Nisu zarobljenici, ne optužuju ih za zločine, ali gubi im se svaki trag: ‘Zvala sam Ruse, svi odgovaraju isto‘

Alina Kapacina često sanja da će je majka nazvati i reći joj da se vraća kući. Muškarci u vojnim odorama upali su u travnju u dom 45-godišnje Vite Hanič na istoku Ukrajine i odveli je u nepoznatom smjeru. Njezina je obitelj kasnije doznala da je završila u pritvoru u dijelu Donjecke oblasti koju kontroliraju Rusi. Kapacina je The Associated Pressu rekla da joj nije jasno zašto je njezina majka, "miroljubiva osoba koja pati od napadaja zbog ciste na mozgu te koja nikada u životu nije u rukama držala oružje", završila u pritvoru.

Rusi su nakon početka invazije na Ukrajinu u pritvor strpali brojne Ukrajince i tamo ih držali mjesecima. Neke su proglasili ratnim zarobljenicima iako u borbama nikada nisu sudjelovali. Drugi se nalaze u nekoj inačici pravnog limba - nit ih Rusi terete za zločine, nit su zarobljenici.

Hanič je na sebi imala trenirku i papuče kada su ruski vojnici nekoliko tjedana nakon početka invazije okupirali selo Volodimirvku. Ono se i dalje nalazi pod njihovom kontrolom.

Njezina je obitelj isprve mislila da će se brzo vratiti kući. Ruske su snage znale Ukrajince odvesti u pritvor te ih nakon dvodnevnog ili trodnevnog "filtriranja" pustiti. Kapacina je rekla da Hanič nije povezana ni s vojskom, a ni s policijom. Kada je Rusi nisu pustili ih pritvora, Kapacina i njezina 64-godišnja baka počeli su je tražiti.

Poslale su pisma raznim dužnosnicima koje je Moskva instalirala na pozicije moći u Donjeckoj oblasti. Rusi im nisu odgovorili. Nakon toga su otišle u urede tih dužnosnika. Opet ništa nisu doznale. "Svi su nam rekli isto - ‘nismo je odveli‘. Ako je niste vi odveli, tko ju je onda odveo?", rekla je Kapacina, koja je Volodimirovku napustila u ožujku. Danas se nalazi u Dnjipru.

Kasnije su Kapacina i njezina baka ipak nešto doznale - Hanič se nalazi u zatvoru u Olenivki, još jednom ukrajinskom gradu kojeg kontroliraju Rusi. To im je pisanim putem otkrio djelatnik Ureda državnog odvjetnika u Donjeckoj oblasti kojeg je tamo postavila Moskva. Djelatnici zatvora Kapacijinoj su baki rekli da je Hanič snajperistica. Ta ih je tvrdnja zaprepastila s obzirom na to ova na mozgu ima cistu, pati od napadaja te boluje od encefalopatije.

20 tisuća civila

Ana Voroševa, koja je u istom tom zatvoru u Olenivki provela 100, rekla je da su uvjeti u zatvoru bilo bijedni i nehumani: voda koja su pile nije bila čista, nisu imale grijanje, nisu se tuširale, spavale su u smjenama te slušale jauke zatvorenika koje su čuvari mlatili.

Voroševa je za The Associated Press rekla da joj nikad nije rečeno zašto je pritvorena. Dodala je da su joj čuvari u šali znali govoriti da je "nacist" te da su joj se podsmjehivali. "Znali su mi reći: ‘Budi sretna što te ne tučemo‘", ustvrdila je 46-godišnjakinja.

Vlasti u Donjeckoj oblasti Hanič su etiketirale kao ratnu zarobljenicu, a njezinoj su obitelji rekle da se nalazi u zatvoru u Mariupolju. Nije poznato hoće li i kada će biti puštena.

Vodeća ukrajinska nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Centar za građanske slobode primila je tijekom rata u Ukrajini oko 900 upita za informacije o zarobljenima. Više od pola osoba koje su spomenute u upitima još se uvijek nalaze u ruskim zatvorima i pritvorima.

Dmitro Lubinec, povjerenik za ljudska prava Verhovne Rade, prošlog je petka rekao da je njegov ured zaprimio upite koji se tiču više od 20 tisuća civila koje su Rusi priveli tijekom invazije na Ukrajinu.

Ruski odvjetnik Leonid Solovjov rekao je The Associated Pressu da je zaprimio više od 100 upita za informacije o zarobljenima te da je ih je uspio riješiti između 30 i 40. Solovjov je rekao da je doznao da se osobe koje su bile predmet upita nalaze u ruskim pritvorima i zatvorima te da ne uživaju nikakav pravni status. Jedan od njegovih klijenata je i 20-godišnji student iz Harkivske oblasti Mikita Škrijabin.

Ruska je vojska Škrijabina privela u ožujku. Ništa mu se ne stavlja na teret, a nije prošao ni nikakvu pravnu proceduru. Kako tvrdi njegova majka Tetijana, njezin se sin tada zajedno s ostatkom njezine obitelji u podrumu skrivao od ruske vojske i vatre. Mikita je, kaže, između dva napada otišao po neke potrepštine i nikada se nije vratio. Škrijabina je rekla da je kasnije od svjedoka doznala da su ga ruski vojnici odveli u nepoznatom smjeru.

