U
Ž
I
V
O
Ruske snage početkom tjedna zauzele su gradić New York u istočnoj Ukrajini, kao dio šireg napora za zauzimanjem cijele regije Doneck, i odmah ga preimenovale u "Novgorodske". Tako je ovaj grad, koji se još od vremena Hladnog rata borio da vrati svoje izvorno ime, ponovno suočio s toliko mrskim im neprijateljem.
Ukrajinski New York više je od 8000 kilometara udaljen od svog, mnogo poznatijeg, američkog imenjaka i s njim ima vrlo malo dodirnih točaka, osim možda one najvažnije - želje za slobodom. Stanovnici New Yorka, naime, desetljećima su se svim silama nastojali distancirati od sovjetske prošlosti i oduprijeti okupatorima.
Prvo službeno spominjanje New Yorka ili Niu-Yorka (na ćirilici Нью-Йорк) datira iz 1859. godine iz popisa stanovništva tadašnje Jekaterinoslavske gubernije, koje otkriva da je u to vrijeme ovdje bilo 13 kućanstva, 45 muškaraca i 40 žena te jedna tvornica. Trideset godina kasnije, njemački menoniti, koji su do tada živjeli na otoku Horticija u Zaporižju, kupili su zemlju na lijevoj obali rijeke Krivi Torec od grofice Holicine i tako se 244 njemačkih obitelji preselilo na novu zemlju, kako piše ukrajinski portal Svidomi. Povjesničari imaju različita razmišljanja o tome kako je mjesto dobilo svoje ime. Jedni vjeruju da je ime dobilo po Velikoj Jabuci jer je supruga jednog od osnivača bila podrijetlom Amerikanka. Drugi pak vjeruju da su naziv iskovali doseljenici iz grada Jorka na sjeverne Njemačke. Nakon dolaska menonita započeo je nagli industrijski i kulturni razvoj ovog kraja.
Godine 1893. njemački poduzetnik Peter Dick osnovao je tvornicu za proizvodnju opeke i crijepa. Sljedeće je godine njemački inženjer Jakob Niebuhr otvorio tvornicu za proizvodnju poljoprivrednih strojeva. Ubrzo su se otvorile i brojne drugi obrti, poput ljevaonice željeza Olivier, radionice za izgradnju i popravak kola i kočija Unrau, pekare Redekopi, mlinovi, uljara i mnoge druge tvornice.
Doseljenici su izgradili i kvalitetnu infrastrukturu, koja je omogućila bolji život zajednice; otvorili crkvu, škole na ukrajinskom, ruskom i njemačkom jeziku, banku i dobrotvorne ustanove.
Početkom 20. stoljeća, New York bio je prema tadašnjim europskim standardima razvijen grad. Imao je uredne, popločane staze, trokatnice, knjižaru, zadružne trgovine i hotel.
No, pola stoljeća kasnije, sve se promijenilo. Sovjetske su vlasti 28. kolovoza 1941. donijele zakon o raseljavanju i deportaciji sovjetskih Nijemaca i svi su Nijemci iz New Yorka dobili 24 sata da se spakiraju i ponesu samo najnužnije dokumente i stvari, ne više od 16 kilograma po osobi.
Njemačke su obitelji podijeljene u skupine. Muškarci i žene bez invaliditeta poslani su na prisilni rad u sibirske logore, a žene s djecom i starci deportirani su u Kazahstan. New Yorku je 19. listopada 1951. oduzeto "kapitalističko" ime i promijenjeno je u "Novgorodske" ili "Novhorodske". Kad je 2014. izbio rat u Donbasu i ruska vojska okupirala Krim i dijelove regija Donjeck i Luhansk, New York je postao mjesto na prvoj liniji fronta. Neki su Njujorčani pobjegli u Rusiju, drugi su otišli u EU u potrazi za poslom, a nekolicina je ostala ovdje, radeći u kemijskoj tvornici koja pripada najbogatijem ukrajinskom oligarhu Rinatu Ahmetovu.
Separatisti i ruska vojska su 2014. okupirali New York, ali su tri mjeseca kasnije grad oslobodili dobrovoljci koji su pomagali ukrajinskoj vojsci. "Prali smo im odjeću, pekli im pite i skupljali novac za njihove radio veze", rekla je o vojnicima za Al Jazeeru učiteljica ukrajinskog jezika i književnosti Kristina Ševčenko.
Unatoč blizini ratu, Njujorčani nisu prestali razmišljati o tome kako će jednom uspjeti vratiti nekadašnji sjaj svog grada. Stanovnici New Yorka, njih ukupno oko 10 tisuća, započeli su mukotrpni rad vraćanja svog starog imena. Osjećali su se napuštenim od Kijeva, ali i Zapada, te su se nadali da će time uspjeti dokazati svoju vjernost, lojalnost i privrženost. "Htjeli su pokazati da su Ukrajinci, da nemaju nikakve veze sa separatistima, da ne podržavaju Rusiju. Mislili su da će dobiti potporu, novac, da će turisti dolaziti ovamo kako bi doživjeli New York Donbasa", rekao je za Voice of America Jurij, nezaposleni vozač iz New Yorka, dok je stajao u redu za donacije u gradskoj vijećnici.
Odlukom ukrajinskog parlamenta u srpnju 2021. vraćen je stari naziv grada i New York je dobio, barem nakratko, željenu podršku i pozornost. Obnovljen je lokalni muzej i ključne infrastrukture te su poticane građanske inicijative, a Newyorški književni festival, koji je organizirala poznata ukrajinska spisateljica Viktorija Amelina, okupio je umjetnike, novinare i goste iz cijeloga svijeta. Širile su se priče o otvaranju nove škole, pa čak i organiziranju maratona.
Međutim, onda je Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Granatiranja su bila svakodnevna pojava, a stanovnici su uglavnom živjeli bez vode, struje i plina te se skrivali u podrumima. Većina je pobjegla iz grada, a prema posljednjim podacima od početka 2023., ovdje je živjelo nešto manje od 2000 ljudi. Snovi o ponovnom oživljavanju grada su se rasplinuli kad je Rusija ponovno okupirala New York 20. kolovoza.