RAT NA TLU RUSIJE

Niz šokova potresao ruski Belgorod: Grad na granici s Ukrajinom postaje prva linija rata!

U samo tri dana u Belgorodu je gorjela elektrana, rakete su padale na zračnu luku, a u pucnjavi je ubijeno najmanje 11 vojnika
 Twitter

Barem deset raketa lansirano je u nedjelju na aerodrom u Belgorodu, od kojih su dvije pogodile šire područje zračne luke, izvjestili su lokalne vlasti, koje spominju i dvoje mrtvih.

Snimke s društvenih mreža prikazuju dvije velike eksplozije u zračnoj luci i tragove raketa protuzračne obrane, koje su vjerojatno oborile nekolicinu raketa lansiranih u smjeru ruskog grada. Situacija u pograničnom području Belgoroda već je danima napeta. Gotovo svaki dan vlasti izvještavaju o ukrajinskim napadima, u subotu je pucano na skladište goriva na rubu grada, u petak je gorjela elektrana, a ovog vikenda bio je i poprište pucnjave unutar vojne baze u kojoj je ubijeno najmanje 11 ruskih vojnika.

Reporter WSJ-a iz Ukrajine, Matthew Luxmoore, napisao je na Twitteru da "Belgorod postupno pretvara u grad na prvoj liniji u ovom ratu".

Mobilizacija zapinje

Počinitelji su bili dva državljanina zemalja Zajednice neovisnih država (ZND), labave asocijacije devet bivših sovjetskih republika. Napadači su ubijeni u uzvratnoj vatri, objavila je Moskva.

"Tijekom obuke vatrenim oružjem, s pojedincima koji su dobrovoljno izrazili želju za sudjelovanjem u ratu, teroristi su otvorili vatru iz malog oružja na osoblje postrojbe", navodi se u priopćenju ruskog Ministarstva obrane.

Čini se da su i napadači bili mobilizirani ruski vojnici. Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da su napadači bili iz Tadžikistana i da su počeli pucati nakon svađe oko vjere. Tadžikistan je većinski muslimanska zemlja.

Među ranjenima i ubijenima nema stanovnika Belgoroda, tvrde lokalne vlasti. Belgorod je četrdesetak kilometara udaljen od granice s Ukrajinom. Ima oko 400.000 stanovnika i do rata je gravitirao 80 kilometara udaljenom Harkivu, drugom najvećem ukrajinskom gradu koji je prije rata imao dva milijuna stanovnika.

Do pucnjave je došlo usred hitne djelomične mobilizacije koju je naredio predsjednik Vladimir Putin, zbog koje su tisuća vojnih obveznika pobjegli iz Rusije. Putin je u petak rekao da je više od 220.000 od planiranih 300.000 rezervista već pozvano, te je obećao je da će mobilizacija biti završena za dva tjedna.

Granatiranje Nikopolja

Iako je Putin rekao da će biti pozvani samo ljudi koji su nedavno služili vojsku, aktivisti i skupine za ljudska prava tvrde da su pozivi slani onima bez vojnog iskustva, pa i zdravstveno nesposobnima. Neki od novopozvanih rezervista objavili su snimke kako ih tjeraju spavati na podu ili čak na otvorenom i daju im zahrđalo oružje prije nego što ih pošalju na prvu crtu. Ruski mediji izvješćuju da su neki poslani u borbu bez obuke i brzo su poginuli, prenosi Euronews.

Ukrajinci su u nedjelju javili o novim napadima na civilne ciljeve. Samo u Nikopolju na jugu zemlje palo je više od 30 projektila. Šest osoba je ozlijeđeno, a više od 20 kuća i nekoliko dalekovoda je oštećeno. Nikopolj je na drugoj strani Dnjipra, nasuprot nuklearne elektrane Zaporižja.

Ukrajinski šef nuklearnih postrojenja Petro Kotin upozorava da je situacija u Zaporižji loša te da se pogoršava svaki tjedan. Ruske okupacijske snage oštetile su upravnu zgradu, centar za obuku i blok nuklearne elektrane, izjavio je Petro Kotin za njemački ZDF. Skladištili su opremu i kamione, potencirajući opasnost od požara.

Istodobno, zaposlenici su pod velikim pritiskom. "Upravo sada pokušavaju izvršiti pritisak na osoblje da potpišu ugovore o radu s Rusijom", rekao je Kotin. Uhićeno je oko 100 ljudi, nitko ne zna što se dogodilo s ostalima.

Kotin tvrdi da je tri puta bila blizu nuklearna nesreća zato što hlađenje nuklearke ovisi o opskrbi strujom. Opasnost je usporedio sa slučajem Fukushime kada je tsunami prekinuo opskrbu strujom. "Topljenje je počelo u roku od tri sata."

‘Protuzračna obrana važnija od tenkova‘

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock smatra da je pomoć ukrajinskoj protuzračnoj obrani važnija od isporuke tenkova.

"Upravo smo ranije ovog tjedna vidjeli koliko je važna protuzračna obrana. Srećom, polovica raketnih napada na Kijev mogla je biti presretnuta, zahvaljujući našim lokalnim isporukama oružja", izjavila je liderica njemačkih Zelenih. Stoga će "biti daljnje podrške, posebno u području protuzračne obrane", prenosi Spiegel.

Baerbock, s druge strane, opremanje Ukrajine tenkovima vidi kao sekundarno, pogotovo zato što su ukrajinske snage napredovale na istoku i zarobile velik broj ruskih tenkova. "Zato pitanje tenkova u ovom trenutku nije toliko goruće, nego prije svega pitanje protuzračne obrane", ističe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 13:46