BAGDAD - Nakon što je sunitska militantna skupina Islamska država Irak i Sirija (ISIS), poznata i po nazivu Islamska država Irak i Levant (ISIL), u nevjerojatno kratkom periodu počela zauzimati nevjerojatno velika i strateški ključna područja u Iraku, na Bliskom istoku nastala je prava uzbuna.
Sjedinjene su Države na rubu donošenja odluke o pokretanju zračnih napada na ISIS, Iran je nekoliko elitnih postrojbi svoje Revolucionarne garde već poslao na teritorij Iraka kako bi se borili s militantima, Britanci navodno razmatraju slanje svojih SAS-ovaca, a nije isključena ni mogućnost turske intervencije.
U teško objašnjivoj kvadraturi bliskoistočnog kruga ISIS je, dakle, uspio na istu valnu duljinu dovesti Washington i Teheran, što možda najviše govori o opasnosti koju ta skupina predstavlja za regiju ili barem za sile koje regijom trenutno dominiraju.
Borci ISIS-a već neko vrijeme sudjeluju u ratu protiv režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, a nedavno je dio militanata u konvojima prešao u Irak nakon čega je krenula ova velika akcija čiji je cilj naveden u samom nazivu grupe - stvaranje islamske države na području Iraka, Sirije, a i cijelog Levanta.
Pokolj nakon osvajanja Mosula
Dosad je ISIS preuzeo kontrolu nad Mosulom, drugim najvećim gradom u Iraku, te Tikritom, rodnim gradom Sadama Huseina. Iračka se vojska u Mosulu dala u bijeg i grad je predala gotovo bez ispaljenog metka. Oni vojnici kojih su se ISIS-ovci dočepali pogubljeni su, a ista je sudbina zadesila i veći broj policajaca, a navodno i civila.
ISIS je i inače poznat po zapanjujuće brutalnim metodama ratovanja, koje uključujuju odrubljivanje glava, bičevanje pa čak i razapinjanje na križeve.
Militanti sada najavljuju marš na Bagdad, a ono što posebno zabrinjava je da je ISIS za svoje djelovanje navodno dobio prešutnu podršku dijela lokalnih sunitskih vjerskih vođa, zbog čega mu je i olakšan put prema iračkoj prijestolnici.
Ipak, u Bagdadu i okolici većina stanovništva su šijiti, a njihovi su vjerski vođe, videći da vlast na čelu s premijerom Nourijem al-Malikijem, šijitom diktatorskih tendencija, nema snagu organizirati obranu, puk pozvali da uzme oružje u ruke.
Uspije li ISIS doći do Bagdada, u Iraku će se ponovno razbuktati građanski rat između sunita i šijita, a nije malo onih koji misle da bi Iraku kao državi tada mogao doći i kraj.
Nevidljivi šeik
Na čelu ISIS-a je nemilosrdni, ali i misteriozni Abu Bakr al-Baghdadi, kojega su mnogi već prozvali novim Osamom bin Ladenom, a Amerikanci nude 10 milijuna dolara za njegovu glavu. Opisuju ga kao izrazito ambicioznog nasilnika vrhunskih taktičkih sposobnosti, no o njemu kao osobi poznatih detalja nema mnogo.
Objavljene su tek dvije njegove fotografije, a i njihova je autentičnost upitna, s obzirom da se Baghdadi navodno rijetko otkriva i vlastitim suborcima, kojima se obraća skrivajući lice maskom. Zbog toga je jedan od njegovih nadimaka i 'Nevidljivi šeik'.
Rođen je 1971. godine u sunitskoj obitelji na području iračkog grada Samare, a na bagdadskom je sveučilištu stekao doktorat iz pedagogije.
Nekoliko je verzija priče o njegovom ulasku u džihad. Prema jednoj, radikaliziranim se militantima priključio u vrijeme diktature Sadama Huseina, dok je prema drugim verzijama podivljao u pustinjskom zatvoru Camp Bucca, u koji su ga svojedobno kao sumnjivca strpali Amerikanci, dok su još bili vojno prisutni u Iraku.
Iz zatvora je pušten 2009. godine, pretpostavlja se u sklopu vala pomilovanja koja su Amerikanci tada dijelili.
Legende o džihadu
O okolnostima u kojima je uopće završio iza rešetaka danas se raspredaju legende. Priča se tako da se 2005. godine potpuno nevin našao na krivom mjestu u krivo vrijeme i da su ga Amerikanci pokupili u jednoj raciji bez ikakvog razloga i tako sami probudili radikala u njemu.
Pojavila se i priča da je u džihad krenuo još i prije američke invazije na Irak te da se kasnije priključio tamošnjoj podružnici al-Qaide na čelu s Abu Musabom al-Zarqawijem.
