Njemačka strahuje od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, zbog njegova arogantnog stava prema europskim članicama NATO-a i prijetnji nametanja carina od 10 posto na sav uvoz. Najkasnije od Trumpove izjave iz veljače da ne bi pomogao članici NATO-a koju napadne Rusija ako nije izdvajala obaveznih dva posto BDP-a za vojsku, europski političari svjesni su da je era vojnog oslanjanja na Ameriku na svom izmaku.
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi imati nesagledive posljedice za Njemačku i njezino mjesto u svijetu, analizira londonski Financial Times.
Pomoć Ukrajini
Pitanje je koliko je Njemačka spremna za tu mogućnost, no o tome se intenzivno raspravlja. Dužnosnici više resora formirali su neku vrstu neformalne krizne skupine za raspravu o tome što bi Trumpova pobjeda mogla značiti i kako bi Berlin trebao reagirati. Zabrinutost se pojačala kada je Trump prošlog tjedna za potpredsjednika izabrao J.D.-ja Vancea, političara duboko skeptičnog prema globalizaciji, NATO-u i Ukrajini.
"On ima isti prezir prema Njemačkoj i EU kao i Trump, ali je još veći izolacionist. I radikalniji je od Trumpa u želji da potpuno obustavi vojnu pomoć Ukrajini", kaže Nils Schmid, vanjskopolitički glasnogovornik vladajućih njemačkih socijaldemokrata. Ako bi Washington krenuo povlačiti sigurnosna jamstva NATO-a, Europi bi trebale godine da se tome prilagodi, usprkos tome što je ruska agresija na Ukrajinu niz europskih zemalja potaknula na znatno veću vojnu potrošnju.
Njemačko gospodarstvo ozbiljno bi trpjelo ako Trump ostvari prijetnju o 10 posto carine na sav uvoz i 60 posto na uvoz iz Kine, a još i više ako Kina uzvrati. Njemačka, naime, ima značajan suficit u razmjeni s SAD-om. U svom prvom mandatu Trump je nametnuo carine na uvoz čelika i aluminija iz EU, a prijeti dodatnim carinama na uvoz vozila, što bi bila katastrofa za njemačku automobilsku industriju.
Kupili avione
Neki njemački dužnosnici misle da nova Trumpova administracija ne bi radikalno prekinula s Bidenovom vanjskom politikom. Ali većina se slaže da će se fokus SAD-a preusmjeriti s Europe na Aziju, što gura Njemačku da preuzme istaknutiju ulogu u Europi. Trump je u prvom mandatu često napadao Njemačku zbog energetske ovisnosti o Rusiji i neispunjavanja uvjeta NATO-a o ulaganju dva posto BDP-a u obranu.
No s ruskom invazijom na Ukrajinu, i Njemačka će ove godine ispuniti taj uvjet, a umjesto jeftinog ruskog plina danas uvozi goleme količine skupog ukapljenog plina iz SAD-a. Također je svoju politiku prema Kini prilagodila američkim očekivanjima, piše FT: Berlin je nedavno naredio telekomunikacijskim tvrtkama da do 2026. uklone sve kineske komponente iz glavnih objekata domaće 5G mreže.
Za Njemačku je Kina četvrto najveće izvozno tržište, nakon SAD-a, Francuske i Nizozemske. Schmid kaže da Njemačka, poput EU u cjelini, smanjuje rizičnu izloženost Kini, a gospodarstvo je bolje zaštićeno od potencijalnog trgovinskog rata Amerike protiv Kine zahvaljujući subvencijama tvornicama baterija i proizvođačima mikročipova, koje jačaju stratešku autonomiju Njemačke i EU.
Unutar EU jača obrambena suradnja. Njemačka s Francuskom, Italijom i Poljskom radi na razvoju nove krstareće rakete dometa većeg od 500 kilometara, razgovara se o zajedničkom protuzračnom štitu. Njemačka je jako povećala izdvajanje za obranu, u Litvi će biti stacionirana njemačka brigada s 5000 vojnika. Također su obećali od sljedeće godine osigurati 35.000 vojnika za NATO. Nijemci su od Amerikanaca kupili 35 borbenih zrakoplova F-35 i 60 helikoptera Chinook - možda u nadi da će umilostiviti Trumpa, navodi FT.
Atentat na Trumpa
No troškovi za obranu uzrok su okršaja u vladi Olafa Scholza. Ministar obrane Boris Pistorius tražio je dodatnih 6,7 milijardi eura, a dobio samo 1,2 milijarde. Bez obzira na to tko pobijedi u SAD-u, Njemačka i Europa morat će učiniti mnogo više za vlastitu obranu, ističe lider njemačke oporbe, šef demokršćana (CDU) Friedrich Merz. Otprilike 63 posto proračuna NATO-a pokriva Amerika, a 27 posto europske članice, upozorava Merz.
No problem je što se takva neravnoteža ne može promijeniti na brzinu, o čemu se intenzivno raspravljalo na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači. Višedesetljetno oslanjanje na SAD dovelo je Europu u tešku situaciju, s nepredvidljivim Vladimirom Putinom na čelu Rusije.
Njemački političari ulažu ogromne napore u njegovanje veza s vodećim republikancima. Jens Spahn, istaknuti političar CDU-a i bivši ministar zdravstva u vladi Angele Merkel, bio je na nedavnoj republikanskoj konferenciji. Spahn ističe da se većina njemačkih stranaka centra slaže s Trumpom o potrebi obuzdavanja Kine i sprječavanja Irana da dobije nuklearnu bombu te o važnosti obrane Izraela i ograničenja nelegalne imigracije.
Demokršćanin Spahn kritizira kancelara Scholza (SPD) što je podržavao Joea Bidena do kraja i što nije nazvao Trumpa nakon nedavnog pokušaja atentata, kao što su to učinili kanadski premijer Justin Trudeau i britanski Keir Starmer. Nije u njemačkom nacionalnom interesu da se kancelar tako jasno okrene jednom kandidatu, ističe Spahn.