Jedna članica NATO-a već cijelo desetljeće izbjegava svoje obveze koje predstavljaju predanost zapadnom vojnom savezu. Radi se o bogatoj Kanadi, kojoj to možda neće moći još dugo prolaziti.
Tijekom proteklih nekoliko godina, Ottawa je postala izuzetak u 32-članom savezu - nije uspjela postići ciljeve domaće vojne potrošnje, nije ispunila mjerila za financiranje nove opreme i niti ne planira to postići. To je stav koji naširoko frustrira njezine saveznike, od Bijele kuće do američkog Kongresa pa sve do prijestolnica diljem Europe.
To će svakako biti na umu čelnika članica koji se okupljaju u utorak u Washingtonu na NATO summitu, gdje se očekuje da će pritisnuti Ottawu da izdvoji više novca u obrambene svrhe - uz jasno upozorenje da bi stvari mogle postati mnogo gore ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, piše u svojoj analizi Politico. "Ono što se sada događa jest da svi troše više, pa činjenica da Kanađani to niti ne pokušavaju postala je očita", kaže Max Bergmann, bivši dužnosnik State Departmenta za kontrolu naoružanja.
S druge strane, može se činiti iznenađujuće da Kanada kasni u potrošnji, iako se dokazala kao snažan saveznik na drugim poljima - od kupnje američkog oružja, preko bliske koordinacije sa SAD-om u obrani Sjeverne Amerike, pa sve do raspoređivanja snaga u Iraku i Afganistanu. No, iz razgovora s diplomatima iz zemalja članica NATO-a, kako navodi Politico, jasno je da je saveznicima, kada je riječ o izdvajanju za obranu, toga dosta.
"Nastavit će biti tvrdoglavi" jer ne postoji stvarna kazna za neuspjeh u ispunjavanju ciljeva saveza, procjena je jednog zaposlenika američkog Kongresa, koji je, kao i neki drugi sugovornici Politica, želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o ovoj temi. "Europljani su frustrirani što ih se kritizira, dok Kanada ne osjeća isti pritisak iz Washingtona", dodaje on.
Teška frustracija
Kanada, jedna od 12 članica osnivačica NATO-a, spremno je potpisala obećanje iz 2014. da će potrošiti dva posto BDP-a na obranu nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin okupirao ukrajinski poluotok Krim. Savez kao cjelina sporno se kretao prema tom cilju, no tijekom ove godine će 23 od 32 članice NATO-a biti na visini zadatka jer na istočnom krilu saveza rastu strahovi od Putinovih planova dalje od Ukrajine.
No, među njima nisu Kanada i Belgija, koje ne samo da ne uspijevaju ispuniti cilj od dva posto izdvajanja, već niti zahtjev da potroše 20 posto na novu opremu. Ipak, za razliku od Kanade, Belgija tvrdi da će ispuniti ciljeve do 2035. godine, dok Kanada ne otkriva svoje namjere po pitanju nekog roka.
Kanadski slučaj posebno frustrira, objašnjavaju diplomati, jer se Ottawa čini ležernom i s nedostatkom osjećaja za hitnost, unatoč značajnim problemima koje ima sa starom vojnom opremom, unatoč jakom gospodarstvu. Kanadsku vojsku u toj se mjeri nedovoljno financira da se polovica njezine opreme smatra "nedostupnom i neupotrebljivom", kako stoji u internom izvješću koje je procurilo u javnost. "Kanadska javnost zapravo ne vidi potrebu", kaže Philippe Lagassé s kanadskog Sveučilišta Carleton. "Ako bismo bili prisiljeni birati između potrošnje za obranu, socijalnih programa ili smanjenja poreza, obrana bi uvijek bila na zadnjem mjestu. Dakle, nema političke koristi od ispunjavanja obećanja", objašnjava on.
