Odgovor Kini: Tajvan povećava vojni budžet za 13 posto, Japan želi dvostruko veći

Narodna Republika Kina pobjesnila je kad je Nancy Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa, početkom kolovoza stigla u posjet Republici Kini na Tajvanu. Za odmazdu su pokrenuli dosad najopsežnije vojne vježbe koje su pokazale zavidnu moć Narodnooslobodilačke vojske (NOV). Zorno potvrđujući da vjerojatna strategija vraćanja “odmetnutog otoka” matici zemlji silom (kineski predsjednik Xi Jinping to naziva “preporodom”) kao prvi korak predviđa potpunu zračnu i pomorsku blokadu. Što bi bilo pogubno za RK na Tajvanu jer nema dovoljno resursa, prije svega energije, da izdrži blokadu. Takav pristup otvara pitanje američke reakcije jer se Beijing (Peking) može pozivati na međunarodno priznatu politiku “jedne Kine” što bi vojnu akciju saveznika Taipeija pretvorilo u kršenje međunarodnog prava.

Unatoč burnoj reakciji Beijinga, američka izaslanstva na Tajvan su učestala. U petak se u glavnom gradu RK na Tajvanu s predsjednicom Tsai Ing-wen susrela republikanska senatorica Marsha Blackburn iz savezne države Tennessee. Senatorica je razveselila domaćine jer je rekla kako se sjeća posjeta 2008. godine kad je imala prigodu vidjeti dio “vaše zemlje”. Upotrijebila je riječ “country” sadržaja, prema Oxfordskom rječniku, “područje zemlje koje ima ili je imalo vlastitu vladu i zakone”, dakle država, što odstupa od “principa jedne Kine” za koji se zalaže Beijing.

Bilježe to mandarini u partijskom kineskom aparatu u strahu da bi stvarno morali krenuti u napad na susjedni otok. Više je razloga za strah, prvo izjava predsjednice Tsai Ing-wen ovog utorka, na godišnjicu sukoba prije šest desetljeća u kojem su tajvanske snage uzvratile udarac kineskim napadačima: “Tajvan je odlučan braniti se i osvajači će platiti visoku cijenu.” Beijing je toga svjestan i zabrinut jer iako je zemlja nacionalno kompaktna, više od 90% Han Kineza koji gaje snažan nacionalni naboj, uvijek ostaje otvorenim kako će javnost reagirati kad kući počnu stizati kovčezi s mrtvim tijelima vojnika posebno ako sukob potraje. S druge strane, bilo kakav sukob oko RK na Tajvanu izazvao bi kaos u globalnoj trgovini i predstavljao udarac kineskoj ekonomiji koja je suočena s nizom problema, od sistemski važnog nekretninskog poslovanja koje posrće do problema s nezaposlenosti mladih koja se penje na 20%.

Reuters u petak donosi analizu koja pokazuje da pomorske snage NOV sve češće djeluju ne priznajući postojanje medijane linije u Tajvanskom tjesnacu (širok oko 180 kilometara, a na najužim dijelovima medijana linija je 40 kilometara udaljena od obale otoka). Riječ je o liniji koju je 1995. godine definirao SAD, a NR Kina prešutno prihvatila i nije prelazila do 1999. godine. Prije dvije godine glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova prvi je put izjavio da ta linija ne postoji. Neimenovani tajvanski dužnosnik je za Reuters izjavio da oni “žele povećati pritisak na nas s krajnjim ciljem da odustanemo od medijane crte. Žele to učiniti činjenicom". Čime bi cijeli tjesnac bio smatran kineskim morem.

U Taipeiju su odlučni ne dozvoliti da budu laka meta, kao što bi bila Ukrajina da nije bilo vojne i obavještajne pomoći sa Zapada. U četvrtak je vlada predložila novi obrambeni proračun vrijedan 13,7 milijardi dolara, povećanje od 13% u odnosu na ovu godinu. Uz to se alocira 3,6 milijardi dolara za nabavu borbenih zrakoplova i projektila, ratnih brodova i ostalih oružanih sustava.

Tajvansko ministarstvo obrane obznanilo je da će novac utrošiti na “poboljšanja opreme, povećanje borbene spremnosti rezervnih snaga i razvoj sposobnosti asimetričnog ratovanja”. Potonje dvoje potvrđuje da je riječ o pripremi za očekivanu kinesku agresiju jer su američki procjene zaključile da je pitanje pripremljenosti vojnikinja i vojnika ključna ranjiva točka otoka.

Uz predloženo povećanje, vojna potrošnja Tajvana će biti oko 1,7% BDP-a. Kineski službeni obrambeni proračun je 1,3% BDP-a (ali njima nitko ne vjeruje jer lažiraju podatke, troše više), dok SAD za obrambene potrebe troši oko 3,1% BDP-a.

I zbog Republike Kine na Tajvanu (u posljednjim vojnim vježbama nekoliko je projektila NOV-a palo u japanske teritorijalne vode što je učvrstilo stajalište Japana) vlada u Tokiju je također odlučila povećati izdavanja za obranu. Japan smatra moguću invaziju Tajvana prijetnjom nacionalnoj sigurnosti jer tim smjerom prolaze pomorski trgovački putovi vitalno važni za Japan. Dolazak NOV na taj otok strateški bi zatvorio Japan prema jugu ostavljajući samo vezu sa SAD-om koji je daleko.

Premijer Fumio Kishida traži da se potrošnja za obranu udvostruči u narednih pet godina u odnosu na ovogodišnjih 39,5 milijardi dolara. Taj bi porast troškova doveo Japan na treće mjesto na svijetu kad je riječ o apsolutnoj potrošnji za obranu, iza SAD-a i NR Kine. Osim Tajvana, razlozi koje navodi vlada u Tokiju za povećanje obrambenog proračuna ruska je agresija na Ukrajinu - Japan ima neriješena pitanja s Rusijom oko Kurilskih otoka, za Japan Sjeverni teritoriji, koje je Moskva prisvojila nakon Drugog svjetskog rata. Treći je razlog Demokratska Narodna Republika Koreja (sjeverna) i njezin nuklearni i balistički program.

Japansko ministarstvo obrane želi poboljšane projektile i radarske sustave koji bi mogli presresti rakete iz NR Kine i Sjeverne Koreje i uvođenje borbenih besposadnih letjelica. Cilj je oko 1.000 projektila koji se mogu ispaliti s brodova i zrakoplova i dosegnuti Sjevernu Koreju i NR Kinu. Osigurati "asimetričnu nadmoć" sprječavanjem invazije tako da se neprijatelj iscrpi i da se iskoriste njegove slabosti.

Prema posljednjim anketama, nešto više od pola stanovništva Japana podržava rast obrambenog proračuna. Dio koji se protivi smatra da to nije pametno u jednoj od najzaduženijih zemalja na svijetu (260% BDP-a).

Kad se tome doda da i Filipini razmatraju jače sigurnosne veze sa SAD-om, NR Kina se nalazi u situaciji da prvi otočni red postane nepremostivi bedem za njezine oružane snage.