KRIZNI STOŽER

Nitko u Europi ne paničari toliko oko Trumpova povratka na vlast kao oni. Po hitnoj je naredbi okupljen i specijalan tim

Njemački političari ulažu ogromne napore u njegovanje veza s vodećim republikancima

Panorama Berlina

 Gu/imagesource/profimedia/Gu/imagesource/profimedia

Njemačka strahuje od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, zbog njegova arogantnog stava prema europskim članicama NATO-a i prijetnji nametanja carina od 10 posto na sav uvoz. Najkasnije od Trumpove izjave iz veljače da ne bi pomogao članici NATO-a koju napadne Rusija ako nije izdvajala obaveznih dva posto BDP-a za vojsku, europski političari svjesni su da je era vojnog oslanjanja na Ameriku na svom izmaku.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi imati nesagledive posljedice za Njemačku i njezino mjesto u svijetu, analizira londonski Financial Times.

Pomoć Ukrajini

Pitanje je koliko je Njemačka spremna za tu mogućnost, no o tome se intenzivno raspravlja. Dužnosnici više resora formirali su neku vrstu neformalne krizne skupine za raspravu o tome što bi Trumpova pobjeda mogla značiti i kako bi Berlin trebao reagirati. Zabrinutost se pojačala kada je Trump prošlog tjedna za potpredsjednika izabrao J.D.-ja Vancea, političara duboko skeptičnog prema globalizaciji, NATO-u i Ukrajini.

"On ima isti prezir prema Njemačkoj i EU kao i Trump, ali je još veći izolacionist. I radikalniji je od Trumpa u želji da potpuno obustavi vojnu pomoć Ukrajini", kaže Nils Schmid, vanjskopolitički glasnogovornik vladajućih njemačkih socijaldemokrata. Ako bi Washington krenuo povlačiti sigurnosna jamstva NATO-a, Europi bi trebale godine da se tome prilagodi, usprkos tome što je ruska agresija na Ukrajinu niz europskih zemalja potaknula na znatno veću vojnu potrošnju.

image

Olaf Scholz

Alexandra Beier/Afp

Njemačko gospodarstvo ozbiljno bi trpjelo ako Trump ostvari prijetnju o 10 posto carine na sav uvoz i 60 posto na uvoz iz Kine, a još i više ako Kina uzvrati. Njemačka, naime, ima značajan suficit u razmjeni s SAD-om. U svom prvom mandatu Trump je nametnuo carine na uvoz čelika i aluminija iz EU, a prijeti dodatnim carinama na uvoz vozila, što bi bila katastrofa za njemačku automobilsku industriju.

Kupili avione

Neki njemački dužnosnici misle da nova Trumpova administracija ne bi radikalno prekinula s Bidenovom vanjskom politikom. Ali većina se slaže da će se fokus SAD-a preusmjeriti s Europe na Aziju, što gura Njemačku da preuzme istaknutiju ulogu u Europi. Trump je u prvom mandatu često napadao Njemačku zbog energetske ovisnosti o Rusiji i neispunjavanja uvjeta NATO-a o ulaganju dva posto BDP-a u obranu.

No s ruskom invazijom na Ukrajinu, i Njemačka će ove godine ispuniti taj uvjet, a umjesto jeftinog ruskog plina danas uvozi goleme količine skupog ukapljenog plina iz SAD-a. Također je svoju politiku prema Kini prilagodila američkim očekivanjima, piše FT: Berlin je nedavno naredio telekomunikacijskim tvrtkama da do 2026. uklone sve kineske komponente iz glavnih objekata domaće 5G mreže.

Za Njemačku je Kina četvrto najveće izvozno tržište, nakon SAD-a, Francuske i Nizozemske. Schmid kaže da Njemačka, poput EU u cjelini, smanjuje rizičnu izloženost Kini, a gospodarstvo je bolje zaštićeno od potencijalnog trgovinskog rata Amerike protiv Kine zahvaljujući subvencijama tvornicama baterija i proizvođačima mikročipova, koje jačaju stratešku autonomiju Njemačke i EU.

Unutar EU jača obrambena suradnja. Njemačka s Francuskom, Italijom i Poljskom radi na razvoju nove krstareće rakete dometa većeg od 500 kilometara, razgovara se o zajedničkom protuzračnom štitu. Njemačka je jako povećala izdvajanje za obranu, u Litvi će biti stacionirana njemačka brigada s 5000 vojnika. Također su obećali od sljedeće godine osigurati 35.000 vojnika za NATO. Nijemci su od Amerikanaca kupili 35 borbenih zrakoplova F-35 i 60 helikoptera Chinook - možda u nadi da će umilostiviti Trumpa, navodi FT.

Atentat na Trumpa

No troškovi za obranu uzrok su okršaja u vladi Olafa Scholza. Ministar obrane Boris Pistorius tražio je dodatnih 6,7 milijardi eura, a dobio samo 1,2 milijarde. Bez obzira na to tko pobijedi u SAD-u, Njemačka i Europa morat će učiniti mnogo više za vlastitu obranu, ističe lider njemačke oporbe, šef demokršćana (CDU) Friedrich Merz. Otprilike 63 posto proračuna NATO-a pokriva Amerika, a 27 posto europske članice, upozorava Merz.

No problem je što se takva neravnoteža ne može promijeniti na brzinu, o čemu se intenzivno raspravljalo na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači. Višedesetljetno oslanjanje na SAD dovelo je Europu u tešku situaciju, s nepredvidljivim Vladimirom Putinom na čelu Rusije.

Njemački političari ulažu ogromne napore u njegovanje veza s vodećim republikancima. Jens Spahn, istaknuti političar CDU-a i bivši ministar zdravstva u vladi Angele Merkel, bio je na nedavnoj republikanskoj konferenciji. Spahn ističe da se većina njemačkih stranaka centra slaže s Trumpom o potrebi obuzdavanja Kine i sprječavanja Irana da dobije nuklearnu bombu te o važnosti obrane Izraela i ograničenja nelegalne imigracije.

Demokršćanin Spahn kritizira kancelara Scholza (SPD) što je podržavao Joea Bidena do kraja i što nije nazvao Trumpa nakon nedavnog pokušaja atentata, kao što su to učinili kanadski premijer Justin Trudeau i britanski Keir Starmer. Nije u njemačkom nacionalnom interesu da se kancelar tako jasno okrene jednom kandidatu, ističe Spahn.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. listopad 2024 14:41