Na nedavno održanoj konferenciji u Parizu, europski čelnici naglasili su važnu ulogu Libanonskih oružanih snaga kao ključnog čimbenika stabilnosti u Libanonu, najavljujući ukupno 200 milijuna dolara pomoći koju će osigurati SAD, Francuska i Njemačka.
"Libanonska vojska ima odlučujuću ulogu, danas više nego ikad", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, ukazujući na to koliko je međunarodna zajednica zabrinuta zbog aktualne sigurnosne situacije.
Od 2006., Washington je uložio tri milijarde dolara pomoći, no libanonske snage i dalje se suočavaju s ozbiljnim problemom nedostatka opreme i izazovima koje donosi nestabilna politička situacija u zemlji. Hezbolah nadmašuje libanonsku vojsku i u broju boraca i u opremljenosti.
Libanonske oružane snage (LAF) danas broje između 70.000 i 80.000 vojnika, dok Hezbolah, prema procjenama, ima do 100.000 boraca, kao i desetke tisuća raketa, projektila i dronova. Uz to, Hezbolah koristi priliku da pokaže solidarnost s Palestincima u Gazi, što je dodatno destabiliziralo regiju.
"Libanonska vojska jedna je od najslabijih na Bliskom istoku. Hezbolah je zapravo nastao 1980-ih kao reakcija na manjkavosti vojske, koja nije bila sposobna obraniti zemlju tijekom ranijih izraelskih upada", komentira za Wall Street Journal Amal Saad, stručnjakinja za libanonsku politiku sa Sveučilišta Cardiff.
Godine 2006., Libanonske oružane snage imale su zadatak razoružati Hezbolah uz pomoć UN-ovih mirovnih snaga. No, Hezbolah je nastavio s nabavkom oružja preko Sirije i zadržao prisutnost na području južno od rijeke Litani, koje je trebao napustiti.
Ove okolnosti na kraju su rezultirale izraelskom invazijom u rujnu, kada su izraelske trupe prešle granicu kako bi zaustavile raketne napade Hezbolaha, koji su se nastavili kao podrška Palestincima u Gazi. Libanonska vojska povukla se s granice, izbjegavajući sukob s nadmoćnijom izraelskom vojskom.
Ova vojna i politička realnost stvara velik izazov za Libanonce koji se već desetljećima trude održati mir među različitim religijskim i etničkim grupama u zemlji. Komplicira se i pitanje savezništva; iako SAD pruža podršku libanonskim snagama, vojska je prisiljena održavati odnose i s Hezbolahom, što često rezultira pritiscima i odgodama u provedbi operacija na terenu. Vojska se već obračunala s krijumčarenjem droge i organiziranim kriminalom, ali joj je bila potrebna pomoć Hezbolaha da porazi Islamsku državu. Washington bi htio da libanonska vojska djeluje neovisno o Hezbolahu, ali trenutna politička i vojna situacija u Libanonu značajno otežava ostvarenje tog cilja.
SAD je prošle godine poslao 241 milijun dolara LAF-u, što čini polovicu ukupnog vojnog proračuna. Bez zapadne pomoći, libanonska vojska bi se mogla suočiti s dodatnim izazovima, što bi vjerojatno omogućilo Hezbolahu da preuzme kontrolu nad cijelom zemljom. Trenutno, uz podršku Irana, ova teroristička organizacija već posjeduje značajnu vojnu i političku moć, a također uživa i veliki utjecaj unutar lokalnih zajednica.
Sve to ostavlja dužnosnike SAD-a i Europe pred teškim odlukama o opsegu njihove potpore libanonskoj vojsci.
Nova tranša financijske pomoći, dogovorena prošlog tjedna, bit će usmjerena na nabavu goriva i oružja, kao i na regrutaciju 6.000 novih vojnika.
Posebni izaslanik SAD-a Amos Hochstein rekao je prošlog tjedna da se libanonskim oružanim snagama mora dopustiti da budu raspoređene u južnom Libanonu i da učinkovito obavljaju svoj posao, a za to im treba potpora međunarodne zajednice.
Ipak, mnogi izražavaju oprez zbog opasnosti da bi američka vojna oprema mogla završiti u rukama američkih protivnika. Izraelski dužnosnici su već ranije pozvali SAD da obustavi isporuku oružja Libanonu, bojeći se da bi ono moglo biti iskorišteno protiv izraelskih snaga.
Jedan bivši libanonski general rekao je za WSJ da je vojska u posljednjim godinama tražila od Sjedinjenih Država brodove opremljene lanserima projektila, no njihov zahtjev je bio odbijen. "Umjesto toga, dobili smo samo čamac i nije nam bilo dopušteno pričvrstiti projektile. Bio nam je koristan - za pecanje”, kazao je.
Unatoč prošlim neuspjesima, ovaj put bi situacija mogla biti drukčija, smatra Randa Slim iz Instituta za Bliski istok u Washingtonu. "Hezbolah je oslabljen, izgubio je znatan dio arsenala i velik broj svojih boraca, a LAF je sada sposobniji i bolje obučen zahvaljujući dugogodišnjoj podršci SAD-a i EU-a", istaknula je.
Inače, SAD vjeruje da bi uskoro mogao biti postignut sporazum između Izraela i Hezbolaha, saznaje Axios. Posjet savjetnika Hochsteina Bejrutu prošlog tjedna rezultirao je napretkom prema dogovoru, osobito zbog spremnosti Hezbolaha da postigne sporazum s Izraelom, neovisno o trenutnoj situaciji u Gazi. Od Hochsteinovog povratka, intenzivni pregovori s Izraelom i Libanonom nastavljaju se s pozitivnim pomacima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....