Nakon godina provedenih u diplomatskom zapećku, srbijanski predsjednik Aleksanndar Vučić ponovno je katapultiran u središte političke pozornosti zahvaljujući golemom apetitu Europske unije - a posebice Njemačke - za sirovinama potrebnim za izradu električnih vozila, piše POLITICO.
Njemački kancelar Olaf Scholz planira u petak otputovati u iznenadni posjet Beogradu kako bi prisustvovao potpisivanju sporazuma o suradnji između EU-a i Srbije o uvozu minerala, uključujući litij, koji su ključni za digitalnu i zelenu tranziciju EU-a, navodi ugledni medij istićući da je su informaciju dostavili ljudi upućeni u posjet Beogradu, zatraživši pritom anonimnost.
POLITICO ističe činjenicu da je Vučić dosad bio uglavnom izoliran od strane europskih čelnika zbog koketiranja s Rusijom i Kinom, napetosti na Kosovu i zbog sumnji u izbornu prijevaru.
No, tvrde, Njemačka, kao najveći proizvođač automobila u EU-u, ima veliki interes za osiguravanje litija — posebno unutar Europe kako bi smanjila svoju ovisnost o Kini. Neobično je, međutim, da Scholz ide na ovakav izlet u tako kratkom roku, piše POLITICO, ističući i da je ured njemačkog kancelara odbio komentirati posjet.
Srbijanska vlada najavila je u utorak da će ponovno pokrenuti radove na kontroverznom projektu iskopavanja litija na zapadu zemlje, nakon prošlotjedne presude ustavnog suda kojom je poništeno prethodno otkazivanje rudarske operacije.
Podsjećamo, Vučić je prije dvije godine zbog masovnih prosjeda bio prisiljen zaustaviti projekt i poništiti licencu doodijeljenu britansko-australskom rudarskom divu Rio Tinto.
Prošlog je mjeseca za Financial Times Vučić rekao da će rudnik, čije otvaranje očekuje 2028., proizvoditi 58.000 tona litija godišnje. To bi bilo jednako 17 posto proizvodnje električnih vozila u Europi ili 1,1 milijun automobila.
Kako piše POLITICO, o putu u Beograd razmišlja i Ursula von der Leyen, ali je njezino sudjelovanje neizvjesno s obzirom na to da joj još nije potvrđen drugi mandat te da joj slijedi glasovanje u Europskom parlamentu u četvrtak.
Nevladine udruge za zaštitu okoliša upozoravaju da bi izgradnja rudnika mogla dovesti do uništavanja staništa i zagađenja vode. Mnogi u Srbiji također strahuju od potencijalnog raseljavanja stanovnika u tom području.
Radomir Lazović, supredsjednik oporbene stranke Zelenih i ljevice Srbije, rekao je za POLITICO da je odobrenje rudnika od strane Ustavnog suda povezano s političkim utjecajem.
“U zemlji u kojoj institucije ne rade, izbori se kradu, Ustavni sud radi kao po komandi”, kazao je Lazović, “teško je zamisliti da će te iste institucije štititi interese građana kada je u pitanju okoliš."