Trebao je ovo biti najavni tekst drugog druga predsjedničkih izbora u Rumunjskoj koji su, zbog realne mogućnosti pobjede proruski orijentiranog kandidata krajnje desnice, Călina Georgescua, bili pod povećalom šire europske javnosti. Ipak je riječ o strateški važnoj članici EU i NATO-a, u kojoj bi dolazak Putinova igrača na, de facto, čelo oružanih snaga uzrokovao ozbiljan tektonski potres na cijeloj zapadnoj hemisferi.
Kontroverzni Georgescu ove je nedjelje trebao odmjeriti snage s protukandidatkinjom desnoga centra, Elenom Lasconi. No, rumunjski je Ustavni sud samo 48 sati prije otvaranja birališta odlučio poništiti cijeli proces, i to na temelju kredibilnih dokaza obavještajnih službi da je na ishod prvog kruga predsjedničkih izbora, dakle relativne pobjede dotičnog Georgescua, direktno utjecao Kremlj svojom elaboriranom kampanjom po društvenim mrežama, ali i hakerskim napadima na obradu glasačkih listića.
Naime, rumunjska nadzorna tijela od samoga početka ovogodišnje neobične kampanje, suspektnim smatraju činjenicu da je Georgescu na sam vrh političke scene došao u bizarno kratkom roku, iz gotovo totalne anonimnosti, bez podrške neke od većih stranaka, tradicionalnih medija ili donatora s "imenom i prezimenom". Do dana današnjeg, ne postoje jasni izvori njegovih prihoda, a dubiozna je i činjenica da je većinu kampanje vodio na društvenim mrežama, u sklopu čega je u samo 24 sata nastalo više od 25.000 profila koji su sumanuto počeli "pumpati" proruski sadržaj.
U samo nekoliko tjedana proeuropski orijentirana zemlja počela je, tako, respondirati na retoriku kandidata koji je direktno kritizirao članstvo Rumunjske u NATO-u i EU, te koji je svojim prioritetom najavio promptno ukidanje vojne i ine pomoći Ukrajini.
Tajne su službe aktualnom predsjedniku Klausu Iohannisu (kojem mandat, usput budi rečeno, tehnički završava krajem mjeseca) početkom tjedna dostavile kredibilne dokaze da su na kampanju utjecali strani državni i nedržavni akteri, a Rusija je direktno bila optužena za seriju agresivnih hibridnih napada. Točnost informacija poslije su potvrdile i američke te europske obavještajne službe, zbog čega je rumunjsko Vijeće nacionalne sigurnosti sredinom tjedna deklasificiralo dokumente kako bi predsjednik na temelju njih mogao tražiti očitovanje Ustavnog suda zbog sumnje na ugrozu nacionalne sigurnosti.
Iohannis je sve objasnio i svojim sunarodnjacima u izvanrednom obraćanju ovoga petka.
Međutim, njegovo im je objašnjenje poslužilo kao slaba utjeha jer je zemlja ovim potezom gurnuta u dosad neistražene ustavne vode. Naime, do ovog trenutka nije poznat novi termin izbora, no zdrava logika nalaže da će se ono trebati održati vrlo skoro. Iohannis će biti primoran produljiti svoj posljednji mandat na čelu zemlje dok se političke opcije ne regrupiraju i prilagode ovoj odluci.
Obustava predsjedničkih izbora u ovom je trenutku bila vrlo rizičan potez, jer osim što je zemlja time zakoračila na nepoznat teritorij svojih institucionalnih ingerencija, Georgescuu je na pladnju serviran argument da je žrtva sabotaže "močvarnih elita", zbog čega postoji prilično realna šansa da će mu time tek dodatno početi rasti rejting - baš kao što je to bilo u slučaju Donalda Trumpa u SAD-u.
Ovogodišnji su nam američki izbori dokazali da "autsajderski" kandidati, protiv kojih se tradicionalne političke strukture obračunaju bespresedanskim mjerama, odlaze u korist upravo tih autsajdera, baš zato što oni svojim biračima ionako nude tektonski potres tromog državnog sustava. Indikativno je i to što se protiv odluke Ustavnog suda pobunila i Georgescuova protukandidatkinja Lasconi, ironično, složivši se s njim u ocjeni da "država napada demokratski proces".
Georgescu je najavio da će uložiti žalbu na rumunjski Vrhovni sud, no još nije jasno hoće li se time išta postići jer ni pravni znalci nisu sigurni hoće li Vrhovni sud imati ingerenciju nad Ustavnim sudom u ovakvim prilikama. Presedan, naime, ne postoji.
Da stvar bude još dramatičnija, Rumunji su prošlog vikenda izabrali i novi saziv parlamenta, koji će tijekom idućih tjedana formirati većinu, a time i vladu. Konteksta radi, riječ je o parlamentarnoj demokraciji u kojoj, baš kao što je i slučaj u Hrvatskoj, premijer i vlada "vode kolo", dok je predsjednik simbolična figura, no svejedno služi kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, zbog čega se ne može umanjiti njegova eventualna proruska ugroza.
Budući da su parlamentarni izbori u Rumunjskoj održani prošloga vikenda, dakle, u svojevrsnom sendviču kompromitiranih predsjedničkih, ustavni stručnjaci postavljaju pitanje hoće li se i njihov ishod poništavati. Teško je, naime, argumentirati da i oni nisu bili meta kibernetičkih napada malicioznih stranih aktera, jer se nisu održavali u vakuumu.
Za kraj, vrijedi istaknuti svojevrsni paradoks koji se prozapadnjačkim strujama, od Amerike do Europe, neprestano obija o glavu - da su se ovi izbori održali a da se nije posezalo za potezima bez presedana, i više je nego izgledno da bi proeuropske struje "zbile redove" i, baš kao u slučaju Francuske, glasale možda ne za Lasconi koliko protiv Georgescua (jer, budimo realni, svi zapravo znamo tko ga financira i bez "deklasificiranih dokaza" tajnih službi), čime bi dobili na vremenu da osmisle strategiju kvalitetne borbe protiv malicioznih ruskih utjecaja koji će nam sve više prijetiti.
Međutim, svojim brzopletim odlukama Kremlju samo olakšavaju posao, zato što glasačima, čije je povjerenje u državu i institucije ionako ozbiljno poljuljano, ovakvim potezima dodatno erodiraju ne samo vjeru u sustav nego i interes za političkom participacijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....