Stopa nataliteta u Francuskoj u posljednjih pola stoljeća konstantno je bila viša nego u većini europskih zemalja. Francuzi se ponose visokom plodnošću kao što se Nijemci ponose time što su narod koji stvara efikasne proizvode.
Zato, kad je objavljena vijest da je Francuska u 2023. zabilježila najmanji broj rođenih od Drugoga svjetskog rata, upalila su se sva moguća zvona za uzbunu. Emmanuel Macron brzo je sazvao konferenciju za novinare na kojoj je najavio niz mjera za poboljšanje demografske slike. Koliko će one biti učinkovite, znat će se tek za nekoliko godina. No, francuski predsjednik nema toliko vremena. Ako ubrzo ne pokaže svom narodu da ozbiljno pristupa problemu pada stope nataliteta, mogao bi završiti tragično. Naime, njegova nepopularna mirovinska reforma oslanjala se upravo na velik broj rođenih, što znači da bi ga građani mogli kazniti kad shvate da zbog njega moraju raditi dulje, a javni dug ipak nastavlja rasti.
Francuska je godinama bila država uzor kojoj su ostale zemlje zavidjele i ljubomorno pokušavale odgonetnuti njezinu tajnu visoke stope nataliteta. Nacionalni institut za demografske studije hvalio se da ih redovito posjećuju korejske delegacije i japanski akademici u potrazi za savjetima. Svi su htjeti otkriti misterij snažnog nataliteta Francuza. Demografi su uglavnom objašnjavali da je visoka plodnost u Francuskoj kombinacija snažnih javnih politika usmjerenih na obitelj i moderni obiteljski model izgrađen na jednakosti spolova. Francuske su vlade, naime, tradicionalno promatrale djecu kao društvenu investiciju i nudile niz pogodnosti za ublažavanje troškova odgoja djece. Pronatalitetne financijske beneficije, koje su se počele uvoditi 1920-ih i 1930-ih, povećale su francuski fertilitet za čak 0,3 djece po ženi. Najpoznatija francuska pronatalitetna politika je sustav poreznih kvocijenata koji pruža iznimno velike državne beneficije za rađanje djece, posebno za kućanstva s višim primanjima.
Nakon 2003. godine potpore za rođenje djeteta i naknade za rano djetinjstvo su proširene, uspostavljajući program koji se sastoji od četiri ključne politike: jednokratne potpore za rođenje ili posvojenje, ovisno o imovinskom stanju roditelja; mjesečna stipendija za siromašne obitelji; plaćeni roditeljski dopust, prilagođen na temelju prihoda, za roditelje koji žele skrbiti o djeci mlađoj od tri godine i financijska potpora obiteljima koje koriste usluge čuvanja djece poput vrtića, dadilja i određenih izvannastavnih programa.
Ove su politike dugo držale francusku stopu nataliteta na otprilike dvoje djece po ženi, što je među najvišima u Europi. Mnogi su ostali šokirani kad je Nacionalni institut za ekonomske i statističke studije objavio da je Francuska prošle godine zabilježila 678.000 rođenih, što predstavlja pad od sedam posto u odnosu na 2022. i pad od čak 20 posto u odnosu na 2020. godinu. Ukupna stopa fertiliteta u 2023. iznosila je 1,68 djece po ženi. No, oni koji pozornije prate demografska kretanja mogli su donekle predvidjeti da će doći do toga. Naime, broj rođenih u Francuskoj u padu je još od 2010., samo što su vlasti počele reagirati tek kada su brojke dosegle rekordno niske razine.
Niske stope nataliteta mogu stvoriti mnoge društvene probleme. Pomicanje dobne strukture stanovništva prema gore znači da postoji sve manji broj ljudi koji plaćaju programe poput socijalnog osiguranja. To znači da će mladi ljudi morati sve više brinuti za starije. Kako se smanjuje stanovništvo tako se smanjuju i veličina gospodarstva, inovativnost i poduzetništvo te dolazi do pomaka u demografskoj, a samim time i u geopolitičkoj ravnoteži snaga. Manji broj stanovnika znači da će omjer broja zaposlenih i umirovljenika biti manji, što znači da će javni dug po stanovniku biti veći.
