‘NEMA OPASNIJEG ZLOČINA‘

Najveća nuklearka u centru topničke borbe: ‘Europu bi mogao poharati radioaktivni vjetar‘

Ovo je prvi put u povijesti nuklearnog doba da se veliki nuklearni energetski objekt dulje vrijeme nalazi usred aktivne ratne zone

Nuklearna elektrana u Zaporižji

 Andrey Borodulin/Afp

Strašan rat u Ukrajini ušao je u 167. dan, ali izgleda da tamošnja situacija može postati još strašnija. Jer posljednjih dana vode se topničke borbe na prostorima od Rusa okupirane nuklearne elektrane u Zaporižji. Oni odatle pucaju po obližnjim ukrajinskim položajima, a Ukrajinci uzvraćaju, pa se može zaključiti da je sada sve u Božjim rukama.

Srećom, zasad je razina radijacije u najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani još uvijek u normalnom rasponu, ali situacija je i dalje napeta, rekao je jedan ukrajinski dužnosnik u nedjelju, nakon što je Kijev optužio Rusiju za izvođenje topničkih napada na tlo postrojenja, oštećivanje senzora za praćenje i povećanje zabrinutosti od "nuklearne katastrofe". Puno žešći bio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je zatražio snažnu reakciju međunarodnih organizacija. "Ne postoji nacija na svijetu koja se može osjećati sigurnom kada teroristička država puca na nuklearno postrojenje. Rusko granatiranje nuklearne elektrane jedan je od najopasnijih zločina protiv Ukrajinaca i svih Europljana", rekao je Zelenski.

- Ne prestane li ruski napad na najveću nuklearnu elektranu u Europi, kontinentom bi se mogao proširiti nezaustavljivi radioaktivni vjetar, poručio je Zelenski.

Isključena jedinica broj 4

Energetska jedinica broj 4 isključena je iz mreže nakon subotnjeg granatiranja zbog "djelomičnog uništenja" infrastrukture nuklearne elektrane Zaporižja, potvrdio je i regionalni guverner Oleksandr Staruh. "Sve je više-manje pod kontrolom", rekao je vladinoj televiziji. "Naša je zemlja proživjela Černobil i, razumljivo, svaka osoba i država imaju posebnu pozornost prema tim pitanjima."

Tvornica u Zaporižji od ožujka je pod ruskom kontrolom, ali je vode ukrajinski radnici. Dana 5. kolovoza nuklearna elektrana u Zaporižji, koju su zauzele ruske trupe na početku rata, našla se pod vatrom. Rusija je okrivila Ukrajinu za napad, Ukrajina je okrivila Rusiju. Izvješća zaraćenih strana o granatiranju uglavnom su slična - prvo se dogodilo tijekom petka i presjeklo je vodove, drugo je palo izravno na industrijsku lokaciju postaje i prouzročilo ozbiljniju štetu.

Ukrajinska državna tvrtka za nuklearnu energiju Energoatom priopćila je da su senzori za praćenje radijacije oštećeni i da je najmanje jedan radnik ozlijeđen. "Ovoga puta je nuklearna katastrofa čudom izbjegnuta, ali čuda ne mogu trajati vječno", rekli su iz tvrtke. Energoatom je objavio da je rusko granatiranje bilo usmjereno na 174 kontejnera istrošenog nuklearnog goriva pohranjenih na otvorenom u tvornici Zaporižja. U Energoatomu tvrde da je nakon granatiranja isključen jedan od tri pogonska bloka, a kao posljedica oštećenja "postoje rizici od istjecanja vodika i radioaktivnog prskanja". Energoatom je optužio Rusiju da pokušava uništiti infrastrukturu stanice i isključiti jug Ukrajine iz struje, kao i da su prije granatiranja "predstavnici okupacijskog Rosatoma žurno napustili stanicu". "Vjerojatno su znali da se sprema napad", stoji u poruci. S druge strane, "nove vlasti" Energodara koje je imenovala Rusija priopćile su da je područje nuklearke gorjelo uslijed prvog granatiranja, što znači da su po njima krivi Ukrajinci. Rusko ministarstvo obrane izjavilo je da je zbog granatiranja "dio opreme bloka br. 3 bio bez napona, smanjena proizvedena snaga bloka br. 4" te "veći požar i moguća radijacijska nesreća" izbjegnuti su "sretnim slučajem".

