Nisu zatvarali kafiće i škole, dugo nisu nosili maske... Je li švedski model uspio ili propao?

Švedska nije zatvarala škole i kafiće, Šveđani dugo nisu morali nositi ni maske, a opet su im brojke zaraženih djelovale prilično dobro. Ono što je drukčije u Švedskoj od većine drugih europskih zemalja jest to da je tamošnja vlada epidemiološkom krizom upravljala uglavnom izdajući preporuke građanima, umjesto da donosi zakone i uredbe, naređuje i kažnjava. Njemački Spiegel napravio je veliku analizu situacije u Švedskoj, uspoređujući je s Njemačkom, koja je primjer zemlje koja se bori protiv pandemije oštrim zabranama u kombinaciji s izdašnim potporama gospodarstvenicima.

Kritičari švedskog modela upozoravaju da je cijena previsoka, Švedska je tijekom prvog vala prošlog proljeća imala jednu od najviših stopa smrtnosti, mnogi su u staračkim domovima umrli bez liječenja. I sada je stopa umrlih od korone u Švedskoj znatno veća nego u Finskoj i Norveškoj.

Od izbijanja pandemije, Švedska je zabilježila 13.088 smrtnih slučajeva od virusa ili s njim. Stopa na milijun stanovnika iznosi 1290, što je znatno više nego u Njemačkoj (873), ali manje nego u Hrvatskoj, jer mi imamo 1376 mrtvih na milijun stanovnika. Veći je broj umrlih u Češkoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, redom zemljama koje su imale neki oblik lockdowna.

No, ako se samo gleda drugi val od listopada, slika je drukčija. U usporedbi s prosjekom smrti iz razdoblja između 2016. i 2019. godine, Švedska ima višak smrtnosti od 7,6 posto. U europskim razmjerima, to je u donjoj trećini: Slovenija, Poljska i Španjolska zabilježile su smrtnost 18 posto veću od prosječne. No, u Njemačkoj je smrtnost bila veća za 5,3 posto, a susjedne nordijske zemlje imaju najviše 2,7 posto više smrti u 2020. nego prijašnjih godina. Švedska također stalno ima više zaraženih nego Njemačka, osim tijekom nekoliko tjedana u 2020. Sedmodnevna incidencija im je 11. ožujka iznosila 263,4, a to je višestruko više nego u Hrvatskoj i Njemačkoj.

Unaprijedili liječenje

Državni epidemiolog Anders Tegnell rekao je za Spiegel da su znatno unaprijedili liječenje od covida, a uz to je jako proširen kapacitet testiranja. - Na proljeće smo testirali oko 20.000 ljudi tjedno, a na vrhuncu neposredno prije Božića bili smo na 300.000 tjedno - kaže Tegnell. Švedska ima 10,2 milijuna stanovnika. Hrvatska je na vrhuncu testirala 70.000 ljudi tjedno, a sada manje od 40.000. Šveđani su bolji u cijepljenju, cijepili su do 10. ožujka 8,4 posto stanovništva, Nijemci 6,7 posto. Švedska vlada planira sve starije od 18 godina cijepiti do 26. lipnja. Oko 80 posto stanovništva u objema zemljama želi se cijepiti.

Iako nisu imali lockdown, nisu uspjeli spriječiti pad gospodarske aktivnosti. Trgovine, restorani i hoteli ostali su otvoreni cijelo vrijeme, ali potrošnja kućanstava pala je tijekom pandemije. Najviše je stradao turizam, broj noćenja pao je za 47 posto u 2020., a izvoz robe opao je za šest posto.

Prema preliminarnim izračunima Europske komisije, švedski je BDP u 2020. smanjen za 2,9 posto na godišnjoj razini. Samo su Irska (plus 3,0 posto), Litva (minus 0,9 posto) i Poljska (minus 2,8 posto) prošle bolje. Za Njemačku se pretpostavlja da im je godišnji pad iznosio 5,0 posto, a prosjek EU je 6,3 posto. Švedski državni dug povećao se neznatno, sa 35,1 posto u 2019. na 39,9 posto u 2020. U Njemačkoj je zbog masivne pomoći poduzećima i radnicima da prežive lockdown porastao sa 11,6 postotnih bodova na 71,2 posto. U Švedskoj je nezaposlenost porasla na 8,8 posto i prema procjenama EK još će rasti, a u Njemačkoj je dosegla četiri posto i ne bi trebala rasti.

Posebni put

O Švedskoj više vlada uvjerenje da su na posebnom putu, nego što je to doista tako. Tegnell je u listopadu izjavio da su Šveđani promijenili svoje ponašanje pa se također može reći da su prošli kroz neku vrstu lockdowna i jedva da se udaljavaju od kuće. Tegnell je za Spiegel rekao da je razlika između Švedske i drugih prije godinu dana bila puno jasnija.

