Njemački novinari rešetali Vučića: ‘Ja stvarno više ne mogu Srbima to objašnjavati...‘

Povodom sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom list Handelsblatt objavio je intervju s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i biografsku crticu u kojoj stoji da je po profesiji pravnik i da je 1993. s 23 godine počeo kao radikal, da je 2008. bio jedan od suosnivača Srpske napredne stranke te da je promijenio poziciju, postao umjereniji i proeuropski orijentiran.

- Srbija je osudila ruski agresorski rat u Ukrajini, ali zemlja kandidatkinja, koja između ostaloga 100 posto ovisi o ruskom plinu, ne podržava sankcije koje je uvela EU - navodi Handelsblatt i intervju opisuje kao "razgovor o tome koliko je teško ne dopustiti da vas odvuku niti na jednu stranu".

- Malo je stranih političara koji poznaju Vladimira Putina bolje od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Nitko se s njim nije sastajao tako često - konstatira ovaj njemački list i tako počinje intervju. Na to Vučić odgovara: "Dosad 19 puta".

'Srbija i ja osuđujemo rat u Ukrajini'

Na pitanje kako danas ocjenjuje Putina i njegove namjere u Ukrajini, Vučić kaže da Putin s njim o tome nije razgovarao, da su se posljednji put vidjeli 25. studenoga prošle godine i da su tad samo nekoliko minuta razgovarali o Ukrajini, prenosi Deutsche Welle.

Novinari Handelsblatta pokušali su doznati razumije li predsjednik Srbije zašto Putin sad ovako postupa, raskidajući odnose s većinom europskih zemalja. "Slušam i čitam što kaže. On iznosi svoje motive. Ali to ne znači da se postupanje u Ukrajini može opravdati", rekao je Vučić.

- Koje točke razumijete u Putinovoj argumentaciji? Kritiku širenja NATO-a na istok? - glasilo je pitanje na koje Vučić odgovara da "Putin jasno spominje širenje NATO-a na istok" i potom ističe: "Bez obzira na to, Srbija i ja osuđujemo kršenje međunarodnog prava i rat u Ukrajini".

- Srbija se nije pridružila sankcijama Rusiji. Vama predbacuju slanje mješovitih signala Moskvi. Zar ruski rat ne prisiljava svakoga da odabere stranu - pitao je Handelsblatt.

- Osjećam se obveznim podržavati međunarodno pravo. Srbija je to i učinila. Ne zaboravite: nas je 1999. napao NATO, protivno međunarodnom pravu i bez mandata UN-a i mnogo smo propatili. To je jedan od razloga zbog kojih je Srbija podržala dvije rezolucije UN-a i osudila rat u Ukrajini - rekao je Vučić.

Njemački novinari koji su vodili razgovor na to su napomenuli: "No 1999. smo imali Miloševićevu agresiju na Kosovo…". Vučić je odgovorio: "Putin je prije nekoliko dana usporedio situaciju u Donbasu sa situacijom na Kosovu. On koristi kosovski primjer i odluke Međunarodnog suda pravde kao presedan za opravdanje svojih postupaka u Donbasu i drugim dijelovima Ukrajine".

Na pitanje: "Mislite na to da je Međunarodni sud pravde 2010. presudio da odcjepljenje Kosova od Srbije nije kršenje međunarodnog prava - između ostaloga i zato što je postojao genocid nad Kosovarima…?", Vučić je rekao: "Na Kosovu nije bilo genocida, a ne postoji niti jedna jedina sudska presuda koja to vidi drugačije. Ali Putin koristi kršenje međunarodnog prava 1999. od strane NATO-a za svoje trenutne akcije u Donbasu. On objašnjava, prema tadašnjim argumentima Zapada, da je u Donbasu bio genocid, zbog čega je morao intervenirati".

- Ali u Donbasu nema genocida nad ruskim govornim stanovništvom - istaknuli su njemački novinari. Na što je Vučić odgovorio: "U Donbasu je dosad na tisuće ljudi izgubilo život. Putin to navodi kao argument. To je problem za Zapad".

'Put u EU ostaje naš strateški cilj'

Upitan zašto se Srbija nije pridružila sankcijama SAD-a i EU-a, srbijanski predsjednik je rekao kako Srbiji nije lako pozicionirati se, s obzirom na "internu situaciju". "Ali što se sankcija tiče, mi smo desetljećima bili žrtve sankcija i ne vjerujemo u politiku sankcija. Među zemljama EU-a i dalje se vode rasprave, na primjer o embargu na naftu ili plin. Mi imamo svoje interese. I mi još nismo dio EU-a. Nažalost", objasnio je Vučić, a prenosi DW.

Na pitanje nije li teško biti između dvije strane, između Moskve i Bruxellesa, Vučić je rekao: "Mi smo samo vojno neutralni. Politički ne. Za mnoge je bilo iznenađenje što smo jasno rekli da je rat u Ukrajini kršenje međunarodnog prava. Hoće li se Srbija priključiti sankcijama ili ne, to ne impresionira nikoga u Rusiji. S druge strane, mi imamo svoje nacionalne interese u vezi s Kosovom i drugim pitanjima u kojima Rusija podržava naš stav. Dosad su nas u Vijeću sigurnosti UN-a podržavale Rusija i Kina. No istovremeno vrijedi sljedeće: mi smo jasno na našem putu ka EU - i to jest i ostat će naš strateški cilj".

'Jasni i ostvarivi ciljevi, ne samo za Srbiju, već za cijelu regiju'

Handelsblatt potom konstatira da podrška javnosti u Srbiji za pristupanje EU-u pada i pita kako je do toga došlo. Vučić kaže da ga to jako brine i navodi da je većina u Srbiji (42 posto) protiv ruske invazije na Ukrajinu dok je manji dio podržava (35 posto). Protiv sankcija Rusiji je 76 posto građana Srbije. A prvi put je ispitivanje javnoga mnijenja pokazalo da bi na referendum o ulasku Srbije u EU 44 posto glasalo protiv, a samo 35 posto za.

Srbijanski predsjednik kao razlog navodi sljedeće: "Naši ljudi od EU-a čuju samo jedno: Srbija treba priznati Kosovo kao neovisnu državu. Mnogi Srbi su već siti toga. Jer istovremeno u Ukrajini danas vide potpuno drugačiji pristup tih istih zapadnih sila. Imaju osjećaj da postoje dvostruki standardi. Ipak, mogu jasno reći: ostajemo čvrsto na putu ka EU".

- Zato što je EU pustio Srbiju da tako dugo čeka? - pitali su novinari Handelsblatta. Vučić je odgovorio: „To je jedan od problema. U procesu smo već́ više od 20 godina. A Srbija ima bolje brojke i vrijednosti od, na primjer, Bugarske 2007. kad je ušla u EU. U svakom slučaju, ne mogu više objašnjavati Srbima da još uvijek nemamo pravi pristupni status", prenosi Deutsche Welle.

I na kraju, na pitanje bi li rasprava o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji mogla biti šansa za Srbiju, Aleksandar Vučić je istaknuo: "Nadamo se tome - i da će Olaf Scholz i njegove riječi ubrzati širenje EU-a i vidjeti Zapadni Balkan kao dio EU-a. I ne govorim samo u ime Srbije. To je ono što nam je svima u regiji potrebno: jasni, ostvarivi ciljevi".