Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) odbio je zahtjev nekadašnjeg predsjednika vlade bivše Hrvatske republike Herceg Bosne Jadranka Prlića da preostalu kaznu zatvora, umjesto u zloglasnom zatvoru Wight u Velikoj Britaniji, služi u Bosni i Hercegovini jer s tom zemljom ne postoji sporazum, niti je takva mogućnost predviđena statutom MICT-a, objavili su u ponedjeljak mediji u Mostaru.
"Što se tiče služenja kazne gospodina Prlića u Bosni i Hercegovini to trenutačno nije moguće po pravilima Mehanizma", stoji u komentaru iz MICT-a. Pojasnili su da nije moguće prebacivanje u BiH nekadašnjeg čelnika HR HB, koji je osuđen na kaznu zatvora od 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima, jer je statutom ove međunarodne pravosudne institucije propisano gdje može služiti kaznu.
"Kazna zatvora služi se u državi koju je Mehanizam odredio s popisa država s kojima Ujedinjeni narodi imaju sporazume u tu svrhu. Takav zatvor bit će u skladu s mjerodavnim pravom dotične države, pod nadzorom Mehanizma", stoji u Statutu MICT-a.
Po navodima suda "trenutačno Ujedinjeni narodi nemaju potpisan sporazum s bilo kojom državom iz regije bivše Jugoslavije, uključujući Bosnu i Hercegovinu" o služenju kazne zatvora za osuđenike ovoga suda.
Prlić je početkom travnja pisao predsjedniku MICT-a, sucu Carmelu Agiusu i ministru pravosuđa BiH Josipu Grubeši tražeći da mu se odobri služenje kazne zatvora u Bosni i Hercegovini. Naveo je da je zatvor na otoku Wight u Velikoj Britaniji, u kojem služi kaznu, namijenjen prestupnicima osuđenim za nasilne ili seksualne zločine.
Uz to, Prlić upozorava da zatvor na otoku Wight ne predviđa mogućnost da zatvorenici koriste računalo, što će mu otežati rad na zahtjevu za preispitivanje presude kojom je pravomoćno proglašen krivim.
Ministar Grubeša pojasnio je kako do sada nije postojala inicijativa da osuđenici za ratne zločine kaznu služe u BiH. Naveo je kako bi potrebno potpisati sporazum s UN-om te uspostaviti poseban Zavod na državnoj razini za čuvanje takvih zatvorenika.
No, po njemu to ne bi jamčilo mogućnost da BiH preuzme takve zatvorenike, budući da takav zahtjev osuđenika može odbiti MICT ili pak pojedinačna država.
Nekadašnji predsjednik Vlade HR HB Jadranko Prlić osuđen je pravomoćno u studenom 2017. godine na 25 godina zatvora zajedno s tadašnjim ministrom obrane Herceg-Bosne Brunom Stojićem, koji su kao i generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković kažnjeni s 20-godišnjom kaznom zatvora, dok je zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić osuđen na 16 godina, a načelnik Odjela za razmjenu zatočenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima tijekom rata.
General Praljak je u znak prosvjeda tijekom izricanja kazne ispio otrov. Kaznu zatvora odslužio je Pušić, dok je Ćorić pušten nakon izdržane dvije trećine kazne. Stojić služi kaznu u Austriji, a Petković u Haagu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....