‘Nije prekršila nijedan ukrajinski zakon‘

Ministarstvo obrane Ruske Federacije Solovjovu je nakon više mjeseci reklo da je Škrijabin priveden jer je pružao otpor "specijalnoj vojnoj operaciji", eufemizmu koji Rusija koristi kada govori o ratu u Ukrajini. "U ruskom kaznenom zakonu takav prekršaj ne postoji. Čak i da postoji, Škrijabina bi se za formalno za nešto optužilo i pokrenula bi se istraga. To se još nije dogodilo", rekao je Solovjov te dodao da mu Ministarstvo obrane Rusije nije željelo reći u kojem se pritvoru nalazi.

Odvjetnik je kasnije pokušao osporiti odluku da se Škrijabina pritvori, no njegov je zahtjev odbijen. Solovjov je tada doznao da se Škrijabina za ništa ne tereti. Rusija ga čak ne smatra ni ratnim zarobljenikom. "Njegov pravni status je - talac", rekao je Solovjov.

Ministarstva obrane i unutarnjih poslova Rusije nisu odgovorile na zahtjeve za komentar The Associated Pressa.

Sudbina kakva je snašla Škrijabina i Hanič zadesila je još Ukrajinaca.

Ruska je vojska u svibnju u Hersonu privela IT stručnjakinju Irinu Horobcovu. Pretresli su joj stan, oduzeli prijenosno računalo, dva mobitela i nekoliko prijenosnih diskova za pohranu podataka te potom odveli. Njezina sestra Elena Kornii rekla je da su Rusi njihovim roditeljima rekli da će se Horobcova istoga dana vratiti kući. To se, međutim, nije dogodilo.

Kornii je za The Associated Press rekla da je Horobcova je tijekom ruske okupacije Hersona na društvenim mrežama govorila protiv rata te da je odlazila na antiratne prosvjede i Hersonjanima pomagala pronaći poslove i lijekove. "Nije prekršila nijedan ukrajinski zakon", rekla je Kornii te dodala da njezina sestra nema nikakve veze s ukrajinskom vojskom.

Emil Kurbedinov, odvjetnik koji zastupa Horobcovu, rekao je da vjeruje da su ruske snage tada bile Herson "čistile od nelojalnih". Odvjetnik je kasnije od Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije (FSB) doznao da se još uvijek nalazi u pritvoru. Ministarstvo unutarnjih poslova koje djeluje na teritoriju Krimskog poluotoka reklo mu je da se nalazi u jednom od tamošnjih pritvora. Kada ju je Kurbedinov pokušao posjetiti, lokalni dužnosnici nisu htjeli priznati da se Horobcova nalazi u jednom od pritvora na Krimu.

‘Ne znamo je li živ ili nije‘

Odvjetnik je rekao da je Horobcova privedena zbog "opiranja specijalnoj vojnoj operaciji" te da će se o njezinoj sudbini odlučivati kada ona bude završena. Kurbedinov je rekao da je "protuzakonito pritvorena".

Slično je prošao i Ivan Samojdjuk, zamjenik gradonačelnika Enerhodara u Zaporiškoj oblasti. Gradonačelnik Enerhodara Dmitro Orlov rekao je da je njegov zamjenik priveden nakon što su Rusi zauzeli Nuklearnu elektranu u Zaporižji. Orlov je dodao da Rusi Samojdjuka za ništa nisu optužili. "Ne znamo je li živ ili nije", rekao je gradonačelnik Enerhodara. "Ako ne možemo od Rusa doznati što se dogodilo sa zamjenikom gradonačelnika, zamislite kako je tek ukrajinskim civilima."

Ženevska konvencija kaže da okupator nekog područja civile koje na njemu zatekne privremeno pritvoriti, ali da ih mora pustiti čim nestane razloga za pritvaranje. "Nema posebnih uvjeta, nema razmjena. Mora ih se pustiti", rekao je Mihajlo Savva, član Stručnog vijeća Centra za građanske slobode.

Prema međunarodnom pravu, sudionik rata civile ne smije prebacivati na svoj teritorij ili teritorij koji je okupirao. "Takav bi se manevar mogao smatrati ratnim zločinom", rekla je Julija Gorbunova, viša znanstvenica međunarodne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch.

Sudionici rata smiju razmjenjivati ratne zarobljenike, ali mehanizam za razmjenu civila ne postoji. Gorbunova je rekla da to otežava oslobađanje zatočenih civila.

Ukrajinske su vlasti 2022. godine uspjele osloboditi 132 civila koje su Rusi zatočili tijekom rata.

Povjerenik za ljudska prava Verhovne Rade Dmitro Lubinec ovog se mjeseca sastao s ruskom kolegicom Tatjanom Moskalkovom. Rekao je da joj je dao popis s oko 20 tisuća Ukrajinaca koji se nalaze u ruskim zatvorima i pritvorima te da je ruska strana "pristala pokušati utvrditi gdje se nalaze, u kakvom su stanju te zašto su privedeni". Pitanje njihova povratka u domovinu na dnevni će red doći nakon što Rusija Ukrajini dostavi te informacije, rekao je Lubinec.