Ne pamti se sličan debakl nekog američkog predsjednika na Bliskom istoku: ‘Mi nećemo sudjelovati!‘

Američki predsjednik Joe Biden nadao se da će kreirati čvrst međunarodni odgovor na napade jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru pokretanjem novih pomorskih snaga, no tjedan dana nakon najave oformljavanja tih snaga mnogi saveznici ne žele imati veze s tim, bilo javno ili uopće. Dva europska saveznika SAD-a koji su navedeni kao sudionici operacije Prosperity Guardian - Italija i Španjolska - dali su izjave kojima se, kako se čini, distanciraju od formiranja tih novih pomorskih snaga.

Pentagon kaže da se radi o obrambenoj koaliciji više od 20 država kako bi se osiguralo da trgovina vrijedna milijarde dolara može slobodno teći kroz vitalnu točku plovidbe u vodama Crvenog mora kod Jemena. No, gotovo polovica tih zemalja do sada nisu obznanile svoj doprinos ili dopustile SAD-u da to učini. A to doprinošenje može varirati, od slanja ratnih brodova do slanja tek stožernog časnika, kako javlja agencija Reuters.

Nespremnost nekih američkih saveznika da se povežu s tim naporima djelomično odražava pukotine nastale sukobom u Gazi, zbog kojeg Biden inzistira na čvrstoj potpori Izraelu čak i dok rastu međunarodne kritike zbog izraelske ofenzive u Gazi, za koju tamošnje ministarstvo zdravstva - kojim upravlja Hamas - kaže da je odnijela više od 21.000 palestinskih života.

"Europske vlade jako su zabrinute da će se dio njihovog potencijalnog biračkog tijela okrenuti protiv njih", rekao je David Hernandez, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Complutense u Madridu, napominjući da je europska javnost sve kritičnija prema Izraelu i oprezna kada je u pitanju uvlačenje u sukob.

SAD: Ovo traži odgovor odvojen od sukoba u gazi

Huti, jemenska šijitska pobunjenička skupina koju podupire Iran, napali su više brodova projektilima i bespilotnim letjelicama od 19. studenoga, pokušavajući nanijeti međunarodnu štetu izraelskoj vojnoj kampanji u Gazi, koja je uslijedila nakon brutalne provale militanata Hamasa na jug Izraela 7. listopada, koji su ubili oko 1200 ljudi i uzeli oko 240 talaca. Mornarice Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske oborile su dronove ili projektile koje su lansirali Huti.

Izvor upoznat s razmišljanjima Bidenove administracije kaže kako SAD vjeruju da eskalacija napada Huta zahtijeva međunarodni odgovor, odvojen od sukoba koji bjesni u Gazi. Crveno more je ulazna točka za brodove koji prolaze kroz Sueski kanal, kroz koji prolazi oko 12 posto svjetske trgovine i od vitalnog je značaja za kretanje roba između Azije i Europe. Napadi Huta izazvali su preusmjeravanja nekih brodova na plovidbu oko afričkog Rta dobre nade, što je značajno produžilo vrijeme plovidbe i troškove.

Danski kontejnerski div Maersk priopćio je u subotu da će nastaviti s brodskim operacijama u Crvenom moru i Adenskom zaljevu. No, njemački Hapag Lloyd priopćio je u srijedu kako i dalje vjeruje da je Crveno more preopasno i nastavit će slati brodove oko Rta dobre nade.

A dok SAD tvrde da se 20 zemalja prijavilo za sudjelovanje u njihovoj pomorskoj operativnoj skupini, objavili su imena tek njih 12. "Dopustit ćemo drugim zemljama, ostavit ćemo njima da razgovaraju o svom sudjelovanju", rekao je američki general-bojnik Patrick Ryder novinarima prošlog tjedna.

