Odluka Europskog suda digla napetosti u BiH: Bošnjaci će, osim Hrvatima, člana Predsjedništva birati i Srbima?

Presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) po kojoj bi BiH trebala biti jedna izborna jedinica kad se biraju članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Domu naroda BiH izazvala je proturječne reakcije u zemlji. Hrvati i Srbi je odbacuju, a bošnjačke strane pozdravljaju.

Detalje presude ESLJP-a po prizivu Slavena Kovačevića, savjetnika hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, kojega su u četiri navrata Hrvatima birali Bošnjaci, najprije je objavio portal Istraga.ba, ali se nije pozvao ni na jedan službeni izvor.

ESLJP je najavio objavu presude u utorak.

Portal je objavio da je ESLJP utvrdio da u BiH vlada izborna diskriminacija i da se članovi Predsjedništva BiH i Doma naroda države moraju birati iz jedne izborne jedinice.

Po Ustavu BiH i Izbornom zakonu, srpski član Predsedništva BiH se bira se Republici Srpskoj, čija Narodna skupština bira i srpske delegate u Dom naroda BiH.

Bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH biraju se na teritoriju Federacije BiH, čiji parlament bira bošnjačke i hrvatske delegate u Dom naroda BiH.

ESLJP je zaključio da je pravo Kovačevića ugroženo jer on kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti kao Srbin iz Federacije BiH može biti zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

To praktično znači da bi, kad su u pitanju te dvije izborne razine, BiH trebala bit jedna izborna jedinica.

To je isprovociralo oštra reagiranja srpskih političara, bošnjački su u najvećem dijelu pozdravili njezin navodni sadržaj, a hrvatski pak da će još snažnije zagovarati ulogu konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Iz Demokratske fronte Željka Komšića ocijenili su kako je ovom presudom stavljena izvan snage presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića kojim se inzistira na prestanku prakse preglasavanja Hrvata.

"Demokratska fronta na čelu sa predsjednikom Komšićem po donošenju presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, skoro usamljena na političkoj sceni BiH upozoravala je na opasnost od političkih interpretacija ove presude i na pogubnost izmišljenog termina legitimnog predstavljanja naroda, koji je presudom u slučaju Kovačević sada konačno delegitimiziran", priopćili su.

Predsjednik Hrvatskog narodenog sabora BiH Dragan Čović odbio je komentirati navodnu odluku Europskoga suda tvrdeći kako sama činjenica da je sadržaj presude procurio u javnost najbolje govori o njezinoj ozbiljnosti.

Upitan međutim hoće li odustati od zagovaranja legitimnog hrvatskog političkog predstavljanja, Čović je poručio kako će se tz to zauzimati još snažnije.

"Legitimnost predstavljanja hrvatskoga naroda kao i svakog drugog naroda bit će još jače izražena u svim našim zahtjevima oko izmjene ustava, zakona i naravno Izbornog zakona tamo gdje se štite kolektivna prava. To su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike", rekao je Čović.

Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) i ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić izjavio je da Srbi neće dozvoliti da im bilo tko drugi bira predstavnike, dodavši da Bosna i Hercegovina ne može postojati na unitarističkim i centralističkim temeljima.

Predsednik Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević ocijenio je da se "prevario onaj tko je imao plan" da se, poslije majorizacije nad hrvatskim narodom u BiH, majorizacija sprovede i nad srpskim.

"Nadam se da u Republici Srpskoj ne postoji ruka koja će prihvatiti bilo koje rješenje po kojem će našeg člana Predsjedništva BiH i zastupnike iz Republike Srpske birati netko drugi", rekao je Miličević.

Predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić bio je nešto umjereniji u komentaru presude. Iako je pozdravio njezin sadržaj, rekao je kako "nas iskustvo uči da sama presuda kod nas u Bosni i Hercegovini ne znači da će automatski biti i provedena".

Protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava do sada je doneseno šest presuda kojim se inzistira na otklanjanju diskriminacije u izbornome procesu prema manjinama od čega je najpoznatija presuda Sejdić-Finci, te se traži mogućnost da se na najvažnije pozicije u zemlji mogu birati građani neovisno o njihovoj nacionalnosti i entitetu u kojemu žive.