Dok korača ulicom jedan mještanin jedva da i trepne dok u jednom trenutku prekoračuje mrtvo tijelo na pločniku, a krv se polako širi po pločniku i cesti. Drugdje, zvuk brze pucnjave zaglušuje razgovor prolaznika, ali oni na to ne obraćaju pozornost.
Tako izgleda svakodnevni život u Colimi, najsmrtonosnijem gradu na svijetu, prema novom izvješću Građanskog vijeća za javnu sigurnost i kazneno pravosuđe u Meksiku.
Ovaj grad u kojem živi 330 tisuća stanovnika razdiru nasilni sukobi kartela, a prošle je godine zabilježio šokantnu stopu od 182 ubojstva na 100 tisuća stanovnika. Ukupno je 601 život, od kojih su mnogi nevini civili, namjerno oduzet dok se gospodari droge bore za teritorij grada i istoimene savezne meksičke države.
Kao jedan od šokantnih primjera može se navesti britanskog softverskog inženjera Bena Corsera (37), koji je ubijen dok je kupovao u supermarketu s trojicom prijatelja, a smatra se da je bio žrtva kartela. Ubijen je zajedno s dvojicom prijatelja, Claudiom i Alfredom. Njegova shrvana obitelj rekla je da je bio "na krivom mjestu u krivo vrijeme".
U siječnju ove godine u gradu je namjerno ubijeno 70 ljudi, uključujući studenta koji je igrao američki nogomet, liječnika s Državnog instituta za onkologiju i jednog 16-godišnjaka.
Colima je poznata kao grad u kojem se sukobljavaju tri narko-bande zbog blizine lučkog grada Manzanilla, koji je postao zapadna vrata za organizirani kriminal. A kontrola glavnoga grada narko-kraljevima znači da mogu kontrolirati i ostatak države.
Colima je tako postala žrtvom droge. Nekada je to bilo najsigurnije mjesto za život u Meksiku, gdje su gotovo svi stanovnici imali pristup struji, pitkoj vodi i kanalizacijskom sustavu. Čak i sada, turisti još uvijek hrle na obalu toga grada zbog njegovih dugih pješčanih plaža, omeđenih luksuznim hotelima gdje noć može koštati i do 230 eura.
No, Colima je posljednjih godina postala bojno polje na kojemu se kartel Sinaloa, kartel nove generacije Jalisco i kartel Los Zetasa bore za moć i prevlast. A njihova rivalstva samo su se pojačala otkako je proizvodnja fentanila postala unosan izvor prihoda za narko-bande.
Fentanil pojačava kriminal
Falko Ernst, viši meksički analitičar u Međunarodnoj kriznoj skupini, sugerira da je droga postala žarište kontinuiranog nasilja u jednom uspavanom gradu.
"To je definitivno postalo veliki pokretač nasilja u Meksiku. On je veliki izvor gotovine za one koji imaju pristup fentanilu", rekao je Ernst, prenosi The Sun.
Mogućnost uvoza ove moćne droge u malim pakiranjima znači da se urbana područja mogu koristiti za njezinu proizvodnju - što je potpuna suprotnost uzgoju maka koji koriste za proizvodnju opijuma.
Stanovnici grada i okolnih mjesta požalili su se na činjenicu da se njihovi domovi pretvaraju u "tvornice fentanila".
Široj javnosti fentanil je postao poznat kad su od posljedica njegova uzimanja preminule zvijezde poput Princea i Toma Pettyja. Jači je od heroina ili kokaina (oko 25 do 50 puta jači je od heroina, npr.), a ova najsmrtonosnija droga iz reda opioida jeftinija je za proizvodnju te se može prodavati po višoj cijeni.
Jedan radnik, koji tjedno puni oko 21 tisuću kapsula ovom supstancom koja izaziva ovisnost, rekao je za The Irish Times da su za taj posao plaćeni oko 300 eura.
"Nije to puno novca, ali posvuda se plaća tako malo. I to nam je već dosadilo", rekao je jedan muškarac koji radi za kartel Sinaloa.
Osporeni pristup luci
Proizvodnja fentanila u Meksiku naglo je porasla i, prema riječima meksičkog ministra obrane Luisa Cresencia Sandovala, zapljena metamfetamina porasla je sa 60 tona u razdoblju 2016.-2018. na gotovo 137,5 tona u razdoblju 2019.-2021. Do srpnja ove godine vlasti su već zaplijenile 124 tone.
To znači da je luka Manzanillo, koja se nalazi nešto više od sat vremena vožnje od Colime, važnija nego ikad, jer prima gotovo 3,5 milijuna kontejnera godišnje.
Budući da stiže više pošiljki nego u bilo koju drugu luku u Meksiku, vlasti nisu u mogućnosti pretražiti svaki pojedini kontejner, što omogućuje narko-bandama da uspješnije premještaju svoju drogu dalje.
Također je savršeno pozicionirana na krijumčarskim rutama, pa tako omogućuje kartelima da brzo i jednostavno prenesu svoju robu preko granice.
Ono što kartelima još ide u prilog jest to što je osnovne sastojke fentanila puno teže otkriti nego polja maka. Mnoge od tih kemikalija imaju dvostruku upotrebu pa se tako koriste i u proizvodnji sapuna, sira, pa čak i lijekova protiv epilepsije.
