Njemački političari izražavaju u ponedjeljak zgražanje zbog islamističkih prosvjeda, održanih tijekom vikenda u Hamburgu, na kojima se, uz isticanje antisemitskih parola, tražilo i uvođenje kalifata, a time i šerijatskog prava u Njemačkoj.
„Potpuno je jasno da protiv svih ovih islamističkih aktivnosti država mora nastupiti svim sredstvima koje jedna pravna država ima na raspolaganju“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz reagirajući na islamističke prosvjede održane proteklog vikenda u Hamburgu.
Scholz je rekao da vlasti sada moraju ispitati konkretne kazneno-relevantne mjere kako bi bili kažnjeni oni koji su prekršili zakone i protivili se ustavnom poretku Njemačke.
I ministrica unutarnjih poslova Njemačke Nancy Faeser rekla je, osvrćući se na okupljanje u Hamburgu, kako moraju postojati „jasne crvene linije“ usprkos pravu na okupljanje i iznošenje mišljenja.
„Nije dozvoljeno veličanje terorizma Hamasa, nisu dozvoljeni povici mržnje protiv Židova, nije dozvoljeno nasilje. U slučaju ovakvih kaznenih djela policija mora odlučno reagirati“, rekla je Faeser.
U subotu je u Hamburgu održan prosvjed na kojem su prosvjednici Njemačku nazvali „diktaturom vrijednosti“ i nosili transparente s natpisima poput „Kalifat je rješenje“.
Prosvjed je organizirala udruga Muslim Interaktiv, koju Ured za zaštitu ustavnog poretka smatra ekstremističkim pokretom.
Ministar pravosuđa Marco Buschmann je ukazao na to da bi onima koji ne priznaju ustavni poredak Njemačke trebao biti uskraćeno pravo boravka u Njemačkoj.
„Onaj kojem je draži kalifat od ustavno-pravne države, taj slobodno može iseliti“, poručio je Buschmann preko platforme X.
Direktor policijske uprave Hamburg Frank Schnabel obranio se od optužbi da je došlo do propusta kada je dozvoljena subotnja povorka islamista.
„Naš ustav, kada je u pitanju pravo okupljanja i iznošenja mišljenja, dozvoljava prosvjede ekstremista“, rekao je Schnabel.
Vlasti u Hamburgu trenutno ispituju je li slogan „Kalifat je rješenje“, s obzirom na to da se istodobno radi i o pozovu na uvođenje šerijatskog prava, koje se kosi s ljudskim pravima, moguće kazneno goniti.