Nijemci na istoku zemlje, točnije, u dvije savezne države - Tiringiji i Saskoj - ove nedjelje izlaze na birališta i odlučuju o novom sazivu regionalne vlade, a zbog najave povijesnog trijumfa radikalno desne stranke Alternative za Njemačku (AfD), ovaj je izborni ciklus zaradio veliki interes šire globalne zajednice.
Ankete AfD-u najavljuju 30 posto u Tiringiji i 32 posto u Saskoj. Radikali vode i u Brandenburgu, ruralnom prstenu oko Berlina, koji na birališta izlazi 22. rujna.
Indikativno je i to što se vladajuća stranka lijevoga centra SPD, na čijem je čelu kancelar Olaf Scholz, na istoku kreće oko izbornog praga, i trenutačno uživa podršku tek šest posto tamošnjih sunarodnjaka.
Treba odmah stati na loptu i naglasiti da sve i ako AfD uspije obistiniti najave anketa i osigurati svoju povijesnu pobjedu, nije zagarantirano da će automatski i preuzeti kormilo nad upravama dotičnih saveznih država, jer su im dosad tradicionalne stranke vrlo dosljedno blokirale put do potrebne većine. Međutim, eventualna pobjeda AfD-a zadala bi još jedan snažan udarac ionako labilnoj koaliciji Olafa Scholza.
Vladajuća trojka, naime, zbog internih razmirica već mjesecima ne uspijeva pronaći suvisao odgovor na rastuću inflaciju, sve očitije probleme s migrantskom politikom te prijetnju iz Rusije, a ove su godine došli i nadomak rušenja vlade, jer se umalo nisu uspjeli dogovoriti oko proračuna. Tko bi rekao da će socijaldemokrati, liberali i zeleni teško usuglasiti svoja stajališta oko fiskalnih pitanja?
Okosnica vrlo toksične predizborne kampanje ovih regionalnih izbora bila je migrantska politika, a kao ulje na vatru ionako gorućeg problema, poslužio je nedavni incident za koji je odgovornost u ime tzv. Islamske države preuzeo 26-godišnji Sirijac, nožem usmrtivši troje, a ranivši najmanje osmero ljudi.
Zanimljiv segment tog problema jest činjenica da se takve vrste napada gotovo isključivo događaju na zapadu Njemačke, a da od njih profitiraju populisti na istoku. Kao što se moglo očekivati, politika AfD-a slabo pušta korijene na ekonomski razvijenom zapadu, zato što njihova radikalna migrantska politika ne odgovara tamošnjem poslovnom sektoru.
Upravo to, naime, ističu i tirinški te saski poduzetnici, upozorivši kako je na pomolu "ekonomska katastrofa neviđenih razmjera", prenosi Financial Times. Kao što se moglo i očekivati, poslovni sektor s velikom dozom skepse gleda na ekonomski model utemeljen na etnonacionalizmu, euroskepticizmu te otvorenoj rusofiliji. Nije naodmet podsjetiti kako je njemačka obavještajna služba upravo tirinški i saski ogranak AfD-a etiketirala kao prijetnju ustavnom poretku republike.
Daleko najsporniji segment njihova destruktivnog programa jest ksenofobna retorika, utemeljena na obećanju drastičnog pooštravanja migrantske politike, koja bi poduzetnicima na istoku Njemačke uvelike otežala, pa čak i blokirala, pristup radnoj snazi. Konteksta radi, riječ je o regijama koje od ujedinjenja države 1990. bilježe stalan odljev mozgova, osobito primjetan među mladim i visokoobrazovanim stanovništvom, koje svoju poslovnu sreću traži na ekonomski neusporedivo razvijenijem zapadu zemlje.
BDP Tiringije je 2022. iznosio 70,4 milijardi eura. Da povučemo paralelu, BDP Hrvatske u tom je razdoblju iznosio gotovo identičnih 70,3 milijardi eura. S dijametralno suprotne strane, BDP njemačke države Rajna Vestfalija u istom je razdoblju iznosio 790 milijardi eura.
Analiza ekonomista upozorava da se trend rapidno ubrzava, pa bi se već tijekom sljedećih deset godina iz Tiringije moglo iseliti 385.000 radnika, od njih ukupno milijun. Situacija je podjednako uznemirujuća u susjednoj Saskoj, gdje bi svaki peti stanovnik do 2033. mogao otići u mirovinu, čime bi se oslobodilo više od 366.000 radnih mjesta. Tko će ih popuniti?
- Bez (kontrolirane i odgovorne) migrantske politike, većina poduzetnika u našim pokrajinama već do kraja desetljeća bit će osuđena staviti ključ u bravu - objašnjava FT-u Marie-Christine Ostermann, predsjednica njemačkog Udruženja obiteljskih poduzetnika.
Björn Höcke najradikalniji je glasnik te politike, zbog čega su ga tirinški i saski poduzetnici izdvojili kao daleko najveći problem.
- Maske su pale, Hoecke je jasno i glasno dao do znanja kojim se prljavim taktikama planira koristiti, kao i to da nije spreman ni na kakve ustupke po tom pitanju - ističe FT-u Colette Boss-John, iz spomenutog Udruženja, naglasivši kako duboko vjeruje da čelnici AfD-a svojom glavnom zadaćom smatraju potpuno uništenje malih i srednjih poduzetnika na istoku zemlje.
Neovisno o ishodu ovih regionalnih izbora na istoku Njemačke, postaje sve jasnije kako će tradicionalne stranke morati početi zaoštravati migrantsku politiku jer im ona postaje Ahilova peta. Berlin je tako u četvrtak, nekoliko dana prije otvaranja birališta u Tiringiji i Saskoj na kojim bi vladajuća trojka mogla doživjeti pravi potop, poručio kako tražitelji azila kojima prijeti deportacija u neku drugu članicu Europske unije više neće moći primati pune socijalne povlastice.
Jednako tako, zbog dva napada nožem koji su se dogodili u razmaku od samo sedam dana, vlada uvodi zabranu noževa na javnim mjestima poput željezničkih postaja i većih okupljanja, a federalnoj policiji dala je zeleno svjetlo za korištenje softvera za prepoznavanje lica, kao i umjetne inteligencije koja će identificirati osumnjičenike za terorizam.
Scholzova je vlada u petak objavila kako su posebnim letom za Kabul deportirali 28 osuđenih kriminalaca u Afganistan, što je prvi takav potez otkad su talibani preuzeli vlast u toj zemlji 2021.
Prema službenoj statistici EU, Njemačka je prošle godine obradila 329.035 zahtjeva za azil, što odgovara polovici ukupnog stanovništva grada Frankfurta. To je najveći godišnji broj tražitelja azila od 2016. godine, zbog čega, čak i dužnosnici administracije Olafa Scholza, ističu kako ne mogu kvalitetno i temeljito obrađivati sve zahtjeve.
Dosad se ostanak u zemlji tolerirao čak i onima čiji su zahtjevi za azil bili odbijeni, te ih se rijetko deportiralo. Scholz je dao naslutiti kako će se ta politika ubrzo morati promijeniti.