Morski povjetarac se probija kroz naše jakne. Oblaci su sivi kao i ruine pored kojih prolazimo. Blok do bloka - zgrada se duž obale proteže kilometrima. To je kao u snu u kojem trčiš, a nikako da dođeš do cilja. Ovako sam u siječnju 2005. godine doživjela „Kolosa iz Prore" na otoku Rügenu koji je po nalogu Adolfa Hitlera 1930-ih godina sagradio nacistički arhitekt Clemens Klotz, piše Maike Grunwald za Deutsche Welle.
Cilj je bio da 20.000 ljudi istovremeno može provesti odmor u kompleksu dugačkom skoro pet kilometara i to u organizaciji nacionalsocijalističke organizacije "Snaga kroz odmor" (KdF). Njezina zadaća je bila normiranje i kontrola slobodnog vremena Nijemaca. Svih 10.000 soba je trebalo imati pogled na more zbog čega je građevina tako dugačka.
Prora je projekt koji svjedoči o megalomaniji nacističke vlade, ali i njezinoj nesposobnosti. Kada je 1939. godine započeo Drugi svjetski rat, građevinski radovi su zaustavljeni, a kompleks nikada nije otvoren. Nijedan turist KdF-a nikada nije boravio u tzv. "Odmaralištu 20.000".
Umjesto toga su zgrade koje su bile sagrađene korištene u vojne svrhe kao vojarne, prvo u Hitlerovom Reichu, a potom u DDR-u. Nakon pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja Njemačke, kompleks je dobio status povijesnog spomenika. U njega su se uselili muzeji i umjetnički ateljei. Međutim, veći dio najdužeg kompleksa takve vrste na svijetu jednostavno je propadao.
Ljeto je 2019. godine. Na obali Baltičkog mora je sunčano. Kosa mi je mokra od plivanja. Gledam djecu kako se igraju na Prorovoj "zlatnoj plaži", jednoj od najljepših na Baltičkom moru. Mali dječak želi spasiti sve meduze noseći ih natrag u plićak. Jedan zaljubljeni par se opustio u ležaljkama na plaži, obitelji puštaju zmajeve.
Spasioci s novih osmatračnica nadgledaju kupače. Prora je od 2018. godine i službeno odmaralište. Šetalište susjednog modernog odmarališta Binz produženo je do ovog mjesta, turisti sada dolaze i u nekadašnje kupalište KfD.
Blok II ovog kompleksa teško mogu prepoznati. Sada je obojen u bijelo, a balkoni su u staklu. U ovom dijelu se nalazi luksuzni hotel.
Veliki kompleks teško mogu prepoznati. Ovaj put ga obilazim biciklom. U međuvremenu ovdje možete unajmiti bicikl, a tu su frizerski salon, jedan butik, kao i nekoliko kafića, restorana i pekara. Tu je i dokumentacijski centar koji pokazuje Proru iz 2004. godine. To zanima mnoge turiste.
„Ovdje nas je dovela prelijepa lokacija direktno na plaži, ali i dobra povezanost vlakom. U usporedbi s Binzom, ovdje je dosta jeftinije", kaže bračni par iz Rheinland-Pfalza koji je ovdje s 13-godišnjim sinom i dodaje: „Pošto smo već nekoliko puta bili ovdje, želimo saznati i nešto o povijesti ovog mjesta.
Ostali dijelovi ovog kolosa su uglavnom velika gradilišta. U povijesnom centru će, recimo, biti otvoreni supermarket i liječnička ordinacija. U jednom od blokova se radi na sanaciji stanova, među kojima su i stanovi za seniore, piše Deutsche Welle.
Prora, njegova prošlost, arhitektura i obnova spomenika od strane privatnih investitora i dalje su kontroverzni. Neki posjetitelji smatraju da je kompleks depresivan, drugi su sretni što nije srušen - i tu počinje diskusija. Kontroverzni kompleks je tema razgovora, turisti posvuda razmjenjuju mišljenja.
Kolos je postao mjesto susreta. Još uvijek je impresivan spomenik, ali sada i atraktivna destinacija za odmor otvorena za sve koji žele provesti odmor na jednoj od najljepših plaža u Njemačkoj.
-->
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....