Njemačka i Francuska na suprotnim stranama oko budućnosti nuklearnih elektrana u EU

Europska komisija mjesecima se mučila kako pronaći ravnotežu između dijametralno suprotnih stavova država članica o tome treba li nuklearne i plinske elektrane barem privremeno smatrati održivim izvorima energije i dati im zelenu oznaku ili ne.

Zbog toga što je gotovo nemoguće pomiriti stavove, Komisija je čekala do zadnjega trenutka te je točno na prijelazu iz 2021. u novu 2022. godinu državama članicama poslala prijedlog projekta, prema kojem se zelene oznake, pod određenim uvjetima, trebaju dati i nuklearnim i plinskim elektranama. Dodjela takvih oznaka važna je i kako bi se olakšalo financiranje projekata koji bi se smatrali dijelom borbe protiv klimatskih promjena.

I čim je Komisijin Nacrt prijedloga o takozvanoj taksonomiji poslan članicama, odmah je procurio u javnost. U Nacrtu prijedloga "delegiranog akta" tako stoji kako je nužno priznati da sektor nuklearne energije i energije na plin može pridonijeti dekarbonizaciji Unijine ekonomije.

Komisija predlaže da se takva energija smatra "održivom" pod uvjetom da država u kojoj postoje takve elektrane osigura da one "ne predstavljaju značajnu opasnost" za okoliš, što uključuje i sigurno odlaganje nuklearnog otpada. Elektrane na prirodni plin, s druge strane, mogu dobiti zelenu oznaku ako emisija stakleničkih plinova bude manja od 270 grama CO2 po kilovatu.

Države članice EU zbog nuklearne su energije podijeljene u dva tabora: jedan predvodi Njemačka, koja se protivi uvrštavanju nuklearne energije u zelenu, a drugi pronuklearna Francuska. Hrvatska je, prema onome što je u prošlih šest mjeseci rečeno u diplomatskim krugovima, u skupini prijatelja nuklearne energije.

Da stvari za Njemačku budu još teže, u sklopu strategije zatvaranja svih nuklearnih elektrana, na samom kraju prošle godine ta je država zatvorila još tri takve elektrane. A dok zatvara svoje elektrane, teško je od Njemačke očekivati da na razini EU podrži gradnju nuklearki u drugim zemljama. Prijedlog Europske komisije u Njemačkoj su zato doživjeli kao veliko razočaranje šeficom Ursulom von der Leyen.

Njemački ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck te njegova kolegica, ministrica okoliša Steffi Lemke oštro su kritizirali taj prijedlog Europske komisije i najavili da će mu se Berlin protiviti. Oboje ministara dolaze iz stranke Zelenih koja je sada partner u koalicijskoj vladi Socijaldemokratima i Liberalima.

- Apsolutno je pogrešno što Europska komisija namjerava uključiti nuklearnu energiju u taksonomiju kao održivu ekonomsku djelatnost. Nuklearna energija može dovesti do razornih katastrofa i iza sebe ostaviti opasni nuklearni otpad. Zato se ne može smatrati održivom - rekla je njemačka ministrica okoliša S. Lemke. Tekst koji je predložila Europska komisija poseban je izazov za njemačku vladu jer su u njoj Zeleni.

Francuska želi obnoviti svoju nuklearnu mrežu i smatra da je nuklearna energija izvor stabilne i dekarbonizirane energije. Neke države istočne Europe žele pak elektrane na ugljen, koje su najveći onečišćivači, zamijeniti novim nuklearkama te im je jako važno da se takve investicije smatraju dobrima za okoliš. Među njima su i Poljska i Češka. Austrija i Luksemburg na strani su Njemačke. Belgija je neodlučna - s jedne strane najavljuje gašenje svih sedam nuklearnih reaktora koje ima, a s druge ne želi isključiti gradnju novih modernih nuklearnih elektrana.

Francuska ima više od 50 posto udjela u ukupnoj proizvodnji struje u nuklearkama u Europskoj uniji. Gotovo 30 posto struje na teritoriju EU proizvodi se u nuklearnim elektranama.

Upravo zbog postupnog zatvaranja nuklearki u Njemačkoj u zadnjih pet godina, proizvodnja nuklearne energije u EU smanjena je za 16 posto. Od 1990. u Njemačkoj je proizvodnja smanjena za čak 55 posto.

Europska komisija pokušala je pronaći kompromis vremenskim ograničenjem za gradnju nuklearnih elektrana. Projekti za gradnju takvih elektrana morali bi dobiti dozvolu najkasnije do 2045. godine, a za modernizaciju postojećih elektrana, kako bi im se produžio vijek trajanja, dozvole moraju biti izdane najkasnije do 2040. Tako bi se trebala davati i jamstva za sigurnu obradu nuklearnog otpada.