RASTE ZABRINUTOST

Oni su prijetnja Ukrajini i NATO-u, a ni Lukašenko ne spava mirno: ‘Evo što bi mogli učiniti...‘

Zabrinutost na Zapadu raste otkako je Lukašenko pristao primiti Wagnerove plaćenike

Vojnik patrolira na granici Rusije i Latvije

 Gints Ivuskans/Afp/Profimedia/Gints Ivuskans/afp/profimedia

Bjelorusija je pokrenula vojne vježbe u blizini poljske i litavske granice, podižući tenzije na višu razinu. Zabrinutost na Zapadu raste otkako je Lukašenko pristao primiti Wagnerove plaćenike protjerane iz Rusije nakon njihove kratkotrajne pobune, a Poljska je upozorila na prijetnju koju predstavljaju "iznimno opasni" borci. Kao odgovor na priljev Wagnerovih boraca, Litva, Latvija i Poljska pojačale su mjere sigurnosti na granicama.

Konrad Muzika, neovisni obrambeni analitičar i direktor Rochan Consultinga, u posljednjoj analizi navodi kako dodatno raspoređivanje Wagnerovih snaga u Bjelorusiji u kombinaciji sa stvaranjem objekata za obuku ukazuje na planove za dugoročnu prisutnost Wagnerovih jedinica u Bjelorusiji. "Očekujemo da će se vojni poligon Osipoviči redovito koristiti tijekom svakodnevnih vježbi ili zapovjedno-stožernih vježbi koje se provode s Rusijom", navodi Muzika.

Bjeloruski lider i Putinov vazal Aleksandar Lukašenko u više je navrata naglasio da neće ulaziti u rat osim ako Ukrajina ne napadne Bjelorusiju. Međutim, iako je Lukašenko dosad relativno uspješno izbjegavao da ga Putin uvuče u sukob širokih razmjera, sada unutar svojih granica ima ruske plaćenike. Bivši bjeloruski diplomat Valerij Kavaleuski vjeruje da je ugošćivanje Wagnerovih snaga Lukašenku nametnuto.

"Wagner predstavlja prijetnju Ukrajini, granicama NATO-a i bjeloruskom društvu, pa čak i samom Lukašenku. Njihova je lojalnost uvijek bila prema Rusiji i njezinim interesima. Zapravo, nakon događaja u lipnju, mogli bi biti skloni pomoći poništiti štetu koju su nanijeli Putinovu imidžu u svojoj pobuni. Opasnost koju predstavljaju velika je sa svih strana", izjavio je Kavaleuski za izraelske dnevne novine Israel Hayom.

Dok je ruski predsjednik dugi niz godina dopuštao postojanje poluprivatnih vojnih skupina poput Wagnera, Lukašenko nije dopustio da se u zemlji pojavi bilo koji alternativni centar oružane moći. Bjeloruski politički analitičar i znanstvenik u Zakladi Carnegie za međunarodni mir Artjom Šraibman ističe kako je malo vjerojatno da bjeloruski autokrat doista ima povjerenje u skupinu plaćenika koji su pokušali pobunu u Rusiji. "Svaki dogovor između njega i Prigožina, prema kojem bi vodstvo Wagnera obećalo da će se ponašati u skladu s bjeloruskim pravilima u zamjenu za sigurnosna jamstva iz Minska, zahtijevao bi da strane imaju barem malo povjerenja jedna u drugu, a to povjerenje ozbiljno nedostaje", ističe Šraibman.

Podsjetimo, krajem lipnja Jevgenij Prigožin je sa skupinom svojih plaćenika neuspješno pokušao izvesti puč u Rusiji, zbog čega je protjeran iz zemlje. Oko 4000 Wagnerovih boraca od tada se premjestilo u Bjelorusiju, kako bi izbjegli optužbe.

Prisutnost Wagnerovih snaga u Bjelorusiji iz dana u dan stvara sve veću brigu za Ukrajinu, ali i za njezine NATO saveznike. Poljski premijer Mateusz Morawiecki upozorio je da vagnerovci pokušavaju uzdrmati istočno krilo NATO-a te su čak navodno pokušali prijeći u Poljsku. Vlada u Varšavi je oglasila uzbunu nakon što su prije otprilike tjedan dana borci Wagnera raspoređeni prema Suwalkiju, strateškom koridoru koji povezuje Bjelorusiju s ruskom enklavom Kalinjingrad na Baltičkom moru. Taj koridor Ahilova je peta NATO-a jer ako ga Rusi zauzmu, baltičke države bit će odsječene od ostatka Sjevernoatlantskog saveza. Nekoliko dana nakon raspoređivanja vagnerovaca blizu koridora, dva bjeloruska vojna helikoptera koja su izvodila vježbe u blizini granice prešli su u poljski zračni prostor. Poljska je odgovorila slanjem dodatnih 1000 vojnika na granicu. Litva i Latvija također su rasporedile više vojnika i opreme na svojim granicama, a Ukrajina je minirala cijelo šumovito područje na granici s Bjelorusijom kako bi kopneni napad bio koban za Lukašenka.

Trenutačno nema znakova da skupina Wagner planira napad na Poljsku ili zauzimanje strateškog koridora, budući da nema dovoljno naoružanja i ljudstva za tako nešto. Međutim, spomenuti incidenti, kao i činjenica da je Putin rasporedio taktičko nuklearno oružje na teritorij Bjelorusije, ukazuju na to da Putin koristi bivšu sovjetsku državu kako bi destabilizirao ukrajinske saveznike. Putin provokacijama testira NATO-vu reakciju i pokušava uvući savez u sukobe. NATO-a je dosad na provokacije reagirao blago, što bi moglo ići na ruku Rusiji.

Analitičarka Olga Kurnosova za ukrajinski Freedom TV ističe kako prisutnost vagnerovaca i bjeloruskih vojnika na granici nisu dovoljna prijetnja za Poljsku. "Ali, moguće ih je iskoristiti za provokacije, na primjer s izbjeglicama. Sjećamo se izbjegličke krize 2021., kada je Lukašenko doveo izbjeglice s Bliskog istoka kako bi stvorio napetosti na poljskoj granici. Pod krinkom izbjeglica i vagnerovaca možete pokrenuti akciju subverzivno-izviđačke skupine kako biste izveli neke provokacije. Također je moguće nešto učiniti u samoj Bjelorusiji, primjerice zamaskirati vagnerovce pod ‘lažnom zastavom‘ u nekom drugom obliku i prirediti nekakvu provokaciju", ističe Kurnosova.

Ukrajina je uvjerena da Putin već koristi prisutnost vagnerovaca u Bjelorusiji za provokacije. Naime, Služba sigurnosti Ukrajine optužila je Moskvu da priprema napad pod "lažnom zastavom" na rafineriju nafte Mozyr, koji bi navodno trebale izvesti ruske vojne i obavještajne snage poslane u Bjelorusiju prerušene u Wagnerove plaćenike s krajnjim ciljem uvlačenja Minska u rat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 15:47