Nijemci šokirani ruskom verzijom školskog udžbenika iz povijesti: ‘Pa jeste li vidjeli što unutra piše?!‘

Prije 33 godine, 3. listopada 1990., Njemačka Demokratska Republika (DDR) službeno se pridružila Saveznoj Republici Njemačkoj (BRD) i prihvatila njezin Ustav. 45 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata Nijemci su se ponovno ujedinili u zajedničku državu.

Ovo poglavlje njemačke povijesti neraskidivo je povezano s poviješću Sovjetskog Saveza i glavnog tajnika tadašnje Komunističke partije Mihaila Gorbačova.

Povjesničari su odavno navikli na različite ocjene uloge „Gorbija", kako ga u Njemačkoj rado nazivaju, u Njemačkoj i Rusiji. Međutim, trenutno rusko tumačenje njemačkog ponovnog ujedinjenja izaziva iritaciju među njemačkim stručnjacima i povjesničarima, piše Deutsche Welle.

U novom ruskom udžbeniku povijesti za srednje škole ponovno ujedinjenje Njemačke naziva se „aneksijom DDR-a". Knjiga je objavljena u rujnu 2023. Autori su Vladimir Medinski, bivši ruski ministar kulture i savjetnik predsjednika Vladimira Putina, te Anatolij Torkunov, rektor Moskovskog instituta za međunarodne odnose.

Antizapadni narativ Putinovog režima

Nakon završetka Drugog svjetskog rata savezničke države SAD, Sovjetski Savez, Velika Britanija i Francuska podijelile su poraženu Njemačku na četiri sektora. Sile pobjednice nisu se mogle dogovoriti o zajedničkoj budućnosti Njemačke. Došlo je do raskola između Istoka i Zapada. Bundesrepublik Deutschland je osnovana u tri zapadne zone, a DDR u sovjetskoj okupacijskoj zoni. Berlin je postao žarište Hladnog rata.

Deutsche Demokratische Republik - DDR je postojao više od 40 godina, a onda je 1989. došlo do prekretnice. Na 40. obljetnicu DDR-a, osim proslave režima SED-a, održani su i brojni prosvjedi. „Mirna revolucija” se više nije mogla zaustaviti. Pad Berlinskog zida 9. studenoga 1989., prvi i posljednji slobodni izbori u DDR-u 1990., proces ujedinjenja i potpisivanje „Ugovora dva plus četiri“ – to su događaji koji su u konačnici utrli put pristupanju DDR-a djelokrugu Temeljnog zakona, kako se zove njemački Ustav, 3. listopada 1990.

Vojnik u istočnom Berlinu, tjedan dana nakon pada zida

Severine Dabadie/Only France Via Afp

„Sa stajališta Putina i njegovih ‘povijesnih falsifikatora‘, ujedinjenje je bilo čin kolonizacije: jak imperijalistički Zapad podjarmljuje slab Istok", kaže Ute Frevert, ravnateljica Instituta Maxa Plancka za obrazovanje. „To ni na koji način ne odgovara povijesnim činjenicama. Ali se uklapa u antizapadni narativ Putinovog režima", smatra ona.

Što stoji u „Knjizi Medinskog”?

Donedavno je sadržaj nastavnog plana i programa u Rusiji bio potpuno drugačiji. Udžbenik iz 2021. govori o mirnoj revoluciji i velikoj potrebi za promjenom političkog sustava koja je nastala tijekom duboke političke krize u DDR-u. Izlaz se mogao pronaći samo kroz „promjenu vlasti”, pišu autori ovog udžbenika. No prema sadašnjem tumačenju ruskih vlasti, taj „stari" udžbenik nudi samo površnu, „osnovnu razinu". Od 1. rujna 2023. nova povijesna knjiga, nazvana i „Medinsky Book", obećava dublji uvid u najnoviju povijest.

Tu postoji odlomak koji povlačenje sovjetskih trupa iz istočne Europe 1989. godine naziva „nepromišljenom odlukom" koja je oslabila vojnu prisutnost Sovjetskog Saveza u njegovim bratskim zemljama i dovela do naglog porasta nacionalističkih i antisovjetskih raspoloženja. Kolektivni Zapad nije oklijevao iskoristiti ovaj razvoj događaja, pišu autori.

U knjizi se također navodi da je „DDR preuzet od strane BRD-a”. Ova izjava ilustrirana je povijesnom fotografijom iz 1990. godine na kojoj se nalazi plakat: „Zapad i Istok zajedno. Budućnost za Njemačku i Europu". Neposredno u nastavku, autori knjige objašnjavaju: „Aneksija od strane Savezne Republike Njemačke izazvala je euforiju u njemačkom društvu."

„Reinterpretacija povijesti"

„Ovo je klasična reinterpretacija povijesti", kaže Niko Lamprecht, predsjednik Savezne udruge nastavnika povijesti. „Putin je to učinio na raznim područjima u posljednjih 20 godina. On je potpuno prekrojio povijest. S njegove točke gledišta, „Rusko Carstvo” ima svako pravo vratiti ovo i ono. Cijela stvar nema nikakve veze s poviješću utemeljenom na činjenicama ili međunarodnom pravu."

Kod ponovnog ujedinjenja su postojale različite pozicije, kaže Lamprecht. „Postojala je u njemačkoj politici i ta zla floskula o pripajanju (Anschluss: izraz koji se inače koristi u opisu pristupanja Austrije Hitlerovom Trećem Reichu, nap. red.). Putin sada jednostavno reinterpretira ponovno ujedinjenje, koje je demokratski legitimirano. On tadašnje manjinsko mišljenje da se radilo o pripajanju zaoštrava i tvrdi da se radilo o aneksiji. To je reinterpretacija povijesti temeljena na lažnim činjenicama koja ima političku pozadinu", smatra povjesničar, piše DW.

Lamprecht podsjeća da je 1989./90. velika većina građana bila za ponovno ujedinjenje. „U listopadu 1990. nijedan zapadnonjemački tenk nije prešao granicu da zauzme ovo novo područje. To je bilo regulirano potpuno drugačije" .

Danas se obje povijesne knjige koriste paralelno u ruskim školama. Koliko će to trajati nije jasno. Izdanje iz 2021. govori o saveznim izborima 1990. i pobjedi CDU-a u četiri od pet „novih" saveznih država. Tu se ruskim studentima jasno daje do znanja da je pokretačka snaga procesa ujedinjenja, osim zajedničke volje za ujedinjenjem, bila i želja da se više ne živi u socijalizmu. O tome više nema ni riječi u „Knjizi Medinskog" iz 2023. godine.

„U Rusiji već barem desetak godina postoji jasna i očita nacionalizacija diskursa povezanih s poviješću", kaže Zaur Gasimov, predavač istočnoeuropske povijesti na Sveučilištu u Bonnu. „Jedna komponenta ove nacionalizacije je radikalizacija izbora riječi i argumentacije povijesnih narativa. Posebno je pogođena školska nastava povijesti. Nakon aneksije Krima i invazije na istoku i sjeveru Ukrajine u veljači 2022. to je sve izraženije."

Prema Gasimovu, novi udžbenik „ponovno ujedinjenje doživljava u kontekstu Gorbačovljeve politike perestrojke, koja je, iz perspektive ruskog establišmenta, dovela do kolapsa sovjetskog carstva. To se vidi kao važan poticaj pomaka istočne Europe i Baltika prema NATO-u, što se odlučno odbacuje", kaže Gasimov. On smatra da je to pozadina radikalne promjene pojmova od „ponovnog ujedinjenja" do „aneksije".