasti Djevičanskih Otoka.
No, kako bilo, offshore financijski sustav omogućio je Putinu i njegovim najbližim suradnicima da zaštite svoje bogatstvo koje su iznijeli iz zemlje bezakonja koju su stvorili.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....