EPIDEMIJA

NOVI DETALJI O PRVOM SLOVENCU S KORONAVIRUSOM Oboljeloga prvo nisu ozbiljno shvatili, a onda se ispostavilo da je bio u kontaktu s većim brojem ljudi

 
 AFP

Hrvatska je službeno proglasila opasnost od epidemije koronavirusom. Odluku je potpisao ministar zdravstva Vili Beroš, a stupila je na snagu odmah. Kako je ministar istaknuo, to je administrativna odluka koja mu omogućava korištenje svih resursa koji su potrebni za suzbijanje bolesti.

- Nema skrivene poruke iza ove odluke. Donesena je u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. No, mogu reći da nismo u nepovoljnoj situaciji. Da krizni stožer nije osnovan na vrijeme, ova bi odluka sigurno već bila donesena - kaže Beroš. Napominje da Stožer, ekspertne skupine i svi akteri važni za suzbijanje bolesti rade 24 sata na dan i da ništa nije prepušteno slučaju.

Naravno, sljedeći korak nakon odluke bilo bi proglašavanje epidemije što, kaže ministar, u ovom trenutku nije potrebno.

Zadovoljan

- Kad se proglašava epidemija, to odlučuju epidemiolozi, odnosno oni predlažu i ja radim na temelju njihovih informacija - govori Beroš koji je iznimno zadovoljan trenutačnom situacijom, pogotovo kad je uspoređujemo s nekim drugim zemljama u okruženju.

Kad je vrijeme da se proglasi epidemija, pitali smo ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka.

- Još nije. To je sigurno. Naravno, definicija epidemije je svaki neuobičajeni broj oboljelih na nekom užem prostoru, u određenom vremenu. No, ta je definicija, kao što se vidi, vrlo fleksibilna - kaže Capak. Gledamo li trenutačno stanje, dodaje, imamo deset oboljelih od kojih su četiri importirana, a ostali su izravni kućni kontakti.

- Iz ovoga je vidljivo da se bolest nije proširila lokalno. Zato je važno istaknuti da potpisivanje odluke o proglašenju opasnosti od epidemije nije znak da ćemo proglasiti epidemiju - kaže Capak.

Naime, to omogućuje korištenje ljudstva prema potrebama.

- Najbolje je objasniti na primjeru: nemamo potpisanu odluku, a na graničnom prijelazu Pasjak trebamo dodatna dva sanitarna inspektora i želimo povući čovjeka s druge lokacije. To ne bismo mogli jer prema ugovoru o radu, zaposlena osoba to nije dužna napraviti. Potpisanom odlukom stvar se mijenja i izdaje se dekret prema kojem se može tako postupati - objašnjava Capak. Navodi i da u ovom trenutku još nisu imali takve slučajeve, ali moraju biti pripravni.

Što se tiče same epidemije, zaključuje, proglasili bi je u slučaju da se bolest počne širiti lokalno, odnosno da imamo veći broj oboljelih koji nisu u bliskom srodstvu ili da u zemlju uđe više zaraženih osoba koje bi proširile bolest.

- Naravno, riječ je o virusu i teško je predvidjeti kako će se razvijati. Nadamo se da se neće širiti, ali pogledajte kako je u susjednim zemljama... - zaključuje.

Dodatne mjere o kojima se govorilo uvijek su moguće, ali definitivno su daleko.

Izolirani blizanci

- Što se tiče oboljelih u Hrvatskoj, i dalje ih je deset. Dosad se niti jedna osoba ne smatra zdravom jer kontrolni virusi i dalje pokazuju prisutnost virusa. Prvooboljeli blizanci i dalje su na bolničkom liječenju iako danima nemaju nikakve simptome.

Kontrolni bris grla i u srijedu je bio pozitivan na koronavirus, a da bi izašli iz bolnice, potrebna su dva negativna rezultata u roku od 48 sati. Dosad je testirano 280 osoba.