Prvi put u povijesti

Što god da je istina, The Washington Post je objavio upozorenje stručnjaka da je ovo je prvi put u povijesti nuklearnog doba da se veliki nuklearni energetski objekt dulje vrijeme nalazi usred aktivne ratne zone. Prema sugovornicima ovog lista, gubitak struje u nuklearki Zaporižja također predstavlja značajnu prijetnju jer da "svaka od tih elektrana ima određeni broj dana za koje ima pričuvnu proizvodnju dizelske energije".

Prema navodima ukrajinskog tužiteljstva, u ruskom granatiranju nuklearne elektrane Zaporižja ozlijeđena je jedna osoba u Maranecu, gradu s druge strane rijeke Dnjepar, a oštećeno je 50 kuća. Također, oštećeni su i staje, automobili, stajalište javnog prijevoza, crkva, plinovod i dalekovodi. U subotnjem izvješću optužbe su dodatno pojačane tvrdnjom da je u nuklearnim strojarnicama smještena vojna oprema s oružjem i eksplozivom, a Rusi odatle provode miniranje obale duž linije rashladnog jezera i susjedne obale rezervoara Kakhovka.

Energoatom je također naveo da je "ruska vojska u nuklearnoj elektrani u Zaporižji zauzela sve podrume u kojima se skriva od granatiranja", a "ukrajinsko osoblje još nema pristup tim prostorijama" te će biti ranjivo u slučaju novog granatiranja. Izgleda da ukrajinske optužbe nisu bez osnova.

Insider je 5. kolovoza navečer objavio snimku na kojoj navodno ruski vojni kamioni ulaze na teritorij nuklearne elektrane, a potom i unutar prvog bloka. Video je, prema publikaciji, snimljen 2. kolovoza, a iz Insidera su naveli i da ih je pouzdani izvor izvijestio da je ruska vojska minirala strojarnicu prve energetske jedinice unutar nuklearke.

Međusobno optuživanje

Dnevni list The New York Times još je 1. kolovoza objavio da Ruska Federacija vrši topničko granatiranje ukrajinskih teritorija pod okriljem postaje, a u petak 5. kolovoza britansko Ministarstvo obrane objavilo je u dnevnom izvješću da Rusija koristi područje ZNPP-a za granatiranje suprotne obale Dnjepra i za odmor vojske, koristeći "zaštićeni status" objekta. U subotu 6. kolovoza Američki institut za proučavanje rata sugerirao je da će Rusija "najvjerojatnije nastaviti koristiti svoje položaje oko nuklearne elektrane Zaporižja za granatiranje Nikopolja, koji se nalazi na suprotnoj obali akumulacije". Nekoliko sati kasnije to se ostvarilo jer je Nikopolj granatiran u subotu navečer.

Iz Moskve stižu protuoptužbe. Ruska lokalna vlada Enerhodara, gdje se nalazi postrojenje, optužila je Ukrajinu da je pogodila postrojenje korištenjem 220 mm višecijevnog raketnog bacača Uragan. "Oštećene su administrativne zgrade i susjedni teritorij skladišta", navodi se u priopćenju danom Interfaxu.

Situacija je toliko opasna da je sve više reakcija iz svijeta. Rafael Mariano Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, istaknuo je da bi ruski udari na elektranu mogli imati "katastrofalne posljedice", uključujući "nuklearnu katastrofu".

Šef UN-a Antonio Guterres pozvao je na prekid vojnih operacija oko najveće europske nuklearne elektrane. "Svaki napad na nuklearne elektrane je samoubilačka stvar", rekao je glavni tajnik UN-a novinarima u Tokiju i dodao da međunarodnim inspektorima treba odmah dopustiti pristup nuklearnoj elektrani. "Nadam se da će ovi napadi prestati", rekao je Guterres. "U isto vrijeme, nadam se da će IAEA, Međunarodna agencija za atomsku energiju, moći pristupiti elektrani", zavapio je šef UN-a nakon što je ukrajinska državna energetska kompanija u nedjelju priopćila da je radnik u tvornici Zaporižja ranjen u ruskom granatiranju u subotu navečer.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 03:13