Stajalište Kanade potaknulo je dvostranačku skupinu od 23 američka senatora da poduzmu iznimno rijedak korak slanja pisma premijeru Justinu Trudeauu u svibnju, u kojem navode kako su "zabrinuti i duboko razočarani što je posljednja projekcija za Kanadu pokazala da neće ispuniti svoju obvezu od dva posto tijekom ovog desetljeća". A situacija bi se za Kanadu mogla znatno pogoršati ako Trump bude izabran na izborima u studenom, jer on će primijetiti da su se Francuska i Njemačka pokrenule, dok su istovremeno godine neulaganja kanadsku vojsku učinile nedovoljno opremljenom i nespremnom.
Dva posto nije gornja granica, nego samo dno
Ravnodušnost kanadskih političara prema situaciji bila je u potpunosti očita u travnju, kada je Trudeauova vlada objavila novu obrambenu politiku koja iznosi samo 1,7 posto do 2030. Ta je vijest izložila Ottawu kritikama saveznika s obzirom na snažno gospodarstvo zemlje, nisku razinu duga i vodeću poziciju u nizu međunarodnih sigurnosnih pitanja. K tome, kanadski stav daje loš primjer drugima. "Mislim da ono što Kanada čini olakšava europskim zemljama da sporo stižu do cilja", rekao je jedan europski diplomat.
Diplomat iz druge zemlje NATO-a kaže da su američki dužnosnici često u raspravama izdvajali Kanadu kao zemlju koja ne čini dovoljno da zacrta put kojim misli doći do izdvajanja do dva posto BDP-a, ukazujući istovremeno na sve žalosnije stanje kanadskog arsenala kao posljedicu nedovoljnog ulaganja. "Postojao je jasan pritisak od strane Amerikanaca da je podjela tereta vrlo važna. Oni to govore općenito, iako su posebno ukazali na Kanadu kao zemlju koja ne uspijeva držati korak s većinom saveza", rekao je dužnosnik. Stajalište Washingtona, kako navodi jedan djelatnik Kongresa, jest da "svatko mora donijeti teške odluke" o tome kako trošiti na obranu, čak i bogate zemlje poput Kanade. "To znači biti lider. A ne vidimo da Kanada to radi".
U televizijskom intervjuu prošlog mjeseca, kanadski načelnik stožera obrane, general Wayne Eyre, izjavio je brutalno jasno i iskreno da premalo ulaganja u obranu znači da "vojska koju trenutačno imamo, nije spremna suprotstaviti se prijetnjama koje vidimo da dolaze". Upitan o nedostatku plana za postizanje izdvajanja od dva posto, rekao je: "Ja to ne branim i nitko u uniformi to ne brani".
Na summitu NATO-a u Washingtonu, navodi Politico, bit će jasno stavljeno do znanja da dva posto nije gornja granica, nego dno, baza, najniža u vezi onoga što se od zemalja članica očekuje da doprinesu svojim obrambenim proračunima, kaže jedan diplomat iz zemlje članice NATO-a. U međuvremenu, zemlje poput SAD-a, Poljske, Norveške i Estonije već su prešle tri posto izdvajanja ili su javno objavile planove kako to postići.
Potkopavanje vjerodostojnosti
Od Trumpovog mandata, a posebno od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, "postoje očekivanja podjele tereta i ozbiljnosti obrane koje Kanada ne ispunjava", ističe jedan dužnosnik iz države članice NATO-a koja je daleko probila granicu od dva posto izdvajanja.
Saveznici koji ne potroše najmanje dva posto BDP-a na obranu ozbiljno potkopavaju vlastitu vjerodostojnost i zajedničku odlučnost odvraćanja, naglasio je savjetnik ministarstva obrane jedne članice NATO-a, napominjući da neuspjeh male i sve manje skupine zemalja da uopće zacrtaju put kako doći do toga ima ozbiljne političke posljedice u Sjedinjenim Državama, ali i šire.
