Novi kineski ambasador stigao u Washington. Mandat mu nije mogao početi bolje

"Odnos dvaju najvećih svjetskih ekonomija suočava se s "ozbiljnim poteškoćama i izazovima. Nadamo se da će Sjedinjene Države raditi s Kinom na jačanju dijaloga, upravljanju razlikama i proširenju naše suradnje". Riječi su to kojima se Xie Feng, novi kineski ambasador u Washingtonu obratio javnosti po slijetanju u New York u utorak.

Mandat mu nije mogao početi bolje, u četvrtak se trebaju sastati Wang Wentao, kineski ministar trgovine i američka ministrica trgovine Gina Raimondo, a kasnije će Wang razgovarati i s Katherine Tai, američkom trgovinskom predstavnicom (podrijetlom s Republike Kine na Tajvanu).

Najavljujući sastanke iz kineske su ambasade poručili da "pružaju priliku dvjema zemljama uključiti se u dijalog bilateralnim, regionalnim i multilateralnim kanalima kako bi se suočili sa svojim zabrinutostima u ekonomskim i trgovinskim područjima”. “Kina je otvorena za komunikaciju na svim razinama i suradnju na svim poljima sa Sjedinjenim Državama, ali samo na temelju međusobnog poštovanja", rekao je glasnogovornik ambasade Liu Pengyu.

Trgovinska suradnja

Dobre vijesti jer je prvi kvartal bilježio pad trgovine dviju država - 13% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, svega 161,5 milijardi dolara. Nepovoljan je to trend kad govorimo o dvije najveće svjetske ekonomije koje predstavljaju trećinu globalnog BDP-a. Podatak koji signalizira važnost konstruktivne suradnje.

Nakon pandemijske zatvorenosti, tijekom koje kineski predsjednik Xi Jinping nije napuštao zemlju bojeći se zaraze, kinesko-američki sastanak na vrhu održao se u studenom prošle godine u Indoneziji. Dvije su strane dogovorile jačanje komunikacije, ali je angažman izostao zbog niza razloga dok je nastavljen ekonomski rat (administracija predsjednika Joea Bidena je zadržala većinu trgovinskih mjera koje je Narodnoj Republici Kini nametnula vlada Donalda Trumpa). Naznake promjena, i to na kinesku inicijativu, vidjele su se početkom svibnja. Qin Gang, kineski ministar vanjskih poslova, sastao se 8. svibnja s američkim ambasadorom Nicholasom Burnsom. Priopćenje je govorilo da je “neodložan zadatak stabilizirati kinesko-američke odnose, izbjeći spiralni pad i spriječiti sve neočekivane incidente između Kine i SAD-a”. Qin je, kao pravi učenik kineske tradicije, usporedio odnose država s košuljom naglašavajući potrebu da se prvi gumb pravilno zakopča i pridonese međusobnom uspjehu u boljem razvoju dviju zemalja. Tri dana kasnije Burns se sastao s ministrom Wangom objavljujući da je tijekom razgovora “naglasio potrebu pravednog i ravnopravnog tretmanom američkih tvrtki u Kini”.

Dobra odluka

Odabir trgovine kao točke približavanja dobra je odluka jer oko sigurnosnih pitanja, posebno kad je riječ o Republici Kini na Tajvanu, dvije strane zasad teško mogu graditi konstruktivan dijalog. NR Kina je svjesna da se suočava s nizom ekonomskih izazova, kriza u nekretninskom sektoru se smirila, ali još uvijek tinja, dug lokalnih jedinica vlasti prijetnja je koja bi mogla izazvati ozbiljne nevolje, a prema posljednjim podatcima nezaposlenost mladih, od 16-24 godine, prešla je 20%. Pristiže ih još, novih poslova nema. Istodobno, Xijeva politika partijske kontrole kompanija, i privatnih, izaziva negativne posljedice jer smanjuje manevarski prostor tehnokratima pri upravljanju tvrtkama.

Dodatnu je teškoću donijela vijest od 26. travnja: Kineska narodna skupština je usvojila opsežno ažuriranje zakona protiv špijunaže, zabranjujući prijenos bilo kakvih informacija povezanih s nacionalnom sigurnošću i proširujući definiciju špijuniranja. Već je bilo uhićenja po tom aktu. Američka trgovinska komora je 10. svibnja objavila “rastuću zabrinutost poslovne zajednice zbog intenziviranja kineskih sigurnosnih politika i praksi u NR Kini koje potkopavaju kinesku deklariranu politiku otvorenosti i želju za privlačenjem novih stranih ulaganja i izvoza iz Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja”. Wang želi SAD-u, posredno i EU, poručiti da je NR Kina otvorena biznisu i ulaganjima.

Protimba je to koja će definirati odnose dvije sile i predstavljati suštinsku prepreku suradnji.

George Friedman, osnivač analitičke tvrtke Geopolitical Futures, sažeo je aporiju: “Temelj Kine poslije Mao Zedonga bio je njezino ekonomsko čudo. Vođenje rata otvara vrata porazu. Promatranje Rusije predstavlja razlog izbjegavanju rata. Stoga Kina mora postati agresivnija u trgovinskoj politici. Paradoksalno, to predmnijeva biti susretljivijom prema Sjedinjenim Državama. Snažan ekonomski odnos sa SAD-om ključ je oporavka Kine. To je jedini odnos koji je dovoljno čvrst da omogući važnu promjenu. Zato ova otvaranja Kini dolaze u pravo vrijeme.”