Neraspoloženje javnosti zbog Gaze

Europska unija signalizirala je svoju potporu pomorskoj operativnoj skupini zajedničkom izjavom osuđujući napade Huta. Iako su Britanija, Grčka i neki drugi javno prihvatili američku operaciju, nekoliko zemalja spomenutih u američkoj objavi ubrzo je dalo do znanja da nisu izravno uključeni. Talijansko ministarstvo obrane priopćilo je da će poslati brod u Crveno more nakon zahtjeva talijanskih brodovlasnika, a ne kao dio američke operacije. Francuska je objavila kako podržava napore da se osigura sloboda plovidbe Crvenim morem, ali da će njihovi brodovi ostati pod francuskim zapovjedništvom.

Službeni Madrid priopćio je da se neće pridružiti operativnoj skupini nazvanoj Prosperity Guardian (Čuvar prosperiteta) i protivi se korištenju postojeće misije EU-a za borbu protiv piratstva - ‘Atalanta‘ - za zaštitu pomorskog prometa na Crvenom moru. No, u srijedu je španjolski premijer Pedro Sanchez rekao da je voljan razmotriti kreiranje drugačije misije za rješavanje problema. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ranije su izjavili da nisu zainteresirani za ovaj pothvat.

Bijes javnosti zbog izraelske ofenzive na Gazu može dijelom objasniti oklijevanje političkih vođa. Nedavna anketa globalne tvrtke za istraživanje javnog mnijenja i prikupljanje podataka YouGov, primjerice, pokazala je da velika većina zapadnih Europljana - posebice u Španjolskoj i Italiji - misle da bi Izrael trebao stati s vojnom akcijom u Gazi.

Također, postoji rizik da zemlje sudionice postanu objekt odmazde Huta. Izvor na koji se poziva Reuters kaže da upravo taj rizik - više nego neslaganja oko Gaze - tjera neke zemlje da se klone spomenutih napora. Čini se da je to slučaj s Indijom, koja se vjerojatno neće pridružiti američkoj operaciji, prema riječima visokog indijskog vojnog dužnosnika. Dužnosnik indijske vlade rekao je da je vlada zabrinuta da bi pridruživanje SAD-u moglo od zemlje učiniti još veću metu.

‘Napad na koaliciju nije samo napad na SAD‘

U stvarnosti, mnoge europske i zaljevske zemlje već sudjeluju u jednoj od nekoliko vojnih skupina koje predvode SAD na Bliskom istoku, uključujući Združene pomorske snage (Combined Maritime Forces - CMF), koji čini 39 zemalja. Operacija EU-a ‘Atalanta‘ već surađuje u "recipročnom odnosu" s CMF-om, kako je rekao glasnogovornik skupine.

To znači da bi neke zemlje koje se službeno nisu pridružile pomorskim snagama na Crvenom moru i dalje mogle koordinirati patrole s američkom mornaricom. Primjerice, iako Italija, članica ‘Atalante‘, nije rekla da će se pridružiti operaciji Prosperity Guardian, izvor iz talijanske vlade rekao je Reutersu da je koalicija predvođena SAD-om zadovoljna doprinosom te zemlje. Izvor je dodao da je odluka o slanju mornaričke fregate u okviru postojećih operacija bila način da se ubrza raspoređivanje i nije zahtijevala novo odobrenje parlamenta.

Napori SAD-a da privuku međunarodnu potporu za svoj sigurnosni pritisak na Crvenom moru, dolaze u trenutku kada se Sjedinjene Države suočavaju s pritiskom na više frontova od strane iranskih militantnih posredničkih skupina u regiji. Osim Huta u Jemenu, milicije koje podržava Iran napadaju američke snage u Siriji i Iraku. Do sada su Sjedinjene Države izvele ograničene osvetničke zračne napade na te skupine u Iraku i Siriji, ali su se suzdržale da to učine i u Jemenu.

Michael Mulroy, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane za Bliski istok u administraciji Donalda Trumpa, rekao je da je Pentagonov cilj s novom pomorskom koalicijom, kako se čini, bio učiniti sve buduće napade Huta međunarodnim problemom, kako bi ga odvojili od rata Izraela i Hamasa. "Kada vojna plovila u operaciji Prosperity Guardian počnu štititi komercijalne brodove i budu izložena izravnom napadu, (Huti) će napasti koaliciju, a ne samo SAD", zaključio je Mulroy.