Prvo je bio zadužen za ubacivanje stranih boraca koji su sudjelovali u gerilskim i samoubilačkim napadima da bi kasnije dobio titulu emira Rawe, grada na granici Iraka sa Sirijom. Ondje je navodno vodio šerijatski sud na kojemu je hladnokrvno naređivao i osobno sudjelovao u javnim pogubljenjima osumnjičenih za pomaganje Amerikancima.
'Otimao je pojedince ili cijele obitelji, optužio bi ih, proglasio ih krivima i javno ih pogubio', piše u jednom američkom obavještajnom izvješću iz 2005., kojim se opravdava njegovo tadašnje uhićenje.
Osim što krije lice, često se i lažno predstavlja tako da je postao neuhvatljiv.
'On je poput utvare...'
'Uhitili smo ili ubili barem šest ljudi koji su nosili njegovo ime. On je kao utvara koja se stalno negdje drugdje ukazuje. Više nisam siguran što je o njemu istina, a što izmišljotina', izjavio je nekadašnji zapovjednik britanskih specijalnih vojnih snaga Sir Graeme Lamb i dodaje da Baghdadi kao jedna osoba možda ni ne postoji.
Inače, ISIS je osnovan 2004. godine i odmah tada je postao pridružena članica al-Qaide. U međuvremenu je preuzeo kontrolu nad svim al-Qaidinim operacijama u Iraku, no u veljači je centrala terorističke mreže koju je osnovao Osama bin Laden objavila da ne želi imati nikakve veze s Baghdadijevom grupom.
Takva je odluka donesena nakon višemjesečnih natezanja i prepucavanja ISIS-a s radikalnom al-Nusrom, militantnom al-Qaidinom skupinom koja se također bori u Siriji, a Baghdadi ju je poželio staviti pod vlastitu kontrolu.
Maliki dobio neograničene ovlasti, u pripremi protuofenziva
Iračke snage sigurnosti pripremaju u subotu protuofenzivu na sunitske džihadiste Islamske države Irak i Levant (ISIL) pošto je premijer dobio neograničene ovlasti, prenose agencije o uzavrelu stanju u Iraku u kojem su i Kurdi osvojili još jedan grad. Pojačanja policije i savezne vojske stigla su u petak u Samaru, grad 110 kilometara sjeverno od Bagdada, rekao je vojni zapovjednik.
Taj neimenovani pukovnik je dodao da snage iračke vlade kane preuzeti Tikrit, Dur i Baiji, gradove koje su džihadisti osvojili ovaj tjedan i da "sigurnosne snage čekaju naredbe za protuofenzivu".
Irački premijer Nouri al-Maliki, koji je zapovjednik oružanih snaga, objavio je u petak navečer na svojoj internetskoj stranici da mu je vlada dala "neograničene ovlasti" u borbi protiv džihadista. Sve Iračane pozvao je da "sudjeluju u ratu protiv neprijatelja vjere".
Radikalni ISIL osvojio je sjevernu pokrajinu Ninivu i velike dijelove pokrajine Salahedin te napreduje prema Bagdadu.
Zabrinutost zbog džihadističke ofenzive izrazile su Sjedinjene Države, ali su isključile slanje kopnene vojske. Džihadistička prijetnja izazvala je preokret pa je šijitski Iran, višedesetljetni deklarirani protivnik Amerikanaca, najavio da bi mogao surađivati sa SAD-om kako bi pomogao susjednom Iraku zaustaviti džihadiste. Iran je centar šijitskog islama, a šijiti čine 60 posto stanovništva Iraka.
I utjecajni šijitski klerik Ali al-Sistani u petak je pozvao sve vjernike da uzmu oružje i zaustave pohod sunitskih džihadista.
Irak je godinama poprište sektaškog nasilja, no zadnjih se tjedana vrtoglavom brzinom prekraja njegova politička karta. Kurdske vojne snage zauzele su noću na subotu grad Kara Taba pošto su vladine snage napustile svoje položaje, objavio je Ibrahim Bajlan, dužnosnik stranke Patriotske unije Kurdistana.
Pešmerge, što je službeni naziv za vojsku autonomne regije Kuridstan, ušle su u Karah Tabu, etnički mješovit grad u pokrajini Diyala, 120 kilometara sjeveroistočno od Bagdada, prenosi agencija dpa. "Ulazak pešmerga umirio je stanovnike Karaha Tabe koji su strahovali da bi nastalu prazninu povlačenjem valdinih snaga mogli iskoristiti ISIL i njegovi saveznici", obznanio je Bajlan.
Irački Kurdi iskoristili su kaos u zemlji i već ranije preuzeli kontrolu nad Kirkukom, jedinim gradom s većinskim kurdskim stanovništvom koji je ostao izvan njihove autonomne pokrajine na sjeveru Iraka. Pobunjenici ISIL-a, koji su nastali iz terorističke mreže Al Kaide, sada već u svojim rukama drže 15 posto Iraka. (H)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....