Nakon što su Rusi posljednjih dana raketirali ukrajinsku energetsku infrastrukturu oko deset milijuna Ukrajinaca ostalo je u mraku, odnosno nema struje. Tako se na djelu provodi nova kremaljska ratna taktika, "kodnog" naziva "Vratimo Ukrajinu u kameno doba". Struje nije bilo ni u većim dijelovima glavnoga grada Kijeva, gdje je pao i prvi snijeg, te u lučkom gradu Odesi, iako predsjednik Volodimir Zelenski najavljuje da bi uskoro barem dio Ukrajine mogao dobiti struju.
I dok su dijelovi Ukrajine koji su daleko od fronta izloženi brutalnim ruskim raketnim napadima i imaju teškoće sa strujom i grijanjem, na istočnom i južnom bojištu nastavljaju se borbe. Istodobno kijevski mediji javljaju da će se uskoro ponovno uspostaviti željeznička veza između Kijeva i Hersona. Ukrajinska je vojska nakon oslobođenja Hersona prešla na lijevu obalu Dnjipra. Stoga se, kako piše moskovski list Komersant, ubrzano na Krimu te na području Melitopolja grade fortifikacijske utvrde i prepreke u strahu pred novom ukrajinskom ofenzivom koja bi, kako nagađaju u Moskvi, mogla obuhvatiti Krim i kojom bi se pokušalo presjeći kopneni spoj Krima s Rusijom.
Prema analizi američkog Institutea for the Study of War (ISW), ukrajinska vojska mogla bi onemogućiti da Rusi ojačaju i utvrde svoje obrambene linije na području Hersonske oblasti koju još imaju pod kontrolom. Ukrajincima će u dometu njihove artiljerije biti ceste i željeznička pruga koja spaja Rusiju s Krimom kopnenim putem. Podsjetimo da je nedavno onesposobljen most koji je spajao Rusiju s Krimom te je i cestovni i željeznički promet po njemu otežan.
No, kako kažu, u ovom trenutku neće imati dovoljno snage i potencijala da napreduju na tom području, ali će imati snage omesti Ruse da se na tom području čvršće utvrde i poslože obrambene linije. Neki vojni analitičari pretpostavljaju da bi sljedeći ukrajinski vojni cilj mogao biti lučki grad Berdjansk na Azovskome moru, koji su Rusi zauzeli još na samom početku rata. Oslobađanjem Berdjanska prekinula bi se i ta kopnena spojnica s Krimom preko okupiranog Donbasa. Pretpostavlja se da bi do neke ozbiljnije ofenzive na tom pravcu moglo doći početkom proljeća.
I dok Rusi grade fortifikacijske linije na tom dijelu ratišta, Ukrajinci grade "zid" na granici s Rusijom i Bjelorusijom na sjeveru zemlje. U regiji Volinj već su sagrađena tri kilometra obrambenih zapreka, a radovi se odvijaju i na području Žitomira. Kiril Timošenko iz Ureda predsjednika Zelenskog kaže da o reljefu ovisi i kakve će se utvrde graditi: "Negdje će to biti zid, negdje rovovi, negdje utvrde, a neka područja će se minirati". To se, kažu u Kijevu, gradi zbog sigurnosti jer se stalno nagađa o tome da bi se Bjelorusija mogla izravno, svojom vojskom, uključiti u rat.
Posljednjih tjedana i Rusija uz ukrajinsko-bjelorusku granicu dovlači nove snage, uglavnom mobilizirane vojnike. Vojni analitičari pretpostavljaju da bi ruska vojska iz Bjelorusije mogla ponovno pokušati prodor prema Kijevu ili čak Lavovu, odnosno poljskoj granici, kako bi zaustavila opskrbu Ukrajine zapadnim naoružanjem koje najviše dolazi upravo preko Poljske.
Prema pisanju neovisnog ruskog portala Meduza, koji "emitira" iz Litve, u Kremlju se još nisu pribrali nakon poraza kod Hersona. Prema njihovim izvorima iz samog Kremlja, tamo je zavladala atmosfera da je "pravi rat izgubljen", a u ruskoj javnosti počela se promaljati misao "da se radi o tuđem ratu". No, u Kremlju se, piše Meduza, još uvijek nadaju da bi se Europa zbog nedostatka plina ove zime ipak mogla raskoliti te obustaviti ovako izdašnu pomoć Ukrajini. Nadalje, nadaju se da bi i problem sa strujom i grijanjem mogao obeshrabriti Ukrajince, pa čak i dovesti do političke krize u zemlji, koja bi narušila autoritet predsjednika Zelenskog.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, pak, kaže da ne isključuju sastanke "na visokoj razini sa SAD-om". Očekuje se da će se delegacije dviju zemalja susresti 29. studenoga u Kairu, ali, kako kažu u Moskvi, "tema razgovora neće biti Ukrajina". Dvije strane razgovarat će o tzv. strateškoj stabilnosti, a to se odnosi na "smanjenje rizika od nuklearnog rata". Podsjetimo da su se nedavno već susrele dvije delegacije. Tada se nagađalo da je to uvertira za ukrajinsko-ruske mirovne pregovore, ali na kraju je ispalo da se samo govorilo o neuporabi nuklearnog oružja. Naime, iz Rusije je već nekoliko puta stigla prijetnja o mogućoj uporabi taktičkog nuklearnog oružja.
Na tu vijest odmah se nadovezala spekulacija o mogućem sastanku Putina s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, ali iz Kremlja su to odmah odbacili. I Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra vanjskih poslova, komentirao je mogućnost pregovora s Rusijom. "Mislim da su pregovori mogući samo kada postoje oni koji će poštovati dogovorene uvjete plus jasna jamstva. Putinova Rusija to ne može pružiti.
Oni su ratni zločinci i patološki lažljivci", rekao je Geraščenko na te najave. No, kako sada stvari stoje, niti jedna od zaraćenih strana nije spremna na pregovore - Ukrajinci jer misle da bi ih natjerali da se odreknu nekih teritorija (Krim), dok Rusi smatraju da je nakon Hersona Kijev u određenoj prednosti, pa se ni njima u ovom trenutku ne pregovara. Ni svi na Zapadu nisu za pregovore u ovom trenutku jer smatraju da bi primirje dobro došlo samo Rusima da se stabiliziraju i srede, a odmoglo Ukrajincima koji su u naletu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....