NAJMOĆNIJA ŽENA LATINSKE AMERIKE ‘Neću dopustiti da ti strvinarski fondovi kradu moj narod’

Koliko god izgledala odlučna i sigurna tijekom televizijskog nastupa kojim je naciji nedavno priopćila da Argentina neće pokleknuti pred stranim “strvinarima” i ucjenama, Cristina Fernandez de Kirchner proživljava najteže dane na čelu te južnoameričke zemlje. Inflacija, najveća na svijetu, devalvacija nacionalne valute i prijeteći bankrot, samo su najakutniji od problema s kojima se suočava 61-godišnja udovica bivšeg predsjednika.

Kad je njezin suprug Nestor Kirchner iznenada preminuo 2010. godine nakon srčanog udara, nosio je titulu spasitelja Argentine. Na mjesto šefa države došao je 2003., u jeku krize koja je argentinsko gospodarstvo gurala u potpunu propast zbog dugova nagomilanih tijekom 70-ih i 80-ih godina. Zemlja je, kao i sada, bila na rubu bankrota. U prvoj godini mandata Nestor Kirchner je ispregovarao odgodu, a potom je vratio dug MMF-u u iznosu od 9,8 milijardi dolara, navodeći kako mu je ta institucija nudila da vrati manji iznos, ali je on to odbio bojeći se manipulacije dugom u svrhu političke trgovine i kontrole nad Argentinom.

Zemlja je krenula u restrukturiranje vanjskog duga od gotovo stotinu milijardi dolara i, u godinama koje su uslijedile, gotovo svi vjerovnici su pristali na povrat manje od trećine originalnog duga. Takvu nagodbu odbila su samo dva američka hedge fonda s kojima se Argentina otad povlači po sudovima.

Zaokret prema Istoku

Njegova udovica trenutačno se nalazi pred istim izazovom i cijela nacija čeka hoće li i ona uspjeti izvući zemlju s ruba ponora kao i njen pokojni suprug. Američki Vrhovni sud presudio je u lipnju da Argentina mora vratiti dug svim svojim kreditorima, a ne samo onima koji su pristali na argentinske uvjete i time joj pomogli da izbjegne krah. Za službenu Argentinu fondovi koji traže 1,3 milijarde dolara i koji nisu pristali na argentinsku ponudu kao i ostali kreditori su, vrlo jednostavno, “strvinarski fondovi”, a Kirchner im je poručila da neće pristati na njihovu iznudu za izvlačenje profita na štetu običnih argentinskih građana.

Rok za dogovor između sukobljenih strana istječe 30. srpnja, a Argentina je ovih dana u New York poslala pravni tim da pregovara sa zastupnicima nepopustljivih kreditora. U slučaju da se ne postigne dogovor, Argentina ima dvije mogućnosti: otplatiti dug svim kreditorima ili proglasiti bankrot. Bankrot je pritom opcija koja nikome ne odgovara, a Buenos Aires si ne može priuštiti drugu opciju. Kako ističe, plaćanjem trećine duga fondovima Argentina riskira da svi drugi kreditori zatraže vraćanje duga po istim uvjetima.

S druge strane Cristine Kirchner je čelni čovjek NML grupe, američki milijarder Paul Singer iz Elliott Managementa, kojeg predsjednica optužuje da je za sitan novac otkupio dio duga i sad spekulira tjerajući zemlju u ponor. Singer je poznat i kao kupac vanjskog duga Perua u 90-ima, a aranžirao je i otmicu argentinskog broda u vodama Gane kako bi natjerao Argentinu da plati dug, no u tome nije uspio.

Dok traje pravna borba Argentine i američkih hedge fondova, Kirchner je proteklih dana primila ruskog predsjednika Vladimira Putina te kineskog Xi Jinpinga, okrećući tako zemlju prema istočnim velesilama kojima je u interesu proširiti svoj utjecaj na Latinsku Ameriku.

