Invazija ruskih snaga na Ukrajinu 24. veljače 2022. promijenila je mnogo toga. Geopolitičke, političke i društvene posljedice ovog rata protekom vremena sve su vidljivije - dovoljno je, na primjer, pogledati sve dinamičniju kartu globalnih odnosa i savezništva i to kako izgleda danas u odnosu na stanje od prije tri godine.
Jedan od stvari koja promijenila gotovo odmah je konačno zbogom takozvanoj mirovnoj dividendi: riječ je o preusmjeravanju javnih sredstava (novaca) iz obrambenog sektora u druge resore, a koji se dogodio nakon Hladnog rata, naročito u europskim zemljama koje raspadom Sovjetskog Saveza više nisu vidjele prijetnju svojoj sigurnosti. Mirovna dividenda je tako rezultirala znatno smanjenim ulaganjima u vojsku, što se odrazilo i na tome da dobar (veći) dio NATO članica nije prelazio dogovoreni prag od minimalnih 2 posto BDP-a koji se troše u obranu.
Dvije i pol godine kasnije, situacija se praktički okrenula - naime, za 2024. tek osam NATO članica izdvaja manje od previđenih 2 posto BDP-a na obranu (među njima i Hrvatska koji će taj praga prijeći 2025.), dok sve ostale troše više. Godinama su prvaci bili Amerikanci koji su i nakon 90-ih nastavili "hraniti" svoj golemi vojno-industrijski stroj (iako ni blizu kao nekad). A sada, zahvaljujući Putinovoj agresiji, imamo novi broj 1 - Poljsku.
Samo u 2024. Varšava za obrambeni sektor izdvaja 4,12 posto BDP-a, osjetno više od 3,43 posto koliko troši malena Estonija i 3,38 posto koliko troši SAD. Naravno, zbog veličine ekonomije, u apsolutnom iznosu prvaci su Amerikanci s 824,3 milijarde dolara, dok je Poljska u apsolutnom iznosu za obranu dala oko 35 milijardi dolara. Pritom imajte na umu da su lani Poljaci za vojsku dali nešto više od 31 milijarde dolara, a 2022. "tek" 15,3 milijardi dolara, što zapravo sve govori o motivaciji koju im je Putin dao ratom u Ukrajini. Loša povijesna iskustva sa SSSR-om, u kombinaciji s napadom Rusa na susjednu državu, Varšavi su bila sasvim dovoljna da promptno ojača svoju obranu.
Najveći dio povećane potrošnje na vojsku, a koja bi iduće godine trebala narasti na 4,7 posto BDP-a, Poljska troši na nabavu nove vojne tehnike, svih tipova i praktički za sve rodove vojske. Od novih borbenih aviona, jurišnih helikoptera, dronova, višecijevnih raketnih bacača, haubica, oklopnih vozila i velike količine tenkova. A upravo su nam tenkovi koje nabavlja Poljska bili tema u zadnjoj epizodi podcasta Prva linija u kojoj nam je Matija Blaće s YouTube kanala Codex Militaria stručno objasnio sve što treba znati o njima, kao i to zašto su se Poljaci odlučili baš za nabavku iz Južne Koreje, iako im susjedi Nijemci proizvode možda i bolji, ili jednako dobar tenk (Leopard 2A8).
Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija.
U tekstu ispod videa osvrnut ćemo se na najveće vojne poslove koje je Poljska sklopila u zadnjih par godina, dok vas za detalje o samim tenkovima upućujemo da pogledate emisiju.
Video podcasta pogledajte ispod
Ranije ove godine zamjenik poljskog ministra obrane otkrio je da Ministarstvo planira potpisati više od 150 ugovora za nabavku naoružanja i vojne opreme. Poljaci su se prvo okrenuli svojim američkim saveznicima, računajući da je kod em najveći izbor, em najveća dostupnost i količina oružanih sustava koje im treba. Što se pokazalo tek djelomično točno.
Najzvučniji ugovor s Amerikancima Varšava je zapravo sklopila i prije početka rata u Ukrajini, a radi se o kupnji 32 borbena aviona pete generacije F-35A koje su Poljaci nazvali "Husari". Cijeli posao težak je 4,6 milijardi dolara, prvi primjerak s proizvodne trake sišao je krajem kolovoza ove godine, a sama dostava avion izvrši će se između 2026. i 2030. godine.
Puno vrjedniji posao s Washingtonom sklopljen je u kolovozu ove godine kad je od Boeinga naručeno čak 96 jurišnih helikoptera AH-64E Apache, zajedno s tisućama projektila kojima će biti naoružani. Sve će koštati najmanje 10 milijardi dolara, prema Reutersu možda čak i 12 milijardi.
Amerikanci su dobro tržili s Poljacima i kad su u pitanju sustavi za kopnenu vojsku, i to dva koja smo mogli vidjeti i u ratu u Ukrajini (iako s promjenjivim rezultatima). Netom nakon ruskog napada na Ukrajinu Varšava je naručila 250 tenkova Abrams M1A2 SEPv3 po cijeni od 4,75 milijardi dolara, da bi po izbijanju rata u Ukrajini šoping podebljala s još 116 M1A1 Abramsa koje će platiti 1,4 milijarde dolara i naknadno modernizirati.
Drugo, načelno je dogovoreno da će se kupiti 486 mobilnih višecijevnih raketnih bacača HIMARS po okvirnoj cijeni od 10 milijardi dolara, no tek se prije tri tjedna počelo konkretnije pričati da će prva narudžba iznositi točno 100 komada. Isporuke bi, prema pisanju medija, trebale početi iduće godine. Inače, prvih 20 komada ovog sustava Poljska je kupila još 2019. za 414 milijuna dolara.
