‘Novi tenkovi pomoći će Ukrajini, ali znate li samo koliko trupa imaju spremnih za ofenzivu!?‘

U podcastu ‘Prva linija‘ koji možete gledati na portalu jutarnji.hr i YouTube kanalu Jutarnjeg lista, bavimo se vojnim, obrambenim i sigurnosnim pitanjima s posebnim naglaskom na rat u Ukrajini. Naš stručni sugovornik u ovoj epizodi je Matija Blaće. Video i audio snimku emisije možete naći pri vrhu teksta.

Nakon gotovo godine dana molbi iz Kijeva, saveznici su Ukrajini prije dva mjeseca odlučili dostaviti moderne zapadne tenkove. U međuvremenu su ukrajinske posade prošle ili još prolaze obuku na tim tenkovima, a i sami strojevi pristižu u zemlju kako bi se uklopili u brigade koje se pripremaju za toliko najavljivanu kontraofenzivu Kijeva. Koliko su dobri tenkovi koji stižu i jesu li njihovi brojevi dovoljni objašnjava stručni komentator Matija Blaće.

Video snimku podcasta pogledajte ispod

Ukrajini je dosad obećano nešto više od 80 tenkova Leopard 2 (u varijantama 2A4 i 2A6), 31 tenk Abrams M1A2 (koji možda na kraju ipak stigne u M1A1 varijanti), 14 britanskih tenkova Challenger 2 (koji su prvi obećani) te više od 100 starijih njemačkih tenkova Leopard 1A5.

- Leopard 2 težak je tenk koji u zadnjoj varijanti ima 62 tone i znatno je teži od prosječnog sovjetskog/ruskog tenka. On ima puno veću paljbenu moć i bolji oklop od ruskih tenkova, ali zadržava mobilnost koju mu omogućava dizelski motor od 1500 konjskih snaga. Ima standardni NATO top od 120mm, a za razliku od Abramsa i Challengera ne koristi osiromašeni uran u oklopu zbog čega je taj oklop vjerojatno nešto slabiji od njihovog. Kad su u pitanju borbene operacije, vidjeli smo Leoparde 2A4 u Siriji kada su ih Turci koristili protiv ISIL-a - tada se baš nisu pokazali, imamo vizualne dokaze da ih je uništeno 8, a oštećeno desetak. Čak i ako uzmemo u obzir potencijalno krive turske taktike, nedvojbeno je da je A4 varijanta ranjiva na moderne prijetnje na bojištu, kaže Blaće.

Za Challengera 2 ističe da je težak preko 70 tona i ima nešto slabiju mobilnost, a ima i užlijebljeni top za razliku od drugih zapadnih tenkova. Problem je kod njega da koristi drugačije streljivo koje nije kompatibilno s drugim NATO streljivom, kaže Matija i dodaje da će to biti izazov za Ukrajinu. Ipak ističe da se radi o odličnom tenku koji je u prethodnoj varijanti Pustinjsku oluju izveo bez ijednog gubitka.

‘Abrams je zvijer‘

Za Abramsa pak Blaće kaže da je - zvijer.

- Nakon ruskih tenkova on se proizveo u najviše komada, gotovo 10.000, dok je Leoparda 2 proizvedeno oko 3600, a Challengera 2 tek 500-tinjak. Abrams je najteži, ali i najmobilniji tenk od sva tri koja dolaze Kijevu. On koristi turbinski, zapravo mlazni motor koji zvuči točno kao i avion, ali važnije - omogućava strahovitu akceleraciju. Što se tiče verzije, spominje se da će to ipak biti M1A1, a drugi problem za Amerikance je da nemaju Abramse bez osiromašenog urana kojeg imaju u oklopu i streljivu. Sad se čini da će Kijev na kraju dobiti starije modele Abramsa iz kojih je taj uran izvađen, kaže Blaće i dodaje da bi ti tenkovi mogli stići ovu jesen na bojište.

Kad je u pitanju Leopard 1A5, Blaće ističe da je taj tenk godište sovjetskog T-62, a zadnji je put nadograđen kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća. Prilično je mobilan, ali ima slabiji osnovni oklop koji ne može preživjeti pogodak niti jednog modernog protutenkovskog projektila.

- Paljbena moć je ipak dobra i može se iskoristiti u zasjedama, ali u odnosu na ruske tenkove, nema veliku prednost, napominje Blaće. Spomenuo je potom i još nekoliko tipova zapadnih tenkova, od francuskog Leclerca do južnokorejskog K2 te dodao da se tu radi o vrlo sposobnim i moćnim tenkovima, ali za koje zasad nema naznaka da bi se ikada mogli naći na bojištu u Ukrajini.

Prednost nad ruskim tenkovima

Na pitanje kako bi se ovi donirani zapadni tenkovi mogli pokazati nasuprot ruskima, Blaće ističe prvo da su ruski tenkovi znatno lakši i niži od zapadnih.