Neuspjeh u ispunjavanju standarda koje je postavio Bruxelles "koristi se kao izlika za napade na NATO i Europu od strane onih dijelova vanjske i sigurnosne zajednice koji podržavaju strategiju ‘Kina na prvom mjestu‘ ili pripadaju izolacionističkom taboru", rekao je dužnosnik . "Takva politika temeljito potkopava povjerenje prema tim saveznicima. Ako danas nemaju dovoljno odlučnosti, nisam optimističan u pogledu njihovog ponašanja kada bismo imali izravan rat između Rusije i NATO-a".
Tijekom svojeg posjeta Washingtonu u svibnju, novi kanadski ministar obrane Bill Blair odbacio je kritike da Kanada nema namjeru pridružiti se ‘klubu dva posto‘. "Nadam se da ćemo, kada se vratimo u Washington na summit u srpnju, moći uvjeriti naše saveznike da Kanada razumije svoje obveze", rekao je tada novinarima. "Ima još toga za učiniti. Učinit ćemo više, moramo učiniti više... Želim biti u mogućnosti uvjeriti saveznike da sada obavljamo posao. Usredotočili smo se na to i naporno radimo na tome", rekao je Blair između ostaloga.
Ima i dobrih vijesti, ali...
Iako, ima iz Kanade i dobrih vijesti. Od 2016. do 2017. obrambeni proračun Ottawe se više nego udvostručio sa 13,5 milijardi USD na 29 milijardi američkih dolara. Glavni poslovi bili su kupnja 88 američkih borbenih zrakoplova F-35, 16 špijunskih zrakoplova Poseidon P-8A i početak rada na velikom projektu izgradnje 15 fregata za mornaricu. Novi dokument o obrambenoj politici spominje dodatna ulaganja kako bi Kanada dostigla 1,7 posto BDP-a do 2030. godine. "Što znači da ćemo gotovo utrostručiti potrošnju Kanade za obranu od 2014. Zapravo, povećat ćemo potrošnju za obranu za 27 posto tijekom samo iduće godine”, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Daniel Minden.
Kanadski plan modernizacije Sjevernoameričkog zapovjedništva zračno-svemirske obrane (NORAD), objavljen 2022. godine, predviđa ulaganje dodatnih 38,6 milijardi američkih dolara tijekom 20 godina u zajedničku kanadsku i američku zračnu i proturaketnu obranu. Kanadski dužnosnici također žele uložiti u novu klasu podmornica kako bi zamijenili zastarjele i često neoperativne podmornice klase Victoria. Ottawa razmatra modele s konvencionalnim i nuklearnim pogonom koje bi izgradili razni međunarodni partneri, no još nema čvrstih planova za to, zbog čega su izdvajanja za nove podmornice još na dugom štapu.
Unatoč svemu tome, Kanada ne uspijeva ni što se tiče drugog NATO-ovog pokazatelja. Kao dio obećanja od dva posto, države su se također složile potrošiti 20 posto na kupnju nove opreme. Kanada i Belgija jedine su članice koje to i dalje ne čine. Dok Poljska ulaže desetke milijardi u kupnju američkih i južnokorejskih tenkova, višecijevnih raketnih bacača i borbenih zrakoplova, Njemačka povećava proizvodnju oklopnih vozila i topničkih granata, a male baltičke zemlje koriste svoje minijaturne proračune za dizajn i izradu novih dronova i udruživanje resursa za kupnju raketnih sustava dugog dometa i protuzračne obrane, Ottawa još uvijek nerado troši na obranu.
Iako, za razliku od mnogih drugih zemalja, Kanada se ne može požaliti na usporeno gospodarstvo ili rastući dug. "Kanada uvijek govori o tome koliko je odgovorna po pitanju omjera duga i BDP-a... Dakle, ako stalno govorite o tome koliko ste uspješni financijski i fiskalno, ljudi će reći ‘OK, pa onda imate prostora za učiniti više‘", zaključio je Lagassé.