Njemački predsjednik sve je bliži prisilnom odlasku: Laži bi mu oprostili, ali ne i prijetnje medijima

Njemački predsjednik Christian Wulff (52) izazvao je nezapamćen skandal.

Na udaru je medija, javnosti i političkih krugova nakon što je objavljeno da je Kaiu Diekmannu, uredniku Bilda - njemačkih novina koje se prodaju u nakladi od tri milijuna primjeraka - ostavio prijeteću poruku na govornoj pošti, pokušavajući spriječiti te novine da objave priču o pozajmici koju je Wulff dobio od obitelji jednoj njemačkog poduzetnika.

Poruke iz Kuvajta

Predsjednik, koji je tada bio na putu u Kuvajtu, Diekmannu je poručio da “ako žele rat, mogu razgovarati kad se vrati kući”. Zaprijetio mu je i tužbom te “konačnim raskidom” s Bildom i njegovim izdavačem Springerom, čije je nadležne također nazvao u pokušaju da zaustavi objavu članka.

O Wulffovim prijetnjama nije prvi izvijestio Bild (iako je unatoč predsjednikovoj intervenciji objavio članak o pozajmici), nego Süddeutsche Zeitung i Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung. Ta dva lista nisu navela izvore za priču ni transkript razgovora, no skandal se istoga trena proširio.

Sloboda medija

Naposljetku je potvrda o prijetećoj poruci u ponedjeljak stigla i od Bilda, uz objašnjenje da je list odlučio ne izvještavati o njoj jer se predsjednik dva dana poslije ponovno javio i ispričao zbog sadržaja i tona poruke. Ispriku su, tvrde, prihvatili.

Isti dan oglasio se i ured predsjednika, koji nije negirao, ali ni potvrdio optužbe. - Sloboda tiska za predsjednika je važna vrijednost. No, predsjednik kategorički odbija diskutirati o off the record razgovorima i pozivima - izjavili su iz ureda.

Izgubio potporu

Vijest o Wulffovu ponašanju u njemačkim je medijima dočekana s apsolutnim zgražanjem koje je dovelo do opće solidarizacije novina - koje sada sve odreda traže Wulffovu ostavku.

- Prominentni ljudi moraju prihvatiti kritičko izvještavanje kao dio slobode govora. Nitko to ne bi trebao znati bolje od šefa države - tvrdi Michael Konken, predsjednik Njemačke asocijacije novinara. Naime, funkcija predsjednika u Njemačkoj velikim je dijelom ceremonijalna, no njega se smatra ultimativnim braniteljem ustava, koji među ostalim garantira i slobodu medija.

Slučaj misteriozne pozajmice, koji je toliko uzrujao predsjednika da je išao prijetiti, datira još iz 2008., u vrijeme kad je Wulff još bio guverner Donje Saske. Tada mu je supruga njegova prijatelja i poduzetnika Egona Geerkensa pozajmila 500 tisuća eura kako bi kupio kuću. Kamata je iznosila četiri posto i bila je niža od one u banci.

Nakon što je Bild razotkrio da je Wulff dobio pozajmicu, predsjednik se našao na meti kritika da nije bio iskren u vezi s prirodom svog odnosa s Geerkensom. Naime, Wulffu je u parlamentu 2010. postavljeno pitanje o tome je li imao poslovne veze s Geerkensom, a on nije spomenuo izdašnu pozajmicu.

Merkel ga još podržava

Wulff se prije Božića ispričao što nije bio “otvoren” oko privatne pozajmice koju je dobio. Tada se još činilo da bi mogao bez problema ostati u uredu unatoč kritikama medija i opozicije.

No, sada je njegov položaj na klimavijim nogama, a protiv njega su se počeli buniti i članovi njegove stranke. Najvažnije, ostao je bez podrške medija.

- Naivno je razmišljati da možete ostati na funkciji bez podrške Bilda - tvrdi Steffen Burkhardt, stručnjak za medije sa sveučilišta u Hamburgu. Predsjednik, tvrde izvori koji su mu bliski, tako ne misli iako se pritisak na njega dodatno pojačao u utorak kad je njemački list Die Welt izvijestio da je predsjednik prošlog ljeta pokušao izvršiti pritisak i na Welt am Sonntag.

Ako Wulff na kraju odstupi, to će biti veliki udarac i za kancelarku Merkel, koja ga je nominirala za predsjednika (u prvoj rundi izbora doživjela je poniženje kad je 40-ak pripadnika njene vlastite stranke, Kršćansko-demokratske unije, glasalo protiv njezina kandidata).