- Na primjer, moderni ruski tenk T-90M je na standardu 2000-ih, a to što je 30 posto lakši ne znači da je i 30 posto lošije oklopljen. Moguće je da bi mogao nadmašiti starije standarde zapadnih tenkova iz 80-ih, na primjer Leopard 2 u A4 varijanti. Protiv Leoparda 2A6 i novijih Abramsa, tu zapadni tenkovi imaju prednost. A kad su u pitanju svi stariji ruski tenkovi, od T-80, T-72 pa do starijih modela, tu je disparitet veći u korist zapadnih tenkova, naročito kad su u pitanju senzori. Recimo, američki tenkisti upravo termoviziju uzdižu iznad svakog drugog senzora, a termovizija treće generacije, koji koristi 2A6, omogućuje da na 10 km vidite koje oružje neprijatelj nosi u ruci, navodi Blaće i kaže da je to glavno područje prednosti zapadnih tenkova nad ruskima.

I dok su zapadni tenkovi itekako sposobni i borbeno potentni strojevi, problem predstavlja činjenica da ih nema dovoljno, barem kad su u pitanju Challenger 2 i Leopard 2. Potonji doduše jest proizveden u 3600 primjeraka, ali je većina njih deaktivirana. K tome, zemlje koje ih koriste u pravilu nemaju dovoljan broj za sebe da bi ih mogle još donirati, izuzev Poljske, Njemačke i vjerojatno Španjolske. A ima i onih koje to naprosto ne žele, ili su neutralne.

- Nova proizvodnja traje, ali ne može se očekivati da ti tenkovi uskoro dođu na bojište, kaže naš sugovornik.

Na pitanje o tome i kakvu podršku donirani tenkovi zahtijevaju Blaće napominje da će se lakši popravci vjerojatno moći obaviti u Ukrajini, ali za sanaciju težih oštećenja ti će se tenkovi slati u države saveznice.

- Imate primjer njemačkih PzH 2000 haubica doniranih Ukrajini, a koje se servisiraju u Poljskoj, ili tenkova T-72 i drugih sovjetskih modela koji se servisiraju u Češkoj, govori Blaće i objašnjava da će prijevoz tenkova, rezervni dijelovi i različito streljivo često biti noćna mora za ukrajinske logističare.

Uloga tenkova u ofenzivi

Na pitanje koliko će ti novi zapadni tenkovi pomoći Ukrajini u najavljivanoj kontraofenzivi, naš sugovornik kaže da bi - ali uz određene uvjete.

- Najlogičnija meta ukrajinske ofenzive je taj "kopneni most" koji Donbas spaja s poluotokom Krimom. Moguće mete su Melitopolj, Berdjansk, možda čak i Mariupolj. Rusi se na to spremaju. No, spremaju se i Ukrajinci, vrlo jako i intenzivno. Navodno su uspostavili dvadesetak novih jurišnih brigada, priča se i da čuvaju streljivo. No, kada ofenziva krene neće biti jednostavno. Na taktičkoj razini ovi novi tenkovi će pomoći, ali ne odmah u prvoj fazi. U tom proboju na dobro utvrđene ruske linije oni će dati najmanje u odnosu na sovjetske alternative. Tu je tada ključna suradnja svih rodova vojske, ali i decentralizirani način funkcioniranja na fronti. Ukrajina se u tome dosad pokazala dobra, kaže Blaće i nastavlja.

- Ako prvi proboj bude uspješan onda tenkovi dolaze na otvoreno polje i tu počinje manevarski rat u kojem će Ukrajina imati prednost. Tu će pak njihovo glavno ograničenje biti logistika, potreba da se dostavi trupama dovoljno goriva (tenkovi su ‘žedni‘), streljiva, ali i da im se osigura protuzračna zaštita.

Na pitanje može li ukrajinska ofenziva biti uspješna i koliko daleko može doprijeti, Blaće kaže.

- Ako je istina ovo da imaju spremnih 20 brigada, to je oko 100.000 motiviranih trupa opremljenih zapadnom tehnikom. To je značajna sila. Ali ne znamo što Rusi imaju, analitičari se ne slažu jesu li oni već potrošili svih 300.000 ljudi koje lani mobilizirali. Michael Kofman (poznati američki vojni analitičar, op.a.) smatra da jesu, institut RUSI smatra da je polovica tih vojnika i dalje u pozadini i trenira za rusku ljetnu ofenzivu. Čini se da se obje strane spremaju za ovo, ali Ukrajina je pokazala da može u omjeru 1 na 1 pobjeđivati ruske snage. Dakle, ako stvori povoljne operativne uvjete, ako im PZO bude dobra, ako logistika bude funkcionirala i rat uđe u manevarsku fazu, tada ukrajinske snage mogu izbiti i na Azovsko more, zaključuje.

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.