‘VRLO VAŽAN GOVOR‘

Na vrhuncu plinske krize treba poslušati riječi ruskog veleposlanika pri EU: ‘Zna se koga Gazprom sluša‘

Vladimir Čižov je opet pozvao europske tvrtke i zemlje da s Gazpromom sklapaju dugotrajne ugovore o opskrbi.
Vladimir Putin, plinska postrojenja Gazproma i Vladimir Čizov
 AFP

Energija je trenutno najvruća tema na širem europskom planu. Primjerice, srbijanski se predsjednik Aleksandar Vučić hvali kako je osigurao energetsku stabilnost zahvaljujući dobrim vezama s Rusijom.

Njemački socijaldemokrati, SPD, pobjednici nedavnih parlamentarnih izbora, smatraju da bi za plin trebalo pronaći mjesto u zelenoj tranziciji. Plin ima važnu ulogu u prijelazu na čistu energiju, što bi se "naravno trebalo odraziti na taksonomiju", rekao je Bernd Westphal, zastupnik SPD-a, a prenosi Euractiv.de. “Klimatski plan Europske komisije za 2030. s pravom je usredotočen na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije", rekao je, dodajući kako uloga prirodnog plina kao posljednjeg fosilnog goriva i "mosta do doba obnovljive energije" zahtjeva priznavanje prema pravilima EU o zelenom financiranju.

SPD je i u dosadašnjoj njemačkoj vladi zagovarao plinske veze s Rusijom i bio zamašnjak rušenja svih barijera za dovršetak plinovoda Sjeverni tok 2 ispod Baltika kojem se protive istočne članice EU, Ukrajina i posebno SAD. Ne treba zaboraviti da Gerhard Schröder, posljednji njemački socijaldemokratski kancelar (izgubio izbore 2005. godine), i dalje radi za ruske energetske tvrtke.

Govor Putina

Dmitrij Peskov, “vječni” glasnogovornik Kremlja, rekao je za agenciju TASS da će “govor predsjednika Vladimira Putina na ruskom energetskom tjednu biti vrlo važan”. Skup će se održati od srijede do petka (malo podsjeća na pačiće i školu, ali nije to to).

Ruska politika djeluje koordinirano, u to ne treba sumnjati. I zato je važno posvetiti potrebnu pozornost riječima Vladimira Čižova, ruskog ambasadora pri EU, koji je za Financial Times rekao kako očekuje da će Gazprom, energetski gigant u ruskom državnom vlasništvu koji Europi namiruje oko 35 posto potreba za plinom, “brzo reagirati na upute predsjednika Vladimira Putina o prilagodbi proizvodnje”. Putin je, kako smo objavili, prošlog tjedna poručio da "ove godine možemo ostvariti još jedan rekord isporuke naših energetskih resursa u Europu, uključujući plin”. Nakon čega su se smirile tada podivljale cijene plina.

Čižov je za FT rekao kako mu se “čini da će Gazprom poslušati Putina”. Ruski je ambasador, koji je jedno vrijeme bio zadužen i za područje Balkana u Ministarstvu vanjskih poslova, odbacio tvrdnje brojnih zapadnih političara da je Moskva prouzročila europsku plinsku krizu.

Da bi zatim poslao ključnu poruku: “Odabir Europe da Moskvu tretira kao geopolitičkog suparnika nije pomogla”. Potvrđujući tako da je Rusija ipak energentima igrala geoekonomske igre. "Suština stvari samo je pitanje frazeologije", rekao je za FT. “Promijenite suparnik u partner i stvari će se lakše riješiti. . . kad EU pronađe dovoljno političke volje da to učini, znat će gdje nas mogu pronaći.”

Važna je ovo poruka kojom Rusija otvara prostor za novo razdoblje pregovora koji bi trebali biti nastavak ideje o formiranju prostora mira, stabilnosti, sigurnost i ekonomske otvorenosti od Lisabona do Vladivostoka. Što je stajalo u koalicijskom sporazumu njemačke vlade koju je u posljednjem mandatu vodila Angela Merkel.

image
Vladimir Čižov (lijevo) i Gerhard Shroeder (u sredini)
Vladimir Astapkovich/AFP

'Besmisleno je pregovarati'

U tom kontekstu treba gledati i izjavu Dmitrija Medvedeva, bivšeg ruskog predsjednika i premijera, sada zamjenika čelnika Ruskog vijeća za sigurnost, koji je za Interfax rekao da je “besmisleno pregovarati s aktualnim ukrajinskim vlastima jer nisu vjerodostojne; potrebno je pričekati izbor razumnog vodstva u Ukrajini koje ne bi imalo za cilj opsežnu konfrontaciju s Rusijom, na rubu rata, već bi tražilo ravnopravne odnose.” Rusko poticanje pobune u ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Luhansk, te aneksija Krima zbog koje je EU nametnula sankcije Moskvi, otežavaju veze Europe i Rusije.

Čižov je opet pozvao europske tvrtke i zemlje da s Gazpromom sklapaju dugotrajne ugovore o opskrbi. Tvrdi kako Moskvi nije u interesu podizanje cijena plina. “To ne potiče stabilnost. Ljudi će početi gledati oko sebe okrećući se od plina prema ugljenu, što neki već rade”, dodao je. Jer, i cijena ugljena je na povijesno visokim razinama.

image
Vladimir Čižov (lijevo) i Gerhard Shroeder (u sredini)
Vladimir Astapkovich/AFP

Bloomberg se ne slaže s Čižovim i navodi kako je rublja u posljednjem razdoblju rasta cijena energenata porasla više nego bilo koja druga moneta ekonomija u nastajanju. Sve se odrazilo i na ruska financijska tržišta koja su snažno porasla. Pri čemu su posebno vrijedne veze s Europom. Projekcije zarade u sljedećih 12 mjeseci za tvrtke izlistane u Moskvi su porasle za 15% a za tvrtke u Saudijskoj Arabiji 6,7%. Pa je londonski hedge fond Carrhae Capital dijelom prebacio ulaganja iz kineskih tehnoloških dionica u ruske energetske kompanije za treći kvartal.

Ruski ambasador Čižov je zaključio kako vjeruje da je Komisija, koja cilja zelenom tranzicijom na obnovljive izvore energije pretvoriti Stari kontinent u stanje nulte emisije plinova koji izazivaju globalno zatopljenje do 2050. godine, “podcijenila buduću ulogu plina” kao europskog izvora energije. Sad pogledajte izjavu njemačkog političara s početka teksta.

I konačno: "Sve dok čovječanstvo ne pronađe način za skladištenje obilnih količina energije, svi ti propeleri i solarni paneli neće postati odlučujući faktor". Rusija i dalje nema u planu zelenu tranziciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 00:27