Prije točno 55 godina, 20. srpnja 1969. godine ljudska noga prvi je put kročila na Zemljin satelit - Mjesec. Ta je čast, opće je poznato, pripala američkom astronautu Neilu Armstrongu koji je povijesni trenutak trajno obilježio riječima "Ovo je malen korak za čovjeka, ali veliki skok za čovječanstvo".
Ubrzo nakon Armstronga na Mjesečevu površinu spustio se i Buzz Aldrin, a nakon što su dvojica astronauta skupili uzorke, postavili američku zastavu i obavili još neke testove vratili su se u svoj "Eagle" modul kojim su uzletjeli s površine i spojili se s komandnim modulom kojim je upravljao treći član misije Apollo 11, Michael Collins. Nekoliko dana kasnije sigurno su se vratili na Zemlju gdje su dočekani kao heroji.
No, kako smo došli do toga do čovjek u samo 12 godina od lansiranja prvog satelita u svemir (sovjetski Sputnik 1) i tek osam godina od prvog čovjeka u svemiru (također sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin), dođemo do toga da čovječanstvo preko Armstronga i Aldrina kroči na Mjesec? Koliko je u tome bio ključan govor američkog predsjednika Kennedyja iz 1961. kojim je najavio odlazak na Mjesec do kraja desetljeća, koliko su važne bile misije u sklopu projekata Merkur i Gemini, kako i zašto je razvijana moćna raketa Saturn V i njeni F1 motori, što se odradilo na prethodnim Apollo misijama?
Sve to, kao i konačnu pripremu i tijek misije Apollo 11, u novoj epizodi podcasta Prva linija objašnjava nam poznati hrvatski astronom i popularizator svemirskih istraživanja, Ante Radonić. Gospodin Radonić također nam je otkrio i što se događalo na sljedećim misijama koje su čovjeka dovele na Mjesec, ali i objasnio kada bi se ljudi, prvi put nakon 1972., opet mogli vratiti na Mjesec i zašto bi to mogli prvi učiniti - Kinezi.
Cijelu epizodu podcasta Prva linija pogledajte ispod.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.