Francuski predsjednik je nedavno predstavio dvije mjere za borbu protiv neplodnosti i pada stope nataliteta. Prva je bolje plaćeni roditeljski dopust, koji ima za cilj smanjiti utjecaj majčinstva na osobne financije i izglede za izgradnju karijera među ženama. U kombinaciji s planovima za povećanje broja mjesta u jaslicama za 100.000 do 2027., Macron je rekao da se želi fokusirati na to da ženama postane pristupačnije stvaranje karijere dok postaju majke. Drugi skup mjera, namijenjen poboljšanju plodnosti, trebao bi omogućiti besplatan test plodnosti i pregled stanja reproduktivnog zdravlja za sve punoljetne žene u dobi do 25 godina.
Macron je mjere predstavio služeći se ratnim rječnikom. Potrebno je "ponovno demografski naoružati Francusku" kako bi se "ojačala nacija" povećanjem nataliteta. Izjava je formulirana jezikom konzervativne pronatalitetne politike i neodoljivo podsjeća na izjave Viktora Orbána i Vladimira Putina u kojima se konzervativne obiteljske vrijednosti i reprodukcija povezuju s moralnim i praktičnim nacionalnim sigurnosnim problemima. Prekrivajući svoju pronatalitetnu politiku jezikom reakcionarne desnice, francuski je predsjednik skrenuo pozornost s progresivnih politika, poboljšanja zdravstvene zaštite i prava na roditeljski dopust prema politici identiteta koja sve više dijeli Europu.
Iako Macronov odabir riječi uistinu nije bio najuspješniji, još više zabrinjava činjenica što nije pokušao shvatiti zašto ljudi odlučuju imati manje djece ili ih uopće ne imati.
Francuskinje u istraživanjima javnog mnijenja govore da glavni razlog zašto nemaju djecu nije neplodnost, kao što je zaključio Macron, nego je riječ o nizu drugih razloga, od neadekvatne dostupnosti skrbi za djecu i stambene krize, koja posebno pogađa mlade obitelji, do osobnih izbora i klimatske tjeskobe.
U ovoj fazi velika većina demografa odbija zaključiti da je Francuska ušla u "demografsku zimu". Vjeruju da će broj novorođenih ponovno početi rasti u nadolazećim godinama jer će značajan broj ljudi rođenih u Francuskoj između 2000. i 2010. imati djecu u sljedećem desetljeću. No, teško je predvidjeti koliki će taj porast biti i hoće li se ukupna stopa plodnosti povećati, kao što se dogodilo između 1994. i 2010., ili će fertilitet dugoročno ostati ispod 1,7 djece po ženi. Ako se problemi ne počnu hitno rješavati, postajat će sve veći i posljedice će biti sve ozbiljnije. Sposobnost francuskih vlasti da shvate prave utjecaje pada stope nataliteta utjecat će na sposobnosti da ih predvide ako/kad se ponove u budućnosti.
Ako brojke ostanu na razini iz 2023., odnosno ispod 1,8 rođene djece po majci, to znači da će propasti Macronova reforma mirovinskog sustava jer neće uspjeti smanjiti javni dug kako je planirano. Macron je podigao dob za umirovljenje sa 62 na 64 godine i prisilio ljude da rade dodatnih godinu i pol (ukupno 43 godine) prije nego što mogu ući u punu mirovinu. No, te su se mjere temeljile na pretpostavci o stopi plodnosti od 1,8 djece po ženi. Podsjetimo, sada je na 1,68. Ako ostane na ovoj razini, Macronove reforme neće smanjiti mirovinski deficit. To znači da će Francuska imati ljude koji rade sve dulje samo kako bi osigurali mirovinu za ljude koji žive sve dulje, a vlasti bi slamku spasa mogle potražiti u nepopularnim metodama, poput otvaranja vrata većem broju imigranata.