Dok Gruzijci nastavljaju prosvjedovati protiv sve jačeg klizanja zemlje prema Rusiji i udaljavanja od europskih vrijednosti (u ponedjeljak je bio 33. uzastopni dan prosvjeda), novi predsjednik Miheil Kavelašvili pokušava zadržati kontrolu u rukama vladajućih.
Bivši nogometaš funkciju je preuzeo putem parlamentarnog izbornog kolegija, što je izazvalo kritike zbog nedostatka demokratskog legitimiteta, a oporba, uključujući predsjednicu u odlasku Salome Zurabišvili, nazvala je njegovu inauguraciju "parodijom", pozivajući na nove izbore.
Prvog radnog dana na novoj poziciji, Kavelašvili je potpisao niz zakonskih izmjena koje je predložila vladajuća stranka Gruzijski san, čime su one odmah stupile na snagu, uključujući neke od najstrožih zakona u zemlji.
Jedan od njih odnosi se na izmjene Zakona o okupljanjima i prosvjedima, prema kojima se odsad zabranjuje nošenje maski te korištenje laserskih uređaja i pirotehničkih sredstava tijekom prosvjeda. Za one koji prekrše ove odredbe, predviđene su visoke kazne.
Na primjer, kazna za nošenje maske na prosvjedu iznosit će 2000 gruzijskih larija (oko 680 eura), a posjedovanje laserskih uređaja ili drugih izvora svjetla visokog intenziteta bit će kažnjeno istom novčanom kaznom. Pirotehnička sredstva nosit će još ozbiljnije kazne - novčanu kaznu od 5000 larija (oko 1700 eura) ili kaznu zatvora do 15 dana. Organizatori prosvjeda mogu biti kažnjeni s čak 5000 eura.
Novim zakonima obuhvaćeni su i vozači koji se pridruže prosvjedima. Ako policija procijeni da ometaju promet, kaznit će ih s 1000 larija (oko 340 eura) i oduzimanjem vozačke dozvole na godinu dana. Također, novčana kazna od 1000 larija predviđena je za osobe koje lijepe protestne plakate.
Jedan od najopasnijih novih zakona odnosi se na tzv. preventivno uhićenje. Prema njemu, policija može pretpostaviti da će osoba koja je već počinila kazneno djelo ponovo počiniti prekršaj, što omogućava njezino uhićenje na temelju pretpostavke. Ove izmjene ne preciziraju jesu li ponovljeni prekršaji isti ili različiti, što znači da može biti uhićen bilo tko s kriminalnom prošlošću, uključujući sitne prekršitelje, poput vožnje bez karte ili nepoštovanja prometnih pravila. Takva osoba može biti zadržana najdulje 48 sati.
Izjave premijera Iraklija Kobakhidzea u kojima tvrdi da vlasti neće ometati svakodnevne prosvjede u Tbilisiju kontradiktorne su uvedenim zakonima, čiji je nedvojben cilj ograničavanje prosvjeda. Premijer je tvrdio da prosvjednici u Tbilisiju, iako pripadaju oporbenim strankama i nevladinim organizacijama, nemaju potporu građana. Međutim, snimke pokazuju da je tijekom jednog dana u prosvjedima sudjelovalo oko 200 tisuća ljudi, što pokazuje da ih građani uvelike podržavaju.
Osim toga, izmjene zakona imaju duboke političke implikacije jer omogućavaju jaču kontrolu stranke Gruzijski san, a istodobno otežavaju oporbi da se suprotstavi vlastima. Na primjer, cilj je izmjena izbornog zakonodavstva omogućiti većim strankama dominaciju na političkoj sceni. Ukida se, recimo, izborni prag od 40 posto za izbor članova općinskih vijeća, što znači da će kandidat koji osvoji najveći broj glasova u svojoj izbornoj jedinici biti izabran bez potrebe za drugim krugom.
Ova izmjena pogoduje strankama koje već kontroliraju većinu u lokalnim zajednicama, što može smanjiti izglede oporbenih stranaka za osvajanje mjesta u vijećima. Također, izmjenama je povećan izborni prag u Tbilisiju s 2,5 na 4 posto, što ima za cilj smanjiti broj manjih oporbenih stranaka koje mogu ostvariti zastupljenost u vijećima jer će stranke koje osvoje manji postotak glasova od sada biti isključene iz proporcionalne raspodjele mandata. Ovo povećanje praga dodatno favorizira veće stranke, koje imaju veću šansu da prijeđu prag i osvoje zastupnička mjesta, dok manje stranke i kandidati koji nemaju široku podršku birača gube mogućnost zastupljenosti.
Situacija u Gruziji sve više podsjeća na Bjelorusiju 2020., kada je Aleksandar Lukašenko proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima koje su mnogi smatrali namještenima. To je izazvalo masovne prosvjede, koje je vlast brutalno ugušila. Gruzijska policija primijenila je slične represivne taktike tijekom prosvjeda u studenom i prosincu, kada je premijer Irakli Kobakhidze najavio povlačenje iz procesa pristupanja Europskoj uniji.
Prema izvještajima gruzijskih medija, oko 300 od 460 uhićenih prosvjednika trpjelo je policijsko zlostavljanje, a najmanje je njih 80 bilo za hospitalizaciju. Oko 85 posto svih uhićenih bilo je fizički zlostavljano, prema procjeni gruzijskog javnog pravobranitelja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....