Među poslovima koji su sklopljeni još prije rata pa naknadno podebljani naročito se izdvaja i kupnja mobilnih PZO sustava Patriot PAC-3 koji su 2018. godine naručeni za 4,75 milijardi dolara. Potom je lani SAD odobrio Poljskoj prodaju 48 novih lansera za Patriote plus 644 PAC-3 projektila i niz vezane opreme, a cijeli je posao procijenjen na 15 milijardi dolara. Ovog ljeta je Poljska sklopila ugovor s Raytheonom Polska da će u Poljskoj proizvesti 48 lansera M903 po cijeni od 1,23 milijarde dolara.
Ako se malo odmaknemo od Amerikanaca, zanimljiv posao je i narudžba dva polovna Saab 340 AEW aviona, ključnih za pregled bojnog polja i umreživanje borbenih aviona - njih se kupuje od Emirata. U Aziji se kupovalo još i od Turske, od koje su još 2021. naručene izuzetno popularne bespilotne letjelice Bayraktar TB2 - za 24 komada plaćeno je 270 milijuna dolara, a svi dronovi isporučeni su do sredine ove godine.
Možda najveća vijest u vezi poljskih vojnih nabavki bio je njihov zaokret prema Južnoj Koreji. Na prvu se možda činilo čudnim, sve dok se ne sjetite da je riječ o zemlji s itekako potentnom vojnom industrijom, koja je pritom u stanju napraviti nešto što nitko drugi nije - isporučiti naručene sisteme praktički odmah. Već 2022. dogovoreno da će Poljska kupiti brdo naoružanja od Južne Koreje, među sustavima koji su se našli na spisku bili su mobilni raketni bacači, samohodne haubice, tenkovi i borbeni avioni, a južnokorejska banka Kexim naknadno je procijenila vrijednost svih ugovora na čak 23 milijarde dolara. Kad se sve proizvede i dostavi iznos će u konačnici gotovo sigurno biti još i veći.
Prvo što je mnogima upalo u oko je narudžba za K2 Black Panther tenkove, koji nisu nužno optimizirani za teren koji ih čeka u Poljskoj, ali se ubrajaju među najbolje i najmodernije tenkove na svijetu.
- To je bio najbrži način po kojem je Poljska mogla dobiti moderno naoružanje, za relativno povoljnu cijenu i, dodatno, dobiti mogućnost tehnološkog transfera tako da u budućnosti mogu i oni biti autonomni u proizvodnji tenkova, poručio je Matija Blaće.
Poljska ukupno želi kupiti 1000 tih tenkova, uz to da je zasad sklopljen ugovor samo za prvih 180, a koji se po cijeni od 3,24 milijarde dolara proizvode u Južnoj Koreji. Valja napomenuti da su prvi tenkovi stigli već nekoliko mjeseci nakon sklapanja ugovora, dok ih je dosad isporučeno 71. Što se tiče preostalih 820 tenkova, inicijalna je zamisao poljskih vlasti bila da se svi pod licencom proizvedu u Poljskoj (K2PL), ali čini se da će ipak još nekoliko stotina njih biti proizvedeno u Južnoj Koreji prije nego se uspostavi pogon u Poljskoj.
Nije se štedjelo ni na samohodnim haubicama K9 Thunder, kojih se ukupno želi nabaviti 672. Prvi ugovor za 212 tih topova sklopljen je u ljeto 2022. godine po vrijednosti od oko 2,5 milijarde dolara, a do danas ih je već dostavljeno 120. Krajem prošle godine sklopljen je novi ugovor težak 2,6 milijardi dolara za još 152 K9 haubice od kojih će 146 biti u varijanti K9PL, posebno prilagođenoj poljskim zahtjevima.
Kupljeni su i mobilni raketni bacači K239 Chunmoo, njih gotovo 300 komada. Prvih 218 naručilo se još 2022. po cijeni od 3,55 milijardi dolara, dok je ove godine u travnju sklopljen ugovor za njih još 72 po vrijednosti od 1,6 milijarde dolara. Prema zadnjim podacima, najmanje 54 sustava već su dopremljena u Poljsku.
I na kraju tu je i kupovina KAI FA 50 Zlatnih orlova, lakih borbenih aviona koje se svojedobno spominjalo, iako nikad posve ozbiljno, kao i moguće borbene avione koje će kupiti Hrvatska. Njih je Poljska naručila ukupno 48, uz to da ih je 12 već stiglo prošle godine. Prvih 12 aviona je u Block 10 varijanti, a koštali su 705 milijuna dolara. Preostalih 36 bit će u FA-50PL Block 20 varijanti te će koštati 2,3 milijarde dolara i biti dostavljeni između 2025. i 2028. godine. U konačnici će se i prvi avioni dići na taj standard, a koji uključuje i korištenje američkih projektila Sidewinder i AIM-120 AMRAAM.
I na kraju spomenimo još jednom da ovo ni blizu nisu svi vojni ugovori koje je Poljska sklopila. Na primjer, tu je i kupovina domaćeg borbenog oklopnog vozila BWP Borsuk, a kojih je naručeno čak 1400 komada ili narudžba za više od 300 borbenih vozila KTO Rosomak, koje su zapravo čuvene finske Patrije, a proizvode ih Poljaci po licenci.
Prethodne epizode podcasta "Prva linija" možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....