List Neue Zürcher Zeitung analizirao je situaciju u Srbiji, prije svega s obzirom na rat u Ukrajini i sve jači pritisak Zapada na Beograd da se jasno opredijeli za stranu i nedvosmisleno distancira od Rusije.
Svoju analizu autor teksta u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ) Volker Pabst započinje konstatacijom da je provladin tisak u Srbiji nedavno napravio izuzetan zaokret. Dok je još dva dana prije ruskog napada na Ukrajinu tabloid Informer objavio tekst u skladu s tvrdnjama iz Moskve: "Ukrajina je napala Rusiju", a ni poslije toga nije otvoreno kritizirao Vladimira Putina, prošlog tjedna iste su novine napisale kako ruski predsjednik vodi svjetsku politiku na leđima Srbije. A Srpski telegraf je čak na naslovnoj stranici objavio da je ruski predsjednik zabio nož u leđa Srbiji. Što se dogodilo, pita se novinar NZZ-a?, kako prenosi Deutsche Welle.
Tijekom posjeta glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa Moskvi, Putin je usporedio separatistička područja u Donbasu s Kosovom. Ako građani bivše srpske pokrajine mogu proglasiti svoju neovisnost bez pristanka Beograda, onda se stanovnici Luganska ili Krima ne bi trebali obazirati na Kijev, rekao je ruski predsjednik. „Znači li to“, pita se autor teksta, „da je Putin spreman žrtvovati Kosovo za Donbas?"
Vučićeva politika dosegnula je svoje granice
Njegov odgovor: „Naravno, ova rasprava se umjetno napuhava. Čak i da je Moskva voljna to učiniti, Zapad se ne bi upuštao u kompromise u Ukrajini kako bi zauzvrat dobio rusko priznanje Kosova. To se zna i u Beogradu", piše NZZ.
No, čemu onda demonstrativno distanciranje od Moskve? Po mišljenju autora, „srpski tabloidni tisak možda je zanemariv kao ozbiljan izvor informacija, ali je prilično relevantan kao barometar raspoloženja u Vladi. Većina listova i medija pripada ljudima bliskim vladi, a izvještavanje se orijentira na naputke koji dolaze iz predsjedničke palače. Rat u Ukrajini sve više dovodi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u neugodnu situaciju", konstatira autor.
On je godinama vodio politiku pozicioniranja negdje u prostoru između Zapada, Rusije i Kine, što je Srbiji dalo politički manevarski prostor koji je zapravo veći od stvarne težine ove 8-milijunske države. No, u vrijeme izrazite polarizacije u vezi s ratom u Ukrajini ova politika je dosegla svoje granice i pritisak na Beograd je sve veći.
Tijekom svog posjeta u ožujku njemačka je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock jasno dala do znanja kako stajanje Srbije po strani nije u skladu s njenim statusom kandidata za članstvo u EU. A kancelar Olaf Scholz je diplomatski ponovio ovu poruku u srijedu (4.5.) prilikom Vučićevog posjeta Berlinu. Pritom, uz pitanje europske integracije, EU raspolaže i s mogućnošću ekonomskog pritiska.
No, nezadovoljna je i Moskva. Nedavno je rusko ministarstvo vanjskih poslova zamjerilo da se Srbija prikazuje kao prijateljica Rusije, ali se tako ne ponaša uvijek. Pritom i Moskva ima utjecaj. S jedne strane postoji velika ovisnost o ruskom plinu i nafti. No, prije svega, Kremlj može računati na velike simpatije srpskog stanovništva, naglašava autor teksta u NZZ-u i konstatira: „Samo manjina Srba vidi Moskvu kao odgovornu za rat." U tom kontekstu se medijski govor protiv Putina može vidjeti kao probni balon da se vidi reakcija javnosti, za slučaj da sankcije u jednom trenutku budu morale biti preuzete.
Otezanje s formiranjem vlade
No, Vučić bi najradije krizu proveo negdje u sjeni, bez otvorenog svrstavanja, smatra autor. Zbog toga se i oteže s formiranjem vlade: Vučićevoj Naprednoj stranci treba koalicijski partner, a dosadašnji kandidat - Socijalistička partija s Ivicom Dačićem na čelu - u predizbornoj se kampanji pozicionirala kao izrazito proruska. Stoga se može pretpostaviti da će Vučić u potpunosti iskoristiti ustavni rok od tri mjeseca za formiranje vlade - u nadi da će to pitanje do tada izgubiti svoju eksplozivnost.
Da će on, međutim, odustati od politike ekvidistance između Rusije, Zapada i Kine - to je malo vjerojatno. „Srpskom predsjedniku se sve manje isplati u potpunosti se oslanjati na europsku opciju. Nakon što se već godina potpiruje antizapadno raspoloženje u zemlji, ali i nakon faktičkog okončanja politike proširenja od strane Bruxellesa, u nedavnom se istraživanju javnog mnijenja više građana Srbije izjasnilo protiv članstva u EU-u nego za", zaključuje Volker Pabst, autor teksta u listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....