NOVI AKCIJSKI PLAN EUROPSKE UNIJE Albanci, Srbi i Kosovari po hitnom postupku deportiraju se u svoje države

Države Europske unije će morati biti djelotvornije u deportaciji tražitelja azila kojima on nije odobren, i ta bi poruka trebala poslužiti i kao obeshrabrenje onih koji namjeravaju krenuti na put prema EU s ciljem traženja azila ako nisu iz država gdje im prijeti progon.

To je jedna od glavnih odluka sa sastanka ministara unutarnjih poslova EU u Luxembourgu gdje su usvojili i mjere i akcijski plan o “politici povratka”.

“Vijeće potvrđuje da je koherentna, vjerodostojna i djelotvorna politika u vezi s povratkom onih državljana trećih zemalja koji ilegalno borave na teritoriju EU, koja bi poštovala ljudska prava i dostojanstvo tih ljudi, ključan dio sveobuhvatne migracijske politike”, kaže se u zaključcima sa sastanka.

U raspravi o migracijskoj krizi često se čuju kritike da se mnoge izbjeglice privlači da dođu u EU, iako se zna da su mnogi od njih zapravo ekonomski migranti. Njemačka je najavila da će ubrzanom procedurom vraćati one koji nemaju osnova za azil, a to je da dolaze iz država gdje im ne prijeti neposredna opasnost po život kao pripadnika određene zajednice.

Europska komisija je, međutim, upozorila da mnoge države članice slabo provode odluke o napuštanju teritorija koje su izdate onima čiji je zahtjev za azil odbijen. Takvih je prošle godine navodno bilo gotovo pola milijuna, ali je samo u 40 posto slučajeva i provedena odluka o napuštanju teritorija ili deportaciji. To je omogućilo mnogima da ostaju ilegalno ili da traže azil u nekoj drugoj EU članici, ili da se jave pod drugim imenom.

Zasada najveće šanse za dobivanje azila imaju državljani Sirije, Eritreje i Iraka. Ostale čeka brže rješenje zahtjeva za azil i u većini slučajeva deportacija. To će pogotovo biti slučaj s državljanima Albanije, Kosova i Srbije, jer su te države na popisu sigurnih država porijekla. Države koje neće prihvaćati natrag neuspješne tražitelje azila izgubit će financijsku pomoć EU, a one koje imaju viznu liberalizaciju riskiraju vraćanje viznog režima.

Na sastanku ministara unutarnjih poslova sudjelovao je i hrvatski ministar Ranko Ostojić.

On je neprihvatljivim ocijenio najavu Višegradske skupine da će poslati policijske službenike i vojne snage kao pomoć Mađarskoj za nadzor granica.

“Nije dobra poruka da se pored žice, pored zida, koji je napravljen između Mađarske i Hrvatske sada još dodatno šalju snage koje nisu samo policijske, nego prema informacijama koje imamo, čak i vojne. To je nešto što je za Hrvatsku apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Ostojić, dodajući da se rješenje treba pronaći u pomoći Grčkoj da ona bolje čuva vanjske granice. Sinoć je održana i posebna konferencija o zapadno-balkanskoj migracijskoj ruti na kojoj je u ime Hrvatske sudjelovala ministrica vanjskih poslova.