Iako je u Hrvatskoj situacija mirna i pod kontrolom, prijetnju predstavljaju susjedne zemlje. Dosad je to bila prije svega Italija, no moguća opasnost stiže i iz Slovenije te Bosne i Hercegovine.

U Sloveniji je, prema posljednjim informacijama, otkriveno ukupno šestero zaraženih. Ranije u četvrtak znalo se za tri slučaja, dok su u večernjim satima mediji u susjednoj državi izvijestili o dodatne tri zaražene osobe. Prvi zaraženi je stigao iz Maroka, druga dvojica su bili njegovi suputnici, četvrti i peti slučaj su osobe koje su bile na putu u Italiji i nemaju veze s prvom trojicom, a šesti slučaj je muškarac iz okolice Maribora za kojeg se još ne zna gdje je 'pokupio' virus.

Slovenija se našla u neugodnoj situaciji jer je prvi zaraženi koronavirusom došao u subotu 29. veljače na hitni odjel Sveučilišnog kliničkog centra (UKC) u Ljubljani bez prethodnog poziva i tako prekršio upute zdravstvenih vlasti. No, tada je vraćen na kućnu njegu. Budući da mu se stanje pogoršalo, u srijedu se javio u Dom zdravlja Vič-Rudnik, odakle je premješten u UKC, dijagnosticiran mu je koronavirus i smješten je u karantenu.

Dakle, postoji velika vjerojatnost da su u Sloveniji od subote brojni ljudi, ne znajući, bili u kontaktu s nekim od zaraženih. Vlasti su pozvale sve koji su u subotu od 20 do 21.30 bili na hitnom odjelu UKC-a da se jave kako bi dobili potrebne upute. Supruga prvog zaraženog dosad nije inficirana. Ona je profesorica i radi u jednoj ljubljanskoj osnovnoj školi.

Put preko Venecije

Riječ je o muškarcu u 60-im godinama koji je 29. veljače stigao iz Maroka na aerodrom Marco Polo u Veneciji u 16.25 sati zrakoplovom Royal Air Maroc. Tada je već imao znakove bolesti. Na letu i putovanju u Maroku bila su i tri hrvatska državljanina. Riječ je o biciklistima s kojima je, kako doznajemo, kontaktirao hrvatski Zavod za javno zdravstvo i oni su u pod mjerama nadzora.

Nakon što je u četvrtak ujutro u BiH otkriven prvi slučaj zaraze kod muškarca iz Banja Luke koji radi u Italiji, ubrzo je testiranjem potvrđeno da je zaražen i njegov sin. Ministarstvo zdravstva Republike Srpske reklo je da je riječ o muškarcu koji se krajem siječnja vratio iz Italije. - Muškarac je izoliran u Sveučilišnom kliničkom centru, osjeća se dobro. Možemo očekivati još slučajeva - rekao je ministar zdravlja Alen Šeranić, prenosi Avaz. Nakon što je ustanovljeno da je zarazu prenio na svoje dijete, škola “Branko Ćopić” koju sin pohađa, zatvorena je do daljnjega.

Sprečavanje bolesti: Istu odluku donijeli zbog poplava 2014.

Odluku o opasnosti od epidemije posljednji je put izdao 2014. godine tadašnji ministar zdravstva Rajko Ostojić. Ona se odnosila na opasnosti od epidemije širenja zaraznih bolesti na poplavljenom području.

Naime, tada su bile velike poplave pa je odluka bila vezana za područja cijele Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije te gradova Pleternice i Lipika u Požeško-slavonskoj, kao i Kostajnice i Dvora na Uni u Sisačko-moslavačkoj županiji. To je podrazumijevalo sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na poplavljenim područjima, odnosno mobilizaciju zdravstvenih radnika i drugih osoba, rekviziciju opreme, lijekova i medicinskih proizvoda, prijevoznih sredstava, privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje zdravstvene zaštite, izolaciju i liječenje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 03:34