NATO-ove oči na nebu: ovih 14 zrakoplova budno motre na istok Europe i čuvaju leđa svojim članicama

Među brojnim vojnim zrakoplovima koji kruže iznad istočnoeuropskih članica NATO-a posljednjih se dana nalaze i Boeing E-3A za zračno uzbunjivanje i nadzor (AWACS), zrakoplovi koji služe kao leteći centri za kontrolu zračnog prometa, a čiji radari pokrivaju površinu veličine Poljske.

"Današnja misija je trostrana", objasnio je danas bojnik Dan Reinhardt, taktički direktor NATO-ovih snaga za rano uzbunjivanje i zračni nadzor. "Letimo iznad Poljske kako bismo obranili savez te pazimo da niti jedna neidentificirana letjelica ne uđe u zračni prostor NATO-a."

"Odvraćamo agresiju, ne želimo da itko bude agresivan spram NATO-a", rekao je Reinhardt početkom mjeseca u službenoj NATO-ovoj objavi. "I želimo poručiti našim istočnim partnerima da smo ovdje, da im čuvamo leđa i da pazimo da ih ništa ne iznenadi."

Rotirajući 'tanjur'

Zrakoplovi E-3A prepoznatljivi su po velikom, rotirajućem radarskom "tanjuru" koji je postavljen na stalku na krovu oplate zrakoplova, u blizini repa. Domet njegovih radara je oko 400 kilometara pa sa svojih položaja nedaleko od poljske granice mogu pratiti sav zračni promet nad istokom Ukrajine sve do Vinicje. Osim Sjedinjenih Država, ove zrakoplove imaju i sam NATO, UK, Francuska i Saudijska Arabija.

"Otkad je invazija počela, tempo naših operacija u Geilenkirchenu se ubrzao", rekao je Reinhardt. "Definitivno letimo mnogo više nego prije, no naša se misija nije promijenila."

U NATO-ovoj bazi Geilenkirchen nalazi se 14 zrakoplova E-3A, registriranih u Luksemburgu. Dosad su se koristili nakon napada 11. rujna te u vojnoj intervenciji u Libiji 2011., a SAD je svoje zrakoplove redovito koristio tijekom ratova na Bliskom istoku.

Ukupno je proizvedeno 68 tih zrakoplova, od 1977. do 1992., a NATO ih planira zadržati u upotrebi barem do 2035., uz niz unapređenja komunikacijskih, računalnih i kontrolnih sustava.

Jedina nesreća

Od originalnih 18 NATO-ovih zrakoplova E-3A koji su kupljeni za zajedničke potrebe Saveza, danas ih je u upotrebi još 14 - tri su umirovljena i vjerojatno služe za dijelove, a jedan je otpisan nakon jedine NATO-ove nesreće tog zrakoplova koja se dogodila u Grčkoj.

U srpnju 1996. NATO-ov E-3A otklizao je s uzletne piste u zračnoj luci Préveza-Aktion nakon što je pilot pokušao naglo prekinuti polijetanje. Pilot je pogreškom vjerovao da se zrakoplov na pisti sudario s pticom pa je prekinuo proceduru polijetanja, no prekasno da bi se zrakoplov mogao zaustaviti na pisti. Nakon što je otklizao s piste, zabio se u nasip na morskoj obali.

Pilotovu paniku možda je uzrokovala fatalna nesreća u kojoj je sudjelovao isti zrakoplov Američkog ratnog zrakoplovstva, a koja se dogodila na Aljasci nepunu godinu prije, u rujnu 1995. Pri polijetanju je jato kanadskih guski uletjelo u oba motora na lijevom krilu, a zrakoplov se srušio oko tri kilometra daleko od piste, pri čemu su poginula sva 24 člana posade.

Iako su zrakoplovi za rano uzbunjivanje i nadzor zračnog prostora iznimno korisni svim vojnim snagama koje se namjeravaju upuštati u ratovanje kombiniranim rodovima vojske, među kojima je i zrakoplovstvo, samo mali broj država raspolaže vlastitim AWACS sustavima.

Osim SAD-a, Rusije, Kine, Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Saudijske Arabije, na listi su još Izrael, Japan, Grčka, Brazil, Meksiko, Indija, Španjolska i Švedska. Većina članica NATO-a oslanja se na flotu zajedničkih zrakoplova iz baze u Geilenkirchenu.