Bitke na terenu
Međutim, jednostavnost distribucije znači da se nemilosrdni narko-šefovi sukobljavaju gdje god mogu kako bi prisvojili pristup luci.
Kartel Sinaloa, povijesno najveći i najmoćniji u toj zemlji, čini sve što može kako bi se izborio s rivalima CJNG-om i lokalnim svađalicama Los Zetas.
Stvari su počele postajati nasilnije prije deset godina kada je Sinaloa bacila oko na CJNG-ov teren Manzanillo, nakon što su ove narko bande prestale biti saveznici. Tako su se neke od najvećih pljački droge u toj zemlji dogodile u spomenutoj luci.
U 2016. zaplijenjeno je oko 390 kilograma kokaina, dok ga je jedan kartel pokušavao prokrijumčariti u hladnjacima.
Tjedan dana prije presretnuto je 213 kontejnera začinjene salse koji su sadržavali kokain na putu za državu Sinaloa. Smatra se da je zapljena bila teška oko 13 tona.
U travnju je meksička mornarica zaplijenila 11.520 boca tekile koje su bile napunjene tekućim metamfetaminom, što je iznosilo oko 10 tona droge. Zatim je tri mjeseca kasnije presretnuto 9,5 tona tekućeg metamfetamina prerušenog u alkoholno piće mezkal, koji je bio na putu za Australiju.
Godine 2015. kartel Sinaloa odlučio je da želi tu regiju prisvojiti sebi i učiniti je svojim teritorijem pa su mještane uvjeravali da će okončati otmice i iznude koje su postale uobičajeni dio njihova života.
Stvari su eskalirale kada je Jesus Alfredo Guzmán, sin narkobosa kartela Sinaloa Joaquina ‘El Chapa‘ Guzmána, otet, a iza toga je navodno stajao kartel CJNG. Iako je kasnije pušten, bio je to tek početak smrtonosnog rata...
Jeziva upozorenja
Za Meksikance, ubojstva nevinih ljudi na ulicama samo su dio života u Colimi, dok se narko-bande bore za prevlast.
“Mladić je ubijen stotinjak metara od moje kuće. Zamijenili su ga s nekim tko prodaje drogu”, rekao je Joel Vargas za Al Jazeeru 2016. i dodao: “Ubili su i vlasnika autopraonice u mom susjedstvu. Upravo sam izašao iz kuće kada sam čuo pucnjeve i nekoliko trenutaka kasnije vidio sam tijelo kako leži na ulici, prekriveno plahtom.”
Vreće s dijelovima tijela u raspadu, javna vješanja, pa čak i odsječene glave na ulici služe kao upozorenje suparničkim kartelima.
Mnogi se sa zebnjom prisjećaju početka prošle godine kada su tenzije među kartelima dosegle točku ključanja pa je izbila masovna tučnjava između CJNG-a i Sinaloe, zbog čega su članovi obje narko-bande završili u istom zatvoru.
Njihovo zatvaranje nije zaustavilo tučnjavu, dapače, deset je zatvorenika masakrirano, a sedam ih je ozlijeđeno dok su se dvije bande nastavile boriti i iza rešetaka.
Tijekom Velikog tjedna prošlog travnja deset je ljudi ubijeno u državi Colima u samo 48 sati, izvijestio je Mexico Daily Post.
U toj ‘poplavi zločina‘ bilo je svega, primjerice, osakaćena glava ostavljena na ulici u Manzanillu s porukom upozorenja La Berredore, oružanog krila kartela Sinaloa, a u kojoj se CJNG-u poručuje da ne napada njihov teritorij.
Tri ubojstva, uključujući i ono 12-godišnje djevojčice, dogodila su se u glavnome gradu nakon što ih je prethodnog tjedna bilo čak šest.
Male poljoprivredne zajednice također su problem
Nisu samo veliki gradovi u državi ti koji padaju u ruke bezakonja, već i manja poljoprivredna sela.
Tecoman, koji se nalazi u blizini Manzanilla, doživio je vrtoglavi porast stopa ubojstava, a lokalna policija jedva da trepne kad se višestruka ubojstva dogode u razmaku od nekoliko sati.
Brze policijske potjere za članovima kartela postale su uobičajena stvar, a jedna nedavna epizoda završila je tako da je jedan prevarant vikao: "Dođite i odmah ih sve pobijte. Ubijte ih", dok su mu policajci stavljali lisičine na ruke i odvodili ga.
Ali mještani zatvaraju oči pred takvim hororističnim scenama kad god mogu, tako im je lakše nositi se s cijelom situacijom.
Jedna od takvih primjera je Angela Hernandez, koja je doselila u ovaj nekoć uspavani gradić još prije 10 godina, prije izbijanja nasilja, te sad odgaja svog petogodišnjeg sina usred tog kartelskog rata. No unatoč ubojstvima, nije zabrinuta za sigurnost svoje obitelji.
“To dotiče samo one koji su uključeni u svijet kriminala”, rekla je za New York Times.
Čini se da je ne smeta to što njezin sin odrasta okružen nasiljem.
"Bolje je da se navikne", rekla je dok se njen sin penjao na ogradu sjenice u blizini. “Ovo se neće promijeniti. Ništa od toga.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....