POSLJEDICE PANDEMIJE

'NE DONESETE LI HITNE MJERE, ČEKA NAS GLOBALNA HUMANITARNA KRIZA' Stručnjaci pozivaju odgovorne na akciju: Ključ rješenja krize vidimo u ovim potezima

 
Ilustracija
 NurPhoto via AFP

Opskrba hranom diljem svijeta mogla bi zbog koronavirusa biti ugrožena, a ne učine li vlasti nešto, broj gladnih mogao bi se udvostručiti.

Upozoravaju na to neke od najvećih prehrambenih kompanija na svijetu. Unilever, Nestlé i PepsiCo, ali i udruženja farmera, tijela Ujedinjenih naroda, akademici i organizacije civilnog društva, tvrdeći kako je ovo prijeloman trenutak. Zemlje pozivaju da granice ostave otvorenima za dostavu hranu, kao i da ulažu u ekološki održivu proizvodnju prehrambenih namirnica.

- Vlade moraju donijeti hitne mjere kako bi spriječile da se pandemija Covida-19 pretvori u globalnu prehrambenu i humanitarnu krizu - stav je ovih multinacionalnih kompanija.

Vjeruju da je ključ rješenja krize otvaranje granica, kao i ulaganje u lance proizvodnje hrane i zaštitu farmera, piše britanski list Guardian.

Skupina globalno najrazvijenijih zemalja na svijetu G20 pod velikim je pritiskom. Nobelom nagrađeni ekonomisti i bankari pisali su forumu navodeći kako bi za spas svjetskog gospodarstva, naročito onog u zemljama u razvoju, bilo potrebno donijeti mjere vrijedne nekoliko trilijuna dolara.

Više od stotinu bivših premijera i šefova država, uključujući Tonyja Blaira, Gordona Browna i Nicolasa Sarkozyja, također su apelirali na zemlje iz kruga G20 da reagiraju.

Pozvali na otvaranje granica

Unatoč tomu, malo je učinjeno. UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu strahuje da bi, unatoč (srećom) dobrim usjevima ove godine, na svijetu mogla zavladati nestašica hrane.

Osim što su zatvorene granice, problem predstavlja i činjenica da je u mnogim državama smanjena sloboda kretanja. To može imati izravne posljedice na usjeve, jer - tko će raditi na poljima?

- Rastu rizici vezani uz uobičajeni lanac opskrbe hranom. To će se naročito osjetiti u siromašnijim zemljama koje su ovisne o uvozu, od kojih se mnoge nalaze u subsaharskoj Africi - pojasnili su predstavnici prehrambene industrije pozvavši na otvaranje granica i morskih te riječnih luka.

Napominju da je ključno i pokretanje lokalne proizvodnje hrane, kao i kreditiranje proizvođača koji se možda samo tako mogu othrvati ovoj globalnoj pošasti.

- U ovom trenutku nije nam teško zamisliti situaciju u kojoj veliki broj ljudi gladuje. Broj gladnih i sada se procjenjuje na oko 800 milijuna, a to bi se moglo udvostručiti, uz značajan rizik od bolesti uzrokovanih pothranjenošću kao i problemima kod djece - kažu. Kompanije naglašavaju da će idućih godina biti nužni ciljani programi protiv gladi, kako od država, tako i od udruga civilnog društva, a trebat će organizirati i impozantnu financijsku pomoć.

Distribucija hrane bit će jako težak i važan zadatak, potvrđuje Wanjira Wathai, direktorica Svjetskog instituta za resurse za Afriku.

- Moramo osigurati adekvatnu raspodjelu hrane, naročito u gusto naseljenim područjima - rekla je za Guardian.

Prehrambene kompanije upozoravaju da bi gospodarstva diljem svijeta morala ulagati više u održivu proizvodnu hrane. To bi podrazumijevalo drugačije sustave poticaja, drugačije sustave njegovanja tla, ali i fokus na hranjive , no ipak cjenovno prihvatljive prehrambene proizvode. Bilo bi dobro i kada bismo, govore, u kućanstvima mogli smanjiti bacanje hrane.

Pismo je poslano zemljama G7, G20, ali i brojnim drugim čelnicima svjetskih zemalja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:07