Okuplja se dosad najveći europski antiruski savez, mjesto radnje je također jasna poruka Putinu

Moldavija objedinjuje sve političke probleme s kojima se moraju nositi čelnici Europske političke zajednice (EPG), više-manje neformalne političke grupacije osnovane 2022. godine. Vlada u glavnom gradu Kišinjevu strahuje da bi Moldavija, mala država stisnuta između Rumunjske i Ukrajine, mogla biti sljedeća meta ruske agresije ukoliko bi Ukrajina ovaj sadašnji rat izgubila, piše Deutsche Welle.

Dio zemlje koji je lojalan Rusiji, Pridnjestrovlje (Transnistrija), prije 30 godina proglasio je neovisnost od Moldavije i od tada je pod kontrolom tzv. ruskih “mirovnih trupa”. Unatoč ovom "zamrznutom" sukobu, EU je pristala Moldaviji - zajedno s Ukrajinom – dati status kandidata za članstvo, koje će uslijediti - nekad.

Zajednički protiv Rusije

Susret 47 šefova država i vlada na vinskom dobru Castel Mimi (četvrtak, 1.6.) bavi se upravo ovim temama: ratom Rusije protiv Ukrajine, proširenjem EU-a i intenziviranjem međusobne suradnje europskih država - osim Rusije i s njom povezane Bjelorusije.

Nakon osnivačkog summita u Pragu u listopadu prošle godine, sudionici su rekli da je ovaj nov komunikacijski format koristan. Njemački kancelar Olaf Scholz je na sastanku Vijeća Europe na Islandu u svibnju pohvalio EPZ kao uspješan forum jer tu šefovi država i vlada mogu razgovarati jedni s drugima bez pritiska da se formalne odluke stave na papir.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je zamislio format, pun je, naravno, optimizma i patetike: on je u Pragu rekao da je EPZ instrument za sprječavanje „građanskih ratova i rastućih problema ujedinjene Europe".

Nije zamjena za članstvo u EU

S više realizma novom formatu pristupaju čelnici zemalja koje bi rado u EU. Tako je primjerice albanski premijer Edi Rama upozorio da EPG ne smije postati samo još jedna čekaonica za kandidate za ulazak u Uniju. Pristupni pregovori morali bi se nastaviti bez obzira na ovaj novi forum. Jednako kao i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, i Albanija pregovara o pristupanju Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina je samo kandidat za takve pregovore. Kosovo i Gruzija su korak dalje kao potencijalni kandidati za pristupanje.

Kancelar Olaf Scholz želi ubrzati spori pristupni proces, kako je objasnio u svom uvodnom govoru u Europskom parlamentu početkom svibnja. Za to je, međutim, prije toga potrebna reforma same EU.

U Moldaviju su pozvani i Turska, Armenija i Azerbajdžan, koji sa sobom nose široku lepezu političkih problema. Zaraćeni kavkaski susjedi Armenija i Azerbajdžan sastaju se u Moldaviji nakon novih medijacijskih pregovora u Moskvi. U sukobu oko sporne regije Gorski Karabah (Nagorno-Karabah) je ruski predsjednik Vladimir Putin već dugo važan igrač.

A turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, osnažen ponovnim izbornim trijumfom, vjerojatno će zauzeti kritički stav prema EU-u i dalje inzistirati na statusu Turske kao kandidatkinje za članstvo.

Istovremeno se Srbija i Kosovo i dalje spore oko statusa srpske manjine na sjeveru Kosova, dok Britanija, jedina bivša članica EU-a, još traži svoju ulogu na političkoj sceni Europe.

Čemu EPZ?

Tokom tih nekoliko sati u moldavskom dvorcu Mimi neće biti vremena za pronalaženje rješenja za brojne sukobe, ali možda hoće za formuliranje nekih konstruktivnih impulsa. Zašto bi inače bio koristan novi „debatni klub", kako ga nazivaju kritičari? Tim više što su sve ove zemlje - osim Kosova - i članice Vijeća Europe, koje se prije dva tjedna sastalo na Islandu i također se bavilo ruskim ratom protiv Ukrajine. Što EPZ može učiniti bolje?

„To je pitanje od milijun dolara", rekla je Amanda Paul iz think tanka European Policy Center u Bruxellesu. „Ako pitate zemlje sudionice, obično naiđete na bespomoćnost." Za čelnike država koje nisu članice EU-a vjerojatno se radi o tome da mogu osobno razmjenjivati ​​ideje i razgovarati o problemima.

Sljedeći susret u Španjolskoj

EPZ kao Europski forum u XXL formatu već je na prvom sastanku u Pragu donio odluku: treći će se susret održati u listopadu u Španjolskoj, a četvrti sljedeće godine u Velikoj Britaniji. EPZ nema vlastite strukture, za potrebne uredske poslove koristi se Tajništvo Europskog vijeća u Bruxellesu. Postoje odvojeni Twitter i Facebook kanali od svibnja, ali još nema web stranice

Ideja Emmanuela Macrona o EPZ-u nije bila sasvim nova. Još 1989. je tadašnji francuski predsjednik Francois Mitterand predložio takvu zajednicu kao reakciju na političke promjene u Istočnoj Europi i Sovjetskom Savezu. Mitterandova ideja nije urodila plodom jer je u forum želio uključiti i Rusiju, što su istočni Europljani odbili, piše Deutsche Welle.