Bitka s kolonijalizmom

To nije jedina bitka u koju se uključila Fernandez de Kirchner. Nakon preuzimanja drugog mandata obnovila je već pomalo zaboravljeni sukob s Velikom Britanijom oko otoka koje Britanija naziva Falklandski otoci, a u Argentini su poznati kao Las Malvinas. Kirchner je taj spor nazvala borbom protiv “stare imperijalističke sile Britanije” i kolonijalizma. Dodatno provocirajući London nedavno je tiskala novu novčanicu od 50 pesosa na kojoj je karta spornog otočja s argentinskim nacionalnim bojama, plavom i bijelom. Iako u prvom mandatu nije imala preveliku podršku javnosti, drugi je mandat osvojila premoćnom pobjedom na izborima s 54 posto glasova. Usporedbe s Evitom Peron, legendarnom argentinskom prvom damom, suprugom predsjednika Juana Perona koja je umrla u 33. godini od raka, bile su neizbježne.

Najvažnija savjetnica

I nju, kao i Evitu, argentinski narod naziva samo imenom, a njeni pristaše ponosno se nazivaju cristinistima. Masovnu popularnost duguje glasnim kritikama na račun argentinske ekonomske elite i pomalo populističkim izjavama u korist siromašnog sloja. Riječ je o političkoj veteranki koja je još u vrijeme predsjednikovanja supruga Nestora bila njegova najvažnija savjetnica. Druga je žena na čelu Argentine, nakon Evite Peron, prva izabrana i prva koja je osvojila drugi mandat. No, prema riječima nekih, ona je Juan i Eva Peron u jednom. Carlos Corach, ministar unutarnjih poslova u vladi Carlosa Menema tijekom 90-ih, izjavio je da je moćnija od Juana Perona i, “usudio bih se reći, najmoćniji šef države u povijesti Argentine”.

Po struci je pravnica, a u braku s Nestorom bila je od 1975. godine. Bila mu je najvažnija savjetnica, kao i on njoj nakon što je ona preuzela predsjedničku rezidenciju - Casa Rosada - 2007. godine. Tada je imala brojne kritičare, no nakon suprugove smrti 2010. u ponovnom izboru joj je pomogao upravo taj obiteljski gubitak koji je u nacionalnom sentimentu izazvao trenutačnu poveznicu s obožavanom Evitom Peron.

Cristina Fernandez de Kirchner ima odlučan i pomalo agresivan nastup, njene javne govore uspoređuju s propovijedima, a to joj je donijelo titulu Željezne dame Argentine. Jednom prilikom se Hugo Chavez, bivši predsjednik Venezuele, našalio da mora paziti na ponašanje prema drugim kolegicama jer će ga Cristina povući za uho. Kirchner se ne boji priznati da joj je stalo do fizičkog izgleda i jednom je otkrila da se “jako šminka od 14. godine”.

Promjena zakona

Opozicijski mediji pokušali su podrivati njen ugled igrajući na tu kartu i nazivajući je pogrdno “botox kraljicom”. Kad joj je prije nekoliko godina greškom dijagnosticiran rak štitnjače, neki su tvrdili da je to bio paravan za odlazak na plastičnu operaciju. Kirchner se pred medijima pojavila u haljini koja je otkrivala ožiljak na njezinu vratu. “Inače mi je estetika vrlo bitna, to znate. No, odlučila sam ne staviti šal jer bi neki mediji odmah napisali da nisam niti bila na operaciji. Rekla sam si tada: Dobro, draga, ideš bez šala. Ipak je politika važnija od ljepote”, rekla je predsjednica.

Godine 2010. legalizirala je istospolne brakove i pristala biti kuma djetetu lezbijskog para koji ju je to zatražio putem društvene mreže Facebook.

Unatoč popularnosti, posljednjih je godina doživjela velike prosvjede zbog rastuće inflacije, zabrane kupnje stranih valuta, a Argentina i dalje ima velikih problema sa siromaštvom i neobrazovanošću.

Prema Ustavu, argentinski predsjednici imaju pravo na samo dva mandata.

To joj daje slobodu u borbi s američkim hedge fondovima, no istodobno je bilo i glasova o mogućnosti da i ona, kao i neki njeni prethodnici, pokuša promijeniti zakon te dobiti priliku za treći mandat. U tome bi, tvrde neki analitičari, mogla imati dobre šanse ako joj pođe za rukom dobiti neke od bitaka koje si je zacrtala.