ERNA SOLBERG

NORVEŠKA PREMIJERKA U VELIKOM INTERVJUU ZA JUTARNJI Progovorila o odnosima s Trumpom, NATO-u, migracijskoj krizi, ali i tajni uspjeha njezine države

 
Erna Solberg
 Krasnodar Peršun / CROPIX

Norveška premijerka Erna Solberg posjetila je ovaj tjedan Zagreb gdje se susrela s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović te potpisala bilateralne ugovore o suradnji između Norveške i Hrvatske.

Posljednji posjet iz Norveške Hrvatskoj na najvišoj razini dogodio se prije 18 godina. Zašto vaš posjet baš sada?

- Bilateralni razlozi, ali i zbog širih regionalnih pitanja. S vašom Vladom finalizirali smo i potpisali ugovor o projektima koje Norveška kao članica EEA ovdje financira te ugovor o zaštiti informacija kako bismo učvrstili suradnju na području sigurnosti i obrane.

Osim toga, zanimaju nas različita gledišta o problemima u regiji jer smatramo da je Europa stabilna ako postoji gospodarska i politička stabilnost na Zapadnom Balkanu. Uostalom, idući tjedan održava se summit NATO-a, uskoro su izbori u Bosni i Hercegovini i nama je važno znati kako regija gleda na te događaje. Jučer sam zbog toga bila i u Beogradu.

Summit NATO-a održava se idući tjedan. Kakav je vaš stav o reformi Sjevernoatlantskog saveza, što bi Oslo promijenio i što će biti vaša pozicija na summitu?

- Dva su prioriteta na kojima jako puno radimo. Jedno je pomorska strategija. Velik fokus dosad je bio na jug ili granice s Rusijom. No, da bi NATO funkcionirao, ključan je Atlantik kao veza između Europe i SAD-a. Zato nam je važno jačanje pomorskog dijela Saveza i time smo zadovoljni. U slučaju ovog summita važna je zapovjednička struktura, želimo poboljšanje i veću učinkovitost, a rezultata ima. Zato smo zadovoljni NATO-om. Također pokušavamo povećati potrošnju, ali kako bismo pojačali vojne sposobnosti, a ne samo da bismo 'nabildali' brojke.

Sastali ste se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Kakvi su vaši dojmovi?

- Imali smo ugodan sastanak. Naravno, oni žele da povećamo potrošnju za vojsku, ali mislim da imamo dobru suradnju. Uostalom, Norveška je jedna od zemalja koja ima trgovački deficit sa SAD-om pa je predsjednik Trump s nama zadovoljniji nego s nekim drugim zemljama. Kupujemo vojnu opremu od SAD-a. Mislim da na nas gleda kao na bliskog saveznika. A mi imamo bliske odnose sa SAD-om zbog naše duge obale i činjenice da smo ovisni o kapacitetima koje ima SAD.

Zagreb, 030718.
Baboniceva 84.
Erna Solberg premijerka Norveske u rezidenciji Norveske ambasade sa novinarkom Jutarnjeg lista Antonijom Handabak.
Foto: Krasnodar Persun / CROPIX
Krasnodar Peršun / CROPIX
norveška premijerka Erna Solberg u razgovoru s novinarkom Jutarnjeg lista Antonijom Handabakom

Imigracija je goruće pitanje u Europi, a nadovezuje se na stabilnost i sigurnost i ovoga dijela Europe. Što mislite o prošlotjednom dogovoru u Bruxellesu?

- Dobro je da je došlo do dogovora. No, moramo biti iskreni u pogledu toga da ima još puno posla prije nego što se dijelovi dogovora budu mogli provesti u djelo. Primjerice, kada je riječ o otvaranju izbjegličkih centara, treba imati suglasnost zemalja. Čvrsto vjerujem da nam treba zajednički europski program za imigrante te da treba raditi razliku između izbjeglica i ekonomskih migranata. Najveći je problem politika vraćanja u slučaju da tražitelj azila ne ispunjava kriterije. Mi smo se time puno bavili jer u našoj zemlji mnogo ljudi živi ilegalno i radi u sivoj ekonomiji. Volimo organiziranost, želimo da ljudi imaju prava koja im pripadaju i ne želimo da neozbiljno poslovanje ugrožava ozbiljan biznis. No, trenutačna procedura ne funkcionira. Treba raditi i na sprečavanju sukoba te ekonomskom rastu u zemljama podrijetla.

Što je, prema norveškom iskustvu, temelj dobre integracije stranaca u društvo?

- Najvažnije nam je da nauče norveški i da im damo vještine potrebne na našem tržištu rada. Osim toga, važno je da se uključe u društvo. Čvrsto vjerujemo da se, ako se uselite u neku zemlju, trebate integrirati u društvo. To je dvosmjerni proces. Društvo vam mora omogućiti pristup, ali se i vi morate željeti integrirati. Također, naše plaće su visoke, ali traže se kvalificirani radnici. A u nekim zemljama obrazovanje zbog sukoba i problema ne funkcionira pa na tome jako puno radimo i inzistiramo na vještinama.

Još jedno aktualno društveno pitanje je položaj žena. Vaš kabinet je pretežno ženski, jedan od rijetkih u svijetu sastavljenom od uglavnom muških delegacija. Velik je broj parlamentarki. Je li bilo teško doći do te razine i koja su se nova pitanja otvorila sada kad ste dobrim dijelom postigli zadovoljavajući status žena u društvu?

- U sektoru politike Norveška može reći da je postigla ravnopravnost, iako postoje razlike među pojedinim vladama. Mjesta za napredak u gospodarskom sektoru još ima. Bilo je ne tako ugodnih poruka i stavova da je politika muški posao, no brzo su se ispuhali. Ono što sada primjećujemo jest trend da se žene više obrazuju, da djeca migranata u našem obrazovnom sustavu dobro napreduju i da je društvena mobilnost sada viša. No, primijetili smo da postoji skupina mladih dječaka koji odustaju od škole. Zbog digitalizacije i automatizacije za 20 godina bit će sve manje prilike za njih na tržištu rada, a riječ je o sektorima u kojima su oni dosad pronalazili siguran posao. Ovo nije samo socijalni, nego i politički problem. Ne želimo stvaranje marginalizirane skupine ljudi koju su ljutiti jer ne pronalaze svoje mjesto u društvu. To destabilizira društvo, a mi radimo na održivom socijalnom sustavu. U tom smislu ne bavimo se samo ekonomijom i okolišem, nego i društvom.

Populizam je u usponu u Europi, sve se više tradicionalnih stranaka bori za opstanak. Vi ste osvojili drugi mandat, što desetljećima nije polazilo za rukom konzervativnim premijerima u Norveškoj. Što ste dobro učinili?

- To vam uvijek malo ovisi o vašim vlastitim politikama, a malo o nedostacima vaših suparnika. Smatram da smo dobro upravljali zemljom u trenucima pada cijena nafte zbog koje je porasla nezaposlenost, ali i po pitanju izbjegličke krize. Pooštrili smo imigracijsku politiku, uveli neka ograničenja i mislim da su ljudi vidjeli da dobro vladamo situacijom. A važno je i to da imamo plan za budućnost.

Mislim da je važno što smo imali vrlo otvorenu raspravu o imigraciji koja je tada bila glavna tema. Danas imamo rekordno nisku imigraciju jer smo na dalekom sjeveru, a na europskim granicama su jake granične kontrole.

Norvežani su jako ponosni na društveni i politički sustav svoje zemlje. Što je važno razviti uz dobru političku vlast?

- Važan aspekt norveškog društva jest to da ljudi imaju povjerenja. Vjeruju političkom sustavu i društvu, a to je posebice važno u ovakvim nesigurnim vremenima. Vjeruju vodstvu i institucijama. Smatram da to proizlazi iz činjenice da smo društvo koje se jako bavi volonterskim radom i radom za zajedničko dobro. Kada gradite društvo radeći zajedno na volonterskoj osnovi, bez da vam se za to plati, to zbližava ljude. U tome su ključ razvijeno civilno društvo i njegove institucije. To nije odluka političara, to je dio naše tradicije i postojalo je i prije izgradnje države blagostanja. Ako možete izgraditi suradnju među ljudima na lokalnoj razini, bez političkog poguravanja, to je možda najbolji način za treniranje demokracije, a važno je jer ljudi imaju priliku da se čuje njihov glas. To dovodi do stvaranja povjerenja jer shvaćate da je riječ o društvu koje je naviklo međusobno si pomagati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:55