Libanonski Hezbollah, šijitska militantna skupina iza koje stoji Iran, sredinom je tjedna ispalio najmanje 170 raketa u sklopu odmazde za napad izraelskih snaga do kojeg je došlo prethodnog dana i u kojem je smrtno stradao jedan od prominentnijih lidera Hezbollaha Taleb Ami Abdullah, poznatiji kao Hajj Abu Taleb. Meta Hezbollahovih projektila bila su vojna postrojenja IDF-a, navodno s posebnim naglaskom na famozni sustav protuzračne obrane Željezna kupola, zbog čega je duž granice s Izraelom došlo do nekoliko šumskih požara.
Ovo nije prvi takav incident jer je od početka rata u Gazi, dakle prije gotovo osam mjeseci, stalno dolazilo do trzavica sa sjevernim militantima, koji nisu skrivali simpatije prema Hamasu.
Međutim, proteklih je dana izraelski premijer, paralelno s kontroverznim akcijama u Rafahu, inicirao "vrlo intenzivne akcije na sjeveru" da bi ponovo uspostavio kontrolu nad sigurnosnim komponentama sjeverne granice.
Konteksta radi, Hezbollah posjeduje daleko najveći arsenal projektila od bilo koje nedržavne skupine na svijetu, u velikoj mjeri zahvaljujući pokroviteljstvu Teherana. Upravo zato tvrde da će s napadima na snage IDF-a i vojna postrojenja Izraela prestati tek onda kada Benjamin Netanyahu pristane na obustavu vatre u Gazi.
U tom kontekstu treba napomenuti da je Hamas uvjetno prihvatio posljednji UN-ov prijedlog prekida vatre, ali je inzistirao na određenim izmjenama i garancijama u pogledu samih uvjeta i vremenskog okvira primirja. Vrijedi istaknuti i činjenicu da je UN-ova komisija sredinom tjedna optužila izraelske i palestinske oružane snage za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Tel Aviv još uvijek formalno nije odgovorio na prijedlog prekida vatre. Washington više i ne pokušava sakriti činjenicu da vrši pritisak na Netanyahuovu vladu da prihvati Bidenov mirovni prijedlog, no izraelska ultradesna vlada glatko odbija povući snage iz Gaze dokle god Hamas operira tim područjem.