"U to vrijeme su druge zemlje mnogo brže nametale blokade, ali sada i one pokušavaju škole održati što dulje otvorenima. Istodobno, mi u Švedskoj sada imamo više pravila, ne samo zato što je puno teže zaustaviti širenje zaraze zimi." Na primjer, od studenoga se švedski restorani i barovi moraju zatvoriti u 20.30. Parlament je donio zakon koji omogućava vladi da uvodi ograničenja, da bi se moglo narediti zatvaranje dućana.

Prema stručnjacima s Oxforda koji kontinuirano uspoređuju koliko su stroge epidemiološke mjere u različitim zemljama, Švedska od sredine prosinca ima manja ograničenja nego Njemačka, a mjesecima prije toga mjere su im bile približno iste. Mnogi pogrešno misle da Švedska nema nikakve mjere. Ali oni imaju odredbu o maksimalno osam ljudi, koliko ih se smije sastajati ili okupiti na javnim mjestima, osim na sprovodima. Ljetos su imali oštrija ograničenja za okupljanja nego Hrvatska.

Šveđani tradicionalno imaju veliko povjerenje u svoju državu, piše Spiegel, što je uvjerljivo potvrđeno tijekom pandemije. Da nije tako, strategija borbe protiv pandemije, koja se uglavnom temelji na preporukama i samodisciplini, od samog početka bila bi osuđena na neuspjeh. Državni epidemiolog Anders Tegnell uživao je visoku popularnost: u listopadu je 72 posto Šveđana izjavilo da mu jako vjeruju.

Drugi val

Ali onda je uslijedio drugi val, koji je iznenadio Tegnella i većinu Šveđana. Naime, Tegnell i drugi švedski epidemiolozi dugo su bili u uvjerenju da će slobodno kolanje epidemije proizvesti efekt krda, i da nove zaraze neće biti moguće. Otada pada povjerenje u vlast i u švedski stožer. Najviše je palo povjerenje u premijera Löfven. Unatoč tome što je upozorio građane da izbjegavaju božićnu gužvu, uhvaćen je u adventskom šopingu u centru Stockholma. Nakon toga samo 26 posto Šveđana izjasnilo se da smatra da vlada uglavnom dobro upravlja pandemijom. Prošle se subote u Stockholmu održao prvi veliki skup Šveđana protiv mjera, koje prosvjednici smatraju prestrogima. Nelegalne demonstracije s oko 600 ljudi policija je prekinula nakon pola sata.

Prosvjednici smatraju da su švedske mjere prestroge, kritičari kažu da su zbog preblagih mjera umrle stotine ljudi koji nisu morali umrijeti. U televizijskom nastupu uoči Božića, švedski kralj Carl XVI. Gustav rekao je o pandemiji: "Mislim da nismo uspjeli". U Švedskoj je kralj izazvao puno ogorčenja, jer se smatra da se kralj ne smije petljati u politiku. Iz kraljevske kuće objasnili su da je to bila "apolitična" ocjena: "Kralj pokazuje suosjećanje prema svima koji su stradali na različite načine, kao i prema onima koji su umrli od pandemije". Što se tiče mrtvih u staračkim domovima, koje nisu ni pokušali izliječiti, Tegnell izražava žaljenje i kaže da je odgovornost za to na vladi, a ne na epidemiolozima. Mats Melin, predsjednik komisije koja je istraživala što se događalo u švedskim domovima umirovljenika u pandemiji, ističe da je švedska strategija borbe protiv korone "propala" u zaštiti starijih osoba.

Je li Švedska pozitivan ili negativan primjer? Njemački novinari zaključuju da je prerano za ocjenu.

Kada se govori o "neuspjehu" švedskog načina, to ovisi o tome što se točno pod tim podrazumijeva. Budući da dosad ne postoje pouzdani podaci o psihološkim i socijalnim posljedicama borbe protiv pandemije, cjelovita prosudba o uspjehu ili neuspjehu različitih zemalja još nije moguća.

Državni epidemiolog Tegnell sada upozorava na treći val. Priznao je da ga je iznenadio drugi val najesen: "Otkrili smo da je udio slučajeva koji nisu otkriveni znatno manji nego što smo mislili", rekao je za Spiegel. Vjerovao je da je veliki broj Šveđana stekao imunitet još u prvom valu. "Ali postotak se nije povećao ni približno tako brzo kao što smo mislili. To je velika razlika. A to znači da ne možemo spriječiti daljnje valove. U Švedskoj još ima jako puno onih koji još nisu imali bolest." I njegova zemlja je pred trećim valom, kao i ostali u Europi.