U
Ž
I
V
O
Otvorena opcija nuklearnog i(li) rata raketama dugog dometa između NATO-a i Rusije natjerala je neke od bogatijih stanovnika zemaljske kugle, ali i dio tzv.srednjeg sloja da investiraju u kupnju i gradnju skloništa i bunkera za zaklon, otkrio je ugledni magazin The Economist navodeći kako je spomenuta pojava najviše maha uzela u SAD-u i Njemačkoj.
- Umjesto bazena ili garaže, mnogi ljudi sada žele bunker, kaže nam gospođa Piejde iz berlinske tvrtke BSSD. Klijenti su od tajkuna do tipične obitelji srednje klase u kojoj je muž elektrotehničar, a žena prodavačica. Većina traži utvrđeno sklonište u podrumu svoje kuće. S druge strane, jedna obitelj u Brandenburgu gradi veliki bunker u vrtu nove kuće koju je počela graditi početkom godine – piše The Economist. Tvrtka BSSD, prema istome izvoru, ima ponudu bunkera u tri standardne veličine, počevši od ‘modela ‘ za 79 tisuća eura. Na tržištu se nude i manje razrađene sobe za paniku već za 15 tisuća eura.
Zuckerberg i Kardashian
U SAD-u su, napominje magazin, za kupnjom bunkera prvo posegnule neke od najbogatijih i najpoznatijih obitelji poput sestara Kardashian. Prije gotovo četiri godine američka reality televizijska zvijezda Kim Kardashian i njezina sestra Khloé dale su se u kupovinu bunkera.
- Sestre Kardashian testirale su sklonište vrijedno 200 tisuća dolara koje je napravila tvrtka Atlas Survival Shelters, a koje nudi 46 ‘kvadrata‘ sigurnog prostora – navodi The Economist. Mark Zuckerberg, dodaje magazin, multimilijarder i osnivač Mete navodno gradi manje skučen objekt od 450 četvornih metara ispod svog ranča na udaljenom havajskom otoku.
Potražnja za bunkerima i skloništima u Njemačkoj porasla je nakon ruske invazije na Ukrajinu, a spomenuti BSSD počeo je dobivati oko tisuću upita dnevno mogućih kupaca. Osnivači tvrtke otkrili su Economistu da im se broj narudžbi u 2022. utrostručio. List dodaje da su na njemačkom tržištu bunkera i skloništa već prisutni ili se pojavljuju i novi igrači poput Deltamodula.
Velike investicije
Interes građana Njemačke za skloništima, napominje list, proistječe iz činjenice da je državna administracija odustala od gradnje dovoljnog broja skloništa za sve građane od nuklearnog ili rata raketama dugog dometa koje mogu pogađati ciljeve udaljene od lansirnih stanica i do 2500 kilometara. Stoga su se njemački građani ili dio njih počeli sami snalaziti za zaklon od granatiranja i radijacije. Magazin napominje kako bi njemačke vlasti za zbrinjavanje cjelokupnog stanovništva trebale izgraditi 210 tisuća velikih bunkera, uz investiciju od 140 milijardi eura i vrijeme građenja od otprilike 25 godina.
U njemačkim bunkerima i skloništima, prema The Economistu, ima mjesta za 450 tisuća građana. Suprotan primjer, dodaje list, su Finska i Švicarska, čije su vlasti izgradile dovoljan broj skloništa za sve stanovnike.
Hoxha vizionar
Najveći investitor u bunkere i skloništa na Starome kontinentu nakon 2.svjetskog rata, inače, bio je vođa komunističke Albanije Enver Hoxha. Iako nema pouzdanih podataka koliko je Hoxha, u razdoblju svoje vladavine od 1944. do 1985., napravio bunkera, procjenjuje se da ih nije bilo manje od 750 tisuća. Gledajući aktualnu potražnju za bunkerima u Njemačkoj i SAD-u i ukupnu geopolitičku militarizaciju, ispada da je Hoxha bio pravi vizionar iako su se njegovoj ‘bunkerizaciji‘ nakon pada ‘željezne zavjese‘ svi smijali gotovo 30 godina.