Pomutnja i konsternacija nastala je u studiju ruske televizije nakon što je najpoznatiji ratnohuškački prokremaljski propagandist, voditelj Vladimir Solovjov, navodno sugerirao da se Vladimira Putina može svrgnuti zbog ukrajinskog upada u regiju Kursk.
U nedjelju je Solovjov govorio o situaciji u zapadnim pograničnim regijama zemlje i ustvrdio da bi ukrajinski "teroristički" napadi na rusko tlo morali imati strašne posljedice. To uključuje pogubljenje članova "Navaljnijeve mreže", pri čemu je mislio na pristaše pokojnog političkog aktivista i oporbenog vođe Alekseja Navaljnog, koji je umro u veljači u ne posve razjašnjenim okolnostima dok je služio zatvorsku kaznu zbog optužbi koje se smatraju lažnim u kažnjeničkoj koloniji u arktičkom krugu.
Čini se da je Solovjov rekao da je, kao rezultat ukrajinske invazije, koja je počela 6. kolovoza, "potrebna ostavka". Nije bilo jasno je li Solovjov mislio na ostavke dužnosnika u pograničnim regijama ili čelnika zemlje, ali je komentar izazvao ogorčenost kod njegovih gostiju, među kojima je bio i član Državne dume Andrej Guruljov.
‘Ostavka‘ ili ‘Stavka‘?
Jedna neovisna ruska novinska agencija objavila je na Telegramu da se radi o nesporazumu koji je nastao kada su gosti Solovjova čuli da je izrekao riječ ‘ostavka‘ te napomenula kako je vjerojatnije da je koristio izraz ‘Stavka‘ i pozvao na stvaranje "stožera vrhovnog zapovjednika", misleći na predrevolucionarno vojno tijelo ruske carske vojske.
Stavka je služila kao stožer vojske tijekom Prvog svjetskog rata, koju je prvo vodio veliki knez Nikola Nikolajevič, a kasnije njegov rođak, car Nikolaj II.
Bivši savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, Anton Geraščenko, u svojem je prijevodu govorio o ‘ostavci vrhovnog zapovjednika‘.
Iako je reakcija na Solovjovljev komentar razumljiva s obzirom na njegovo spominjanje danas posve opskurnog vojnog tijela, to signalizira utjecaj koji ruski predsjednik Vladimir Putin održava nad zemljom i koliko je njegova abdikacija ili svrgavanja nemoguće u ovom trenutku, prenosi Newsweek.
Putin je na vlasti od 2000. godine, a u jednom je trenutku zamijenio uloge predsjednika i premijera s Dmitrijem Medvedevom. No, 2021. ruski je čelnik potpisao zakon kojim se uklanja ograničenje na dva predsjednička mandata, što mu je omogućilo da potencijalno ostane na najvišoj dužnosti do 2036. Na predsjedničkim izborima u ožujku Putin je protiv gotovo nepostojeće oporbe osigurao peti mandat s više od 88 posto glasova.
Putinova popularnost još je porasla s invazijom na Ukrajinu, prema anketi neovisne ruske agencije za istraživanje javnog mnijenja Levada Centar, a njegov rejting skočio je sa 69 posto u siječnju 2022. na 83 posto do ožujka, nakon što je krajem veljače započeo svoj rat u Ukrajini.
Kritike nakon upada u Kursk
Smrću šefa plaćeničke grupe Wagner, Jevgenija Prigožina, nakon neuspjele pobune skupine u lipnju prošle godine, te vođe oporbe i velikog protivnika Putina, Alekseja Navaljnog, uklonjena su dva glavna predsjednikova konkurenta.
No, značajne žrtve pretrpljene tijekom invazije na Ukrajinu, zajedno sa štetom nanesenom ruskom gospodarstvu zbog sve dužeg popisa zapadnih sankcija, mogle bi predstavljati prijetnju Putinovom održanju na vlasti, navodi Newsweek.
Upad ukrajinskih snaga u regiju Kursk početkom kolovoza i zauzimanje više stotina četvornih kilometara ruskog teritorija, također je izazvao kritike Putina u zemlji, pa i u visokim krugovima.
Početkom rujna, zastupnik Putinove stranke Ujedinjena Rusija u Državnoj dumi, Jevgenij Fjodorov, kritizirao je napore Moskve da umanji značaj napada i doveo u pitanje "službenu propagandu" koja dolazi iz Kremlja, a koja tvrdi da će ukrajinske snage biti brzo poražene od ruske vojske.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....