Nova EU pravila za restrikcije na granicama: Uz zelene, narančaste i crvene, uvode se i sive zone

Europska komisija danas je predložila smjernice i preporuke državama članicama kako bi mjere ograničenja kretanja bile koordinirane, predvidljive i na vrijeme jasne građanima. Takve preporuke Komisije bile su nužne nakon kaosa koji je nastao zbog različitih odluka pojedinih država koje bez najave stavljaju neku regiju iz žute ili narančaste u crvenu zonu.

Zbog toga su neki građani morali u samoizolaciju nakon povratka u svoju državu, a tisuće djece nije se moglo vratiti na vrijeme za početak školske godine. Europska komisija je predložila jasne i jedinstvene kriterije za izradu mape zona po bojama. Tu mapu bi izradio Europski centar za kontrolu bolesti, a sve države članice bi trebale tu mapu uzimati u obzir.

Ključan broj zaraženih

Države članice bi trebale najaviti tjedan dana unaprijed uvođenje mjera. Za sve zelene zone ne bi trebalo biti ograničenja kretanja. Kao zelene zone bi bile sve one u kojima je broj novozaraženih manji od 25 na 100 tisuća stanovnika u razdoblju od 14 dana, i u kojima je postotak pozitivnih na ukupni broj testiranih bio manji od 3 posto.

Bit će lakše za neke regije, ili države, biti na narančastoj zoni ako se ove smjernice prihvate. U takvim zonama bi bile regije u kojima je broj novih slučajeva na 100 tisuća stanovnika unazad dva tjedna bio manji od 50 ili postotak pozitivnih od ukupnog broja testiranih 3 posto ili veći, ili ukupni broj novozaraženih između 25 i 150 na 100 tisuća stanovnika, ali postotak pozitivno testiranih manji od 3 posto od ukupnog broja testiranih.

U crvenoj zoni bi bile regije gdje je broj zaraženih na 100 tisuća stanovnika iznad 50 te postotak pozitivno testiranih preko 3 posto od ukupnog broja testiranih. Bez obzira na postotak testiranih u crvenoj zoni bi bile sve regije gdje je broj novozaraženih iznad 150 na 100 tisuća stanovnika. Hrvatska ima više od 90 oboljelih na 100.000 stanovnika tijekom posljednjih 14 dana.

'Sive zone'

Komisija predlaže i “sive zone” u kojima bi bile regije za koje nema dovoljno pouzdanih informacija i gdje je broj testiranih na 100 tisuća stanovnika manji od 250. Europska komisija i dalje smatra da je najefikasnija i najsigurnija metoda karantena od 14 dana, ali o tome se trebaju još dogovoriti države članice. Moguće je i da ona bude kraća.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je objasnila kako bi trebalo djelovati zajedničko kodiranje zona. Iz zelene u zelenu zonu kretanje bi trebalo biti bez ikakvih restrikcija. Ako netko putuje iz crvene zone, države članice mogu uvoditi mjere, ali ne i zabraniti ulazak. Mogu tražiti karantenu i testiranje.

Ali ako jedna država poduzme mjere za neku crvenu zonu, onda mora iste mjere poduzeti za sve crvene zone u cijeloj Europskoj uniji, uključujući i one u svojoj državi. Primjerice, ako bi Zagreb smatrao Bruxelles kao zonu visokog rizika i ograničio dolazak putnika iz Bruxellesa, iste mjere bi trebao koristiti i za Split i Zadar ako bi bile označene na mapi kao crvene zone.

Time se želi spriječiti diskriminacija na razini EU. U ovom trenutku, dok se ne usvoje predložene mjere Komisije, situacija na razini EU je prilično kaotična. Primjerice, tko kod dođe u Belgiju iz Zadra, Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske ili Šibensko-kninske regije, morat će se testirati i ići u obveznu samoizolaciju 14 dana.

Ove regije su stavljene na crvenu listu belgijskog ministarstva vanjskih poslova za koje je Belgijancima zabranjeno putovanje. Za većinu drugih regija u Hrvatskoj, uključujući i grad Zagreb, važe pravila iz narančaste liste, za koje se karantena od 14 dana i testiranje preporučuje.

Na crvenoj listi od petka poslijepodne će biti i cijela Španjolska, osim Tenerifa, te velik dio Francuske, uključujući i glavni grad Pariz. Obvezna karantena i testiranje na Covid-19 ostaje za sve koji su boravili izvan Europske unije i država Schengena koje nisu u EU.

Isti standard

I sam grad Bruxelles je na crvenoj listi mnogih država Europske unije, koje ne preporučuju, ili čak zabranjuju putovanja svojim građanima. Poruku za izbjegavanje kaosa je uputio i predsjednik Europskog parlamenta David Sasolli.

- Previše je konfuzije. Svaka država članica djeluje sama. Građani i poslovna zajednica s druge strane očekuju zajednički odgovor, jasna pravila kako postupati i transparentnost o tome kako se opasne regije definiraju. Situacija je ozbiljna. Samo koordinacija od strane Europske komisije može osigurati da se kriteriji standardiziraju, izbjegne diskriminacija i građani EU dobiju jasno definirani okvir - rekao je Sasolli.