PREKOMJERNO GRANATIRANJE

Rusi Ukrajinu dosad zasuli sa 7 milijuna granata, skladišta se rapidno prazne, a rješenja - nema

Ako i izdrže 2023. godinu, pad je nakon toga neizbježan. Ruska industrija naposto nema potencijal za ozbiljno povećanje proizvodnje

Vladimir Putin/ ruska artiljerija, ilustrativna fotografija

 /Anatolii Stepanov/Afp Olga Maltseva/Afp

Jedan od rijetkih preostalih ruskih nezavisnih medija, The Insider, izvještava da će Rusija iscrpiti zalihu svojih navođenih projektila, topničkih granata i oklopnih vozila i to do kraja ove godine ako se ovakav intenzitet rata nastavi. Tvrde da je invazija dovela do "velikog rasipanja" oružja i vojne opreme. Pritom stanje ruskog vojnog zrakoplovstva onemogućava zračnu vojnu kampanju punog razmjera.

Zbog zapadnih sankcija Rusija nije u mogućnosti nastaviti industrijsku proizvodnju u jednakom obimu i tako eventualno obnoviti zalihe koje se rapidno troše. Postoji uobičajena percepcija među vojnim analitičarima ali i zabrinutim građanima da je Rusija naslijedila golemu zalihu topničke opreme od Sovjetskog Saveza. I to je točno. Problem je u tome što ista nije bila predviđena za dugo skladištenje. Još se u ljeto, 2002. godine, tijekom drugog čečenskog rata ruska vojska suočila s nedostatkom granata od 122 mm i 152 mm. Arsenal je temeljito pražnjen ne samo u dvama čečenskim ratovima i u Gruziji nego i vojnom kampanjom u Ukrajini tijekom 2014. i 2015. godine, a vjerojatno još više u Siriji.

image

Rat u Ukrajini

Vyacheslav Madiyevskyy/Avalon/Vyacheslav Madiyevskyy/Avalon

Istodobno, treba imati na umu da je stopa potrošnje granata tijekom dva čečenska rata bila višestruko niža nego tijekom rata u Ukrajini gdje stopa potrošnje doseže 40 do 60 tisuća svih vrsta granata dnevno, a onda za vrijeme "zatišja" pada na dvadesetak tisuća ispaljenih jedinica.

Cijeli ruski vojni sektor u ozbiljnim je problemima

Kao rezultat toga, ispada da je Rusija tijekom šest mjeseci agresije na Ukrajinu trebala potrošiti najmanje 7 milijuna granata, ne računajući pritom gubitke frontalnih skladišta koje su napadale ukrajinske snage. Drugim riječima, ako intenzitet rata ostane na sadašnjoj razini, Moskva će se suočiti s opipljivim nedostatkom granata do kraja 2022. godine i morat će štedjeti streljivo.

Osim granata, tu je i problem istrošenosti cijevi. Dok vodilice na višecijevnim raketnim sustavima imaju dug životni vijek ako se pravilno održavaju, cijevi puščanih topova, kao i tenkovskih, troše se puno brže. Čak i ako pretpostavimo da ruski vojnici ne zanemaruju procedure održavanja cijevi i drugih mehanizama oružja, skora istrošenost topništva dovest će do drastičnog smanjenja njegove učinkovitosti.

image

Vladimir Putin, Valerij Gerasimov i Sergej Šojgu na obilježavanju Dana pobjede

Aleksey Nikolskyi/Sputnik Via Afp

Ruska industrija topništva i streljiva prožeta je istim problemima kao i cijeli ruski vojni sektor. Oprema se troši brže nego što se ažurira, kronično nedostaje osoblja i zdravih regulacija u vladinim obrambenim ugovorima. Sve to dovodi do dodatnih gubitaka ili, u najmanju ruku, dodatnih troškova. Tko plaća pogreške? Građani Rusije.

Novac neće biti dovoljan

Stoga, s obzirom da su odsječeni od opskrbe zapadnom opremom, rezervnim dijelovima i materijalima te istovremeno ograničeni u ljudskom kapitalu, ruski će se proizvođači streljiva u doglednoj budućnosti neizbježno suočiti s drastičnim smanjenjem proizvodnje. Ako i izdrže 2023. godinu, pad je nakon toga neizbježan. Ruska industrija naprosto nema potencijal za ozbiljno povećanje proizvodnje između ostalog i zbog relativno niske produktivnosti rada. Potonje je ograničeno samim karakterom organizacije rada u poduzećima ruskog vojno-industrijskog kompleksa ali i političko-ekonomskim modelom u cjelini.

U isto vrijeme, uzimajući u obzir sve gubitke i kvarove, Rusija je još uvijek u stanju održavati oko 400 borbenih zrakoplova različitih tipova i oko 360 helikoptera u blizini ukrajinske granice. No, i u ovom se slučaju proizvodni kapacitet pokazuje kao nenadoknadivo ograničenje. Ako je u desetljeću prije sveobuhvatne agresije Rusija godišnje proizvodila oko 30-35 borbenih zrakoplova i 25-30 jurišnih helikoptera te modernizirala oko 130 do 200 jedinica različitih zrakoplova, planirani prijelaz na novu generaciju borbenih zrakoplova u ovom desetljeću sugerira logično smanjenje broja u korist bolje kvalitete.

image

Rusko bombardiranje u Ukrajini

Sergei Supinsky/Afp

Unatoč planiranoj infuziji od najmanje stotinu milijardi rubalja u vojnu industriju, i to samo u 2022. godini, The Insider navodi da će sveobuhvatna logistička slika više ovisiti o konkretnim potezima različitih vojnih menadžera nego o samom novcu. Jednostavno rečeno, pišu, ova će industrija veoma skoro umnogome više nalikovati na manualnu nego ozbiljnu industrijsku